Prema detaljnom izveštaju lista Njujork tajms, operacija koja je dovela do eliminacije iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija nije bila rezultat trenutne prilike, već višemesečnog sistematskog obaveštajnog rada američke Centralne obaveštajne agencije u tesnoj koordinaciji sa Izraelom.
Američke službe su, prema navodima izvora upoznatih sa operacijom, mesecima gradile sliku o kretanju, komunikacionim obrascima i bezbednosnim rutinama vrhovnog vođe. Tokom prethodnog sukoba između Irana i Izraela, posebno tokom dvanaestodnevnog rata prošle godine, Sjedinjene Države su prikupile dodatne podatke o načinu na koji se Hamnei i komandanti IRGC-a kreću pod pritiskom i kako organizuju bezbednosne protokole u kriznim situacijama.
Ključni proboj dogodio se kada je CIA dobila informaciju da će 28. februara ujutru biti održan sastanak najvišeg vojnog i političkog rukovodstva u vladinom kompleksu u srcu Teherana, gde se nalaze kancelarije predsednika, vrhovnog vođe i Saveta za nacionalnu bezbednost. Prema istim izvorima, obaveštajna procena je imala visoku pouzdanost, jer je potvrđeno da će i sam Hamnei biti prisutan.
U tom trenutku, američko i izraelsko rukovodstvo odlučuju da promene originalni plan. Napad je prvobitno trebalo da bude izveden tokom noći, pod okriljem mraka. Međutim, nova informacija o okupljanju iranskog vrha dovela je do pomeranja termina na jutarnje sate, kako bi udar bio usmeren na najveću moguću koncentraciju komandnog kadra.
Prema izveštaju, operacija je započela oko 6 časova po izraelskom vremenu, kada su borbeni avioni poleteli iz baza. Nisu korišćene velike formacije, već manji broj letelica opremljenih preciznim projektilima dugog dometa i visoke tačnosti. Dva sata i pet minuta kasnije, oko 9.40 po teheranskom vremenu, projektili su pogodili kompleks.

U trenutku udara, visoki bezbednosni zvaničnici nalazili su se u jednoj zgradi unutar kompleksa, dok je Hamnei bio u drugom objektu u neposrednoj blizini. Izraelski zvaničnik naveo je da je napad izveden istovremeno na više lokacija u Teheranu i da je, uprkos iranskim pripremama za rat, postignuto taktičko iznenađenje.
Izvori lista tvrde da je CIA dostavila Izraelu obaveštajne podatke visoke preciznosti o tačnoj lokaciji Hamneija u trenutku sastanka. Bela kuća i CIA odbile su zvanični komentar, pozivajući se na operativnu bezbednost.
Operacija je, prema rečima sagovornika lista, rezultat dugotrajne obaveštajne penetracije i analize komunikacionih mreža. Američke službe su tokom prethodnih meseci usavršile sposobnost praćenja načina na koji vrhovni vođa i Revolucionarna garda komuniciraju pod pritiskom. Navodi se da je obaveštajni okvir koji je korišćen 28. februara bio zasnovan na istoj mreži izvora i tehničkog nadzora koja je još prošlog juna omogućila američkom predsedniku da javno izjavi da zna gde se Hamnei nalazi.

Nakon početnog udara na kompleks rukovodstva, izvedeni su i dodatni napadi na lokacije na kojima su boravili visoki obaveštajni funkcioneri. Prema navodima osoba upoznatih sa operacijom, jedan od vodećih obaveštajaca uspeo je da izbegne udar, ali su viši ešaloni iranskih bezbednosnih struktura pretrpeli ozbiljne gubitke.
Teheran je potom zvanično potvrdio smrt vrhovnog vođe, što je izazvalo talas protesta u glavnom gradu i drugim gradovima. Hiljade ljudi izašle su na ulice tražeći osvetu i kaznu za Vašington i Tel Aviv, dok su protesti zabeleženi i u pojedinim drugim državama regiona.
Korpus islamske revolucionarne garde najavio je navodno pokretanje najobimnije ofanzivne operacije u istoriji Irana. Od ranog jutra talasi iranskih balističkih raketa i dronova usmereni su ka američkim bazama širom Bliskog istoka ali i civilnim objektima. Istovremeno, mediji upozoravaju da bi Sjedinjenim Državama mogli da ponestanu presretači za sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane, ukoliko se intenzitet napada nastavi istim tempom duži vremenski period.

U tom scenariju, pojedini objekti mogli bi ostati bez adekvatne zaštite, što bi dodatno proširilo razmere sukoba.
Operacija lociranja i eliminacije vrhovnog vođe pokazuje dubinu američko-izraelske obaveštajne saradnje i nivo prikupljenih podataka o unutrašnjem funkcionisanju iranskog sistema bezbednosti. Istovremeno, ona je otvorila novo poglavlje moguće regionalne eskalacije čije posledice prevazilaze Bliski istok i direktno utiču na globalnu bezbednosnu ravnotežu.

Šta je rezultat svega ovoga:
– Iranci će biti ujedinnjeni u mržnji prema Izraelu i Americi čak i ako su bili protiv Hamneia
– Iran je do sada bio prilično drčan i tvrdoglav u odnosima sa Rusijom, sada će biti prinuđeni da budu mnogo poslušniji
Površno gledano ovde su najveći dobitnici Rusija i Kina ali kako je Fašingtonu glavni cilj ovde da pokrene verski rat protiv muslimana, oni će taj cilj u potpunosti ostvariti – ne danas ili za mesec dana ali…
Za par dana ili par sedmica Iran će ispaliti većinu svojih raketa, dio će biti uništen a vojna industrija sravljena sa zemljom. Onda će Iran pristati na sve, Amerika će ući u energetske projekte u Iranu, balistički i nuklearni propragram će biti napušten.