Ruska državna korporacija Rosteh objavila je isporuku nove serije protivvazdušnih sistema Pancir ruskim oružanim snagama. Nove isporuke obuhvataju dve različite varijante, mobilni Pancir-S i stacionarni Pancir-SMD namenjen zaštiti važnih objekata. Razvoj ovih sistema poslednjih godina snažno je oblikovan iskustvima sa ukrajinskog ratišta, gde su masovni napadi bespilotnim letelicama postali jedna od najvećih pretnji za vojne baze, industriju i stratešku infrastrukturu.
Prema tehničkim podacima koje su analizirali ukrajinski mediji, savremene varijante Pancira mogu da koriste različite tipove raketa, uključujući projektile kratkog dometa za borbu protiv malih ciljeva i napredne presretače velikih brzina. Posebnu pažnju privlači mogućnost korišćenja rakete 57E6M-E, koja prema dostupnim podacima postiže brzinu približno pet maha i namenjena je presretanju složenijih vazdušnih pretnji.
Nova serija sistema dolazi u trenutku kada Rusija nastavlja da širi mrežu kratkodometne protivvazdušne odbrane oko ključnih objekata. Pored mobilnih jedinica, Moskva je poslednjih godina razvila i specifičan koncept postavljanja Pancira na stalne položaje, uključujući krovove objekata i posebno izgrađene kule.
Pancir-S i Pancir-SMD u novim isporukama
Sisteme je proizveo holding „Visokoprecizni sistemi“ u okviru državne korporacije Rosteh. Prema navodima proizvođača, kompleksi su prošli potrebna ispitivanja pre nego što su predati ruskom Ministarstvu odbrane.
Varijanta Pancir-S predstavlja klasični samohodni sistem protivvazdušne odbrane koji objedinjuje radar, raketno naoružanje i automatske topove kalibra 30 milimetara. Takva konfiguracija omogućava dejstvo protiv različitih ciljeva, od aviona i helikoptera do krstarećih raketa i bespilotnih letelica.
Pancir-SMD predstavlja drugačiji pristup. Kod ove verzije uklonjeni su automatski topovi, pa se sistem oslanja isključivo na raketno naoružanje. Time je prilagođen za zaštitu stalnih objekata, gde je važnije povećati broj dostupnih raketa i integraciju u širi sistem protivvazdušne odbrane.
Nove fotografije objavljene u ukrajinskom javnom prostoru prikazuju Pancir-SMD postavljen na betonske konstrukcije u obliku kule. Takav način raspoređivanja postao je karakterističan za zaštitu Moskve, gde su ruske snage prethodno postavljale Pancire i na metalne konstrukcije visine oko 35 metara.

Od zaštite S-400 do lova na dronove
Porodica Pancir prvobitno je razvijena kao završni sloj zaštite za sisteme dugog dometa poput S-400. Njegov zadatak bio je da uništava niskoleteće avione, helikoptere, precizno vođeno oružje i druge ciljeve koji bi uspeli da prodru kroz spoljne slojeve protivvazdušne odbrane.
Promena karaktera vazdušnog ratovanja, posebno masovna upotreba malih dronova, proširila je njegovu ulogu. Relativno jeftine bespilotne letelice postale su problem za velike sisteme čije su rakete višestruko skuplje od ciljeva koje treba uništiti.
Pancir zato koristi kombinaciju različitih sredstava. Rakete omogućavaju dejstvo na većim udaljenostima, dok automatski topovi pružaju mogućnost odbrane na malim daljinama bez korišćenja skupljih projektila. Cena raketa Pancira niža je u odnosu na projektile sistema poput S-300 ili Buk, što ga čini pogodnim za dugotrajnu zaštitu od ponovljenih napada dronovima.

Nove rakete za različite pretnje
Jedna od najzanimljivijih karakteristika novih varijanti jeste mogućnost korišćenja različitih tipova raketa na istoj platformi.
Standardna raketa 57E6-E dostiže brzinu od oko 1.300 metara u sekundi i namenjena je ciljevima na udaljenostima do približno 20 kilometara. Nova 57E6M-E prema tehničkim podacima dostiže oko 1.700 metara u sekundi, odnosno približno pet maha, uz deklarisani domet do 40 kilometara.
Kod ove rakete posebno se ističe princip direktnog kinetičkog udara. Ruski izvori joj pripisuju sposobnost dejstva protiv složenijih ciljeva, uključujući određene vrste balističkih pretnji.
Za borbu protiv malih dronova razvijena je raketa-presretač TKB-1055, poznata i kao Gvozd. Ona ima kraći domet od oko sedam kilometara, ali je manja, jeftinija i omogućava nošenje većeg broja projektila.
Kod modernizovanih verzija Pancira jedna platforma može kombinovati različite tipove raketa. Kao primer se navodi konfiguracija sa četiri rakete 57E6-E i osam TKB-1055, čime posada dobija mogućnost izbora sredstva prema vrsti cilja.

Moskva gradi višeslojnu odbranu od dronova
Raspoređivanje Pancira na visokim konstrukcijama u Moskvi predstavlja pokušaj da se poveća zona osmatranja i reakcije protiv niskoletećih ciljeva. Sistemima na višim položajima omogućava se bolji pregled terena i ranije otkrivanje malih bespilotnih letelica.
Snimci iz 2026. godine prikazivali su Pancir-SMD na više lokacija širom ruske prestonice, uz izgradnju posebnih tornjeva namenjenih njihovom smeštaju. Takav koncept dopunjuje raspoređivanje drugih protivvazdušnih jedinica oko grada.
Savremene varijante Pancira prema dostupnim podacima mogu da otkrivaju vazdušne ciljeve na udaljenostima do oko 80 kilometara i dejstvuju protiv njih na daljinama do 20 kilometara, dok uvođenje raketa poput TKB-1055 treba da poveća broj dostupnih presretača protiv masovnih napada dronovima.
Rusija tako nastavlja prilagođavanje svoje protivvazdušne odbrane novom obliku vazdušnog ratovanja. Pancir, koji je prvobitno zamišljen kao zaštita od aviona i preciznog oružja, postao je jedan od glavnih sistema za borbu protiv dronova, dok nove rakete treba da prošire njegove mogućnosti protiv bržih i složenijih ciljeva.

