Rusija i Ukrajina proširile su kampanju udara dugog dometa, pretvarajući luke, distributivne centre, skladišta goriva i elektroenergetske objekte u glavne mete rata iscrpljivanja. Tokom 21, 22. i 23. jula napadi su se protezali od Odese, Čornomorska i Pivdennog do Krasnodara, Nevinomiska, Voronježa, Kurska, Krima, Tatarstana i Uljanovska.
Moskva pokušava da preseče pomorski dotok vojne opreme, goriva i dronova, dok Kijev uzvraća udarima na rusku energetiku i logistiku namenjenu civilnom tržištu. Odeske luke više nisu povremena meta, već prostor gotovo svakodnevnih napada u kojima se istovremeno gađaju pristaništa, skladišta, rezervoari i teretni brodovi.
Ukrajinski dronovi sa druge strane sve češće napadaju ogromne distributivne centre kompanija za elektronsku trgovinu, čiji gubitak može da poremeti snabdevanje čitavih regiona. Granica između vojne i civilne logistike postaje sve tanja, jer obe strane tvrde da protivnik trgovačke objekte, kurirske mreže i komercijalne brodove koristi za prevoz vojne robe.
Napadi više nisu usmereni samo na neposredno uništavanje oružja, već na prekid čitavih lanaca dopreme, skladištenja, održavanja i raspodele. Takav rat ne završava se eksplozijom na jednoj meti, već se nastavlja kroz kašnjenje isporuka, zatvorene aerodrome, prekide struje, požare u skladištima i gomilanje tereta koji ne može da stigne do jedinica.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je izveden novi masovni napad preciznim oružjem na infrastrukturu u Odesi povezanu sa snabdevanjem ukrajinskih snaga. U državnoj luci Odesa navodno su onesposobljeni objekti korišćeni za prihvat i skladištenje vojnog tereta. Unutar grada dronovi su pogodili dva vojno-logistička objekta. Jedan je, prema ruskim navodima, sadržao proizvodnu liniju za sklapanje delova bespilotnih letelica, dok su se u drugom nalazili dronovi spremni za upotrebu.
Napadi nisu ostali ograničeni na crnomorsku obalu. U okolini Harkova zabeleženo je najmanje 60 udara raketama, dronovima „Geranj“ i avionskim bombama opremljenim kompletima UMPK, pri čemu su među pogođenim objektima bile i benzinske stanice. U Sumskoj oblasti prijavljeno je još najmanje 37 udara sličnim sredstvima.
Odesa pod gotovo neprekidnim udarima
Tokom noći između 21. i 22. jula ruske snage upotrebile su kombinovani paket koji je, prema ukrajinskom ratnom vazduhoplovstvu, uključivao jednu balističku raketu Iskander-M, tri krstareće rakete H-59/69 lansirane iz vazduha i 216 udarnih dronova. Mete su se nalazile u osam ukrajinskih regiona.
U državnoj komercijalnoj luci Odesa pogođeni su objekti korišćeni za istovar i skladištenje vojnog tereta, kao i rezervoari sa gorivom i mazivima. Ruski izvori navode da su na moru, na udaljenostima od približno 14 i 53 kilometra jugoistočno od Odese, pogođeni teretni brodovi koji su prevozili zalihe za ukrajinske snage.
Napad u samoj Odesi zahvatio je logistički centar kompanije Nova pošta, za koji ruska strana tvrdi da je korišćen za skladištenje vojne robe. Kurirska i skladišna mreža ove kompanije već dugo predstavlja važan deo ukrajinske unutrašnje logistike, zbog čega je Moskva ne posmatra samo kao civilni sistem dostave. U blizini sela Kovalivka, oko 24 kilometra severozapadno od Odese, pogođena je baterija obalskog raketnog sistema Neptun-2. Prema ruskim izvorima, uništena su dva lansera i jedno transportno-punitersko vozilo.
Napadi su nastavljeni i 22. jula. U luci Čornomorsk pogođen je teretni brod tokom istovara zaliha namenjenih ukrajinskoj vojsci, zajedno sa infrastrukturom logističkog centra i rezervoarima za skladištenje goriva. Dronovi su u Odesi i naselju Molodižnje, oko deset kilometara jugozapadno od grada, pogodili tri skladišta sa bespilotnim letelicama. Tokom večeri ruski izvori prijavili su napade na još dva teretna broda koja su se kretala prema Odesi i Čornomorsku.
Prethodne noći pogođeni su objekti za istovar goriva i rezervoari namenjeni snabdevanju ukrajinske vojske u luci Odesa. U Čornomorsku je, prema ruskim navodima, pogođen kontejnerski brod dok je istovarivao municiju, dok je u blizini Zmijskog ostrva napadnut teretni brod sa vojnim zalihama.
Tokom 21. jula pogođen je i teretni brod u luci Pivdenni. Ruski izvori navode da su napadnuta još dva broda usidrena kod Odese dok su čekala istovar vojnog tereta. Sistematska kampanja protiv pomorskog saobraćaja traje najmanje dve nedelje. Mete više nisu samo luke, već i brodovi koji se približavaju obali, čekaju istovar ili se kreću prema ukrajinskim terminalima.
Ruske snage istovremeno su proširile napade na industriju dronova i energetsku infrastrukturu u dubini Ukrajine. Na zapadnom obodu Kijeva, u blizini Stambeno-građevinskog kombinata broj 3, prijavljeno je pet raketa Iskander-M.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da su gađani pogoni odbrambene industrije povezani sa proizvodnjom i skladištenjem dronova srednjeg i velikog dometa. Ti sistemi predstavljaju osnovu ukrajinskih udara na ruske rafinerije, fabrike, aerodrome i logističke centre udaljene stotinama, pa i više od hiljadu kilometara od fronta.
U Krivom Rogu pogođena je gasorazvodna stanica broj 2. U Zarudiji, u Sumskoj oblasti, dronovi „Geran“ pogodili su trafostanicu od 330 kilovolti, dok je u Jefremivki u Harkovskoj oblasti napadnuta jedinica za preradu gasa.
Pojedinačni dronovi i manje grupe „Geranja“ dejstvovali su i iznad Černigovske, Dnjepropetrovske i Zaporoške oblasti. U Sumiju se zapalio tržni centar Epicentar, za koji ruski izvori tvrde da je služio za skladištenje opreme i naoružanja, dok je u Černigovu pogođena zgrada regionalne kancelarije za vojnu evidenciju i mobilizaciju.
Ukrajina udara Wildberries, naftna skladišta i energetsku mrežu Krima
Ukrajinski odgovor usmeren je na rusku logistiku, energetiku i objekte koji omogućavaju raspodelu robe širom zemlje. Ruska PVO saopštila je da je tokom jedne noći oborila 242 ukrajinska drona iznad 17 regiona, ali je deo letelica prošao kroz odbranu i pogodio nekoliko velikih objekata. Ponovo su napadnuta skladišta kompanije Wildberries, najvećeg ruskog onlajn tržišta. Dronovi su pogodili distributivne centre u Krasnodaru i Nevinomisku u Stavropoljskom kraju.
U napadima je povređeno 15 ljudi, dok su lokalne vlasti u Nevinomisku proglasile vanredno stanje. Udari na ovakve centre imaju drugačiji efekat od napada na klasično vojno skladište, jer mogu da poremete isporuku robe, hrane, rezervnih delova i druge svakodnevne logistike velikom broju stanovnika.
Komanda ukrajinskih snaga, prema ruskim ocenama, sve češće daje prioritet velikim distributivnim objektima. Njihovo uništenje ne zaustavlja samo rad jedne kompanije, već opterećuje puteve, lokalna skladišta i čitavu mrežu snabdevanja okolnih gradova.
U Krasnodarskom kraju 16 dronova napalo je Armavir, gde je izbio požar u skladištu nafte na površini od približno 800 kvadratnih metara. Energetski objekti i skladišta goriva ostaju među najčešćim ukrajinskim metama jer njihov gubitak neposredno utiče na transport, industriju i vojne jedinice. U Jalti je dron pogodio višespratnu stambenu zgradu.
Ukrajinske bespilotne letelice prethodno su pogodile infrastrukturu za snabdevanje električnom energijom u južnom energetskom okrugu Krima. Prekidi su registrovani u više naselja, deo južne obale ostao je bez električne energije, dok je situacija bila posebno teška na severozapadu i istoku poluostrva.
Ograničenja u snabdevanju strujom ostala su na snazi širom Krima. Iste noći izbio je požar u industrijskom objektu u Lipecku, zahvativši površinu od oko 2.500 kvadratnih metara, dok je region dva puta proglašavao raketnu uzbunu.
Novi talas nastavljen je u noći 23. jula. Raketne pretnje i napadi bespilotnim letelicama proglašeni su u južnim i centralnim oblastima Rusije, kao i u Povolžju.
Gubernator Voronješke oblasti Aleksandar Gusev saopštio je da je PVO tokom cele noći odbijala napad na ciljeve u regionu. Potvrdio je da ima povređenih i ozbiljnih posledica, ali je najavio više podataka tek nakon završetka rada hitnih službi. Prema prvim informacijama, meta je bio distributivni centar u Voronježu, glavnom gradu ruskog Crnozemlja. Serija eksplozija prijavljena je i u Kursku, dok je za Tulsku oblast izdata raketna uzbuna.
Kijev je saopštio da su pogođeni industrijski i logistički objekti u Tatarstanu i Uljanovskoj oblasti. Napadi su prijavljeni i prema Kazanju, jednom od najvećih industrijskih i vazduhoplovnih centara Rusije.
Ograničenja vazdušnog saobraćaja uvedena su na aerodromima u Moskvi, uključujući Domodedovo, kao i u Jaroslavlju, Ufi, Kostromi, Gelendžiku, Čeboksariju, Nižnjekamsku i Kazanju. Čak i kada dronovi ne stignu do cilja, zatvaranje tolikog broja aerodroma proizvodi logističke i ekonomske posledice daleko od mesta eksplozije.
Ruski izvori tvrde da je Ukrajina tokom noći upotrebila nekoliko stotina dronova i više raketa, uključujući projektile vazduh-zemlja. Takav obim napada pokazuje da ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo i dalje raspolaže avionima sposobnim da poleću sa raketama NATO standarda, izvrše zadatak i vrate se na aerodrome.
Moskva ponovo iznosi i mogućnost da se deo ukrajinskih borbenih aviona privremeno premešta u susedne države radi održavanja, skrivanja i naoružavanja raketama dometa od nekoliko stotina kilometara. Za takvu praksu nisu objavljeni javno proverljivi dokazi, ali je ruska strana sve češće koristi kao upozorenje državama koje pružaju tehničku i logističku podršku ukrajinskoj avijaciji.
