NaslovnaMornaricaFrancuska aktivirala reaktor na novoj nuklearnoj podmornici: De Gras ulazi u završnu...

Francuska aktivirala reaktor na novoj nuklearnoj podmornici: De Gras ulazi u završnu fazu ispitivanja

Francuska mornarica je napravila ključan korak u modernizaciji svojih pomorskih snaga nakon što je po prvi put aktiviran nuklearni reaktor na jurišnoj podmornici De Gras, četvrtom plovilu klase Sufren. Ovaj događaj označava ulazak podmornice u završnu tehničku fazu pre početka morskih ispitivanja i kasnijeg uvođenja u operativnu upotrebu.

Francusko Ministarstvo odbrane je 12. decembra potvrdilo da je De Gras (De Grasse, oznaka S638) uspešno prošla takozvanu „divergenciju“, termin kojim se u nuklearnoj tehnologiji označava kontrolisano pokretanje lančane reakcije u jezgru reaktora. Time je potvrđeno da je nuklearni pogonski sistem funkcionalan i bezbedan, što je jedan od najosetljivijih trenutaka u izgradnji bilo koje nuklearne podmornice.

Ulazak u fazu morskih ispitivanja i kraj ere Rubis

Nakon aktivacije reaktora, De Gras će u narednom periodu započeti početna morska ispitivanja, poznata kao alfa testovi. Tokom ove faze proverava se ponašanje plovila u realnim uslovima, uključujući pogonski sistem, manevrisanje, akustični potpis i osnovne borbene funkcije. Tek nakon završetka ovih ispitivanja podmornica može da pređe u naprednije faze testiranja koje vode ka prijemu u operativni sastav mornarice.

Pokretanje reaktora takođe znači početak stalnog nadzora koji sprovode posebno obučeni oficiri za nuklearni pogon. Ovaj nadzor je neprekidan tokom čitavog životnog veka podmornice, koji se za klasu Sufren procenjuje do 2060-ih godina.

De Gras je četvrta podmornica iz programa Barakuda, poznatijeg kao klasa Sufren, koji ima za cilj potpunu zamenu zastarelih jurišnih podmornica klase Rubis, uvedenih još tokom osamdesetih godina. U poređenju sa prethodnom generacijom, nove podmornice donose znatno veći deplasman, napredniju elektroniku, tiši rad i širi spektar borbenih zadataka.

Za nuklearni pogon je zadužena francuska Komisija za atomsku energiju, dok je kompanija TechnicAtome vodila projektovanje, izgradnju, puštanje u rad i dugoročno održavanje reaktora. Naval Group, kao glavni brodograditelj, bio je odgovoran za integraciju reaktora i kompletnog pogonskog sistema u trup podmornice.

Ime De Gras nosi istorijsku simboliku. Podmornica je nazvana po admiralu Fransoa Žozefu Polu, grofu de Grasu, čija je pobeda nad britanskom mornaricom u bici kod Česapika 1781. godine imala presudan uticaj na ishod Američkog rata za nezavisnost.

Stanje flote i planirani rokovi i tehničke karakteristike nove generacije

Francuska agencija za nabavke odbrambene opreme naručila je ukupno šest jurišnih podmornica u okviru programa Barakuda. Prve tri podmornice, Sufren, Digej-Truen i Turvil, već su uvedeni u operativnu upotrebu tokom 2022, 2024. i 2025. godine. Preostale dve podmornice, Rubis i Kasabijanka, trenutno su u izgradnji i planirano je da budu isporučene do kraja decenije, u skladu sa Zakonom o vojnom planiranju za period 2024–2030.

Po završetku programa, klasa Sufren će činiti osnovu francuskih sposobnosti podvodnog ratovanja u narednim decenijama, kako u konvencionalnim operacijama, tako i u okviru šire strategije odvraćanja.

Podmornice klase Sufren imaju deplasman od oko 4.700 tona na površini i približno 5.100 tona u zaronu. Duge su 99 metara, sa prečnikom trupa od gotovo devet metara, i projektovane su za operacije na dubinama većim od 350 metara.

de gras francuska podmornica
de gras francuska podmornica

Pogon obezbeđuje reaktor sa vodom pod pritiskom snage oko 150 megavata, što omogućava brzinu veću od 25 čvorova. Autonomija boravka na moru dostiže do 70 dana, pri čemu su ograničavajući faktor pre svega zalihe hrane, a ne gorivo ili energija.

Standardnu posadu čini 63 mornara, uz mogućnost ukrcavanja dodatnih 15 pripadnika specijalnih snaga. Naoružanje obuhvata teška torpeda F21, protivbrodske rakete Exocet novije generacije SM39, mornaričke krstareće rakete za napade na kopnene ciljeve, kao i minsko naoružanje.

Digitalizacija i specijalne operacije

Jedna od ključnih inovacija klase Sufren jeste upotreba optoelektronskih jarbola umesto klasičnih periskopa. Ovi sistemi pružaju slike visoke rezolucije koje su dostupne u realnom vremenu celom borbeno-informativnom centru, čime se značajno unapređuje situaciona svest posade.

Podmornice su takođe projektovane za podršku specijalnim operacijama. Uklonjivo sklonište na suvoj palubi omogućava raspoređivanje borbenih ronilaca i vozila za podvodnu infiltraciju, čime se širi spektar misija koje ove podmornice mogu da izvršavaju.

U budućnosti se očekuje i integracija bespilotnih podvodnih vozila, što bi dodatno povećalo izviđačke i udarne sposobnosti francuskih jurišnih podmornica.

de grasse podmornica
de grasse podmornica

Aktiviranje reaktora na podmornici De Gras dolazi u trenutku kada podvodno ratovanje ponovo dobija centralno mesto u globalnim vojnim planiranjima. Sve veća konkurencija velikih sila na moru, kao i značaj morskih komunikacija i energetskih ruta, čine ovakve platforme ključnim elementom savremenog vojnog odvraćanja.

Za Francusku, klasa Sufren nije samo tehnički projekat, već dugoročna investicija u stratešku autonomiju i sposobnost delovanja u sve složenijem bezbednosnom okruženju.

6 KOMENTARA

    • Kazu da im u Egiptu od svih stranih turista najvise pasu Francuzi, sta mislis zasto?
      Inace, poslednja statistika tvrdi da su za 2025. u Egiptu Rusi bili najcesci turisti, a posle njih Nemci.
      Nije vise cuveni visoki nemacki standard ono isto sto je bio do 2022. godine.

      Slažem se 10
      Ne slažem se 2
        • Tako je, samo nisu oni prosto Afrikanci, vec pripadnici Islama iz Afrike koji su danas drzavljani Francuske.
          Eto to je dokaz da i ti mozes ponekad racionalno da razmisljas.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave