Turska poslednjih godina otvoreno gradi ambiciju da postane vojna sila koja ne zavisi od američkog i evropskog naoružanja. Predsednik Redžep Tajip Erdogan dao je snažan podsticaj razvoju domaće odbrambene industrije, a jedan od najznačajnijih programa u tom okviru je razvoj raketa vazduh–vazduh Bozdogan i Gokdogan, koje bi trebalo da zamene američke AIM-9 i AIM-120.
Rakete je razvila istraživačka organizacija TÜBİTAK SAGE u okviru programa GÖKTUĞ. Ideja je da Turska u potpunosti ovlada sopstvenim sistemima za borbu u vazduhu, a dugoročno možda i da ih izveze saveznicima.
Bozdogan je raketa kratkog dometa, namenjena borbi u okviru vizuelnog kontakta, sa infracrvenim tragačem i upravljanjem potiskom za visoku pokretljivost. Procene dometa kreću se od dvadeset do trideset kilometara, što je standardno za rakete ove klase. Namenjena je bližim vazdušnim duelima i brzoj reakciji.
🇹🇷
— Restitutor Orientis 🇨🇭 (@restitutorII) October 19, 2025
Turquie: L'armée de l'air turque a testé avec succès le missile air-air Gökdoğan, à longue portée avec radar AESA (+100 km), et le missile Bozdoğan, à courte portée guidé par infrarouge (+25 km), en les lançant contre des drones cibles.
La Turquie souhaite réduire sa… pic.twitter.com/6FK4dbCvAj
Gokdogan je raketa za borbu van vizuelnog dometa, sa aktivnim radarskim tragačem i algoritmima za vođenje koji omogućavaju napad na cilj bez direktnog vizuelnog kontakta. Domet koji se najčešće navodi je iznad 65 kilometara, uz mogućnost direktnog pogotka umesto detonacije iz blizine. Ovaj projekat je posebno značajan jer predstavlja osnovu za buduće verzije sa produženim dometom.
Tu dolazi ključna tačka: američki mediji navode da Turska želi da razvije varijante ovih raketa sa dometom od nekoliko stotina kilometara. To ih približava konceptima kineske rakete PL-15, koja se smatra jednom od najnaprednijih raketa za borbu van vizuelnog dometa danas. PL-15 koristi napredni radarski tragač i snažan motor, sa dometom koji prelazi preko 145 kilometara u izvoznim verzijama, a prema nekim procenama znatno i više u standardnoj upotrebi kineskih snaga.
U ovom kontekstu, uloga Pakistana postaje posebno zanimljiva. Pakistansko ratno vazduhoplovstvo je već testiralo PL-15 u realnim borbenim situacijama protiv indijskih aviona. Pakistan i Turska održavaju bliske vojne odnose, što otvara mogućnost razmene iskustava i prilagođavanja tehnologija. Nije tajna da je turska odbrambena industrija u ranijim projektima kombinovala domaća rešenja sa uvezenim komponentama, bilo kroz licence, inženjerski transfer ili industrijsku adaptaciju.

Ako bi se neke od ključnih tehnoloških karakteristika PL-15 uspešno primenile na Gokdogan, to bi značajno povećalo sposobnosti turskog ratnog vazduhoplovstva. U regionalnom smislu, najviše bi se promenila situacija u Egeju i istočnom Mediteranu, gde se Turska i Grčka već godinama nadmeću za vazduhoplovnu prednost. Duži domet raketa značio bi da turski avioni mogu da preuzmu inicijativu, kontrolišu pristupne zone i smanje taktičke opcije protivnika.
Sa druge strane, postoji veliki broj otvorenih pitanja. Koliko je ova tehnologija zaista spremna? Koliko su novi projektili testirani u realnim uslovima, pod elektronskim ometanjem, protiv mete koja aktivno izbegava pogodak? Integracija u različite platforme, posebno u F-16, zahteva vreme, prilagođavanje softvera i pouzdana rešenja u vezi sa komunikacijom sa radarom aviona.
Postoji i politički aspekt. Ako Turska uspe da proizvede efikasnu raketu sa produženim dometom, ona postaje manje zavisna od američkih isporuka, a time i manje ranjiva na sankcije. Istovremeno, Ankara dobija veći manevarski prostor u diplomatiji i odbrambenom izvozu, posebno prema državama koje traže napredne sisteme, ali nemaju pristup američkim ili evropskim tržištima.

Ipak, kao i uvek kod novih sistema, potrebno je držati određenu dozu rezerve. Testiranje, medijske najave i industrijske prezentacije ne znače da je sistem već spreman za masovnu proizvodnju i borbenu primenu. Prave performanse biće jasne tek kada se pojave nezavisne potvrde, međunarodne ocene i konkretni borbeni rezultati.
Za sada je jasno samo jedno: Turska ozbiljno gradi svoju ulogu regionalne sile, a rakete Bozdogan i Gokdogan deo su te šire i dugoročne ambicije. Kako će to izmeniti ravnotežu u Egeju, zavisi od toga koliko će najavljene sposobnosti zaista biti postignute u praksi.

Mnogo neuspjeha želim ovim vazda gladnim i izuzetno zlim vukovima.
Ovi koji su ruse oborili i pilota ubili a putana im sagradio gasovod i nuk centralu?
Zato sto je budala , zato i pusi u politick.
Заборавио си да је након тога Путин увео санкције турадији а након годину дана Ердоган је на кољенима допузао у Москву као одбјегли пас чувар, да се “извини”.Курчио се турчин па морао да се одкурчи-преиграо се.На крају је јадни пилот завршио у затвору.Као он сам донио одлуку да нападне нуклеарну Русији.???
Sravnili su Rusi masu Turaka u idlibu kao osvetu. Mali sultan se živ nije čuo. Sve Rusi pamte i sve vrate s kamatom.
I ubili su u sred Ankare tog Turskog vojnog pilota!