Borbeni avion MiG-29 Vojske Srbije srušio se jutros, 17. novembra 2026. godine, na području između Stare i Nove Pazove, nedaleko od vojnog aerodroma Batajnica. U nesreći je poginuo pilot, što je potvrdila Radio-televizija Srbije, dok je letelica pala na poljoprivredno zemljište i nakon udara se zapalila. Na mestu tragedije nalaze se pripadnici Vojske Srbije, Vojne policije, policije, vatrogasci i ekipe Hitne pomoći.
Prve fotografije sa mesta nesreće, koje je objavila stranica 192.rs, prikazuju zapaljenu olupinu aviona i gust crni dim koji se uzdiže iznad mesta udara. Prema informacijama RTS-a, srušeni MiG-29 pripadao je 204. vazduhoplovnoj brigadi, stacioniranoj na aerodromu Batajnica. Identitet poginulog pilota, okolnosti koje su prethodile padu i eventualni pokušaj katapultiranja još nisu zvanično saopšteni.
Potvrđeno je sledeće:
- Poginuo je pilot lovca MiG-29.
- Avion je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi, stacioniranoj na aerodromu Batajnica.
- Letelica je pala na njivu između Nove i Stare Pazove.
- Na mestu nesreće nalaze se pripadnici Vojske Srbije, Vojne policije, policije, vatrogasci i Hitna pomoć.
- Ministarstvo odbrane još nije objavilo saopštenje o uzroku nesreće
Prve fotografije otkrivaju razmere nesreće
Nakon pada aviona MiG-29 između Stare i Nove Pazove izbio je požar, a sa mesta nesreće uzdizao se gust crni dim. Fotografije koji dele mediji prikazuju zapaljenu olupinu na poljoprivrednom zemljištu i prisustvo hitnih službi.
Područje oko aerodroma Batajnica već je bilo poprište nekoliko teških vazduhoplovnih nesreća. Osim pada MiG-29 iz jula 2009, kada su poginuli potpukovnik Rade Ranđelović i vojnik Milan Ulemek, u Novoj Pazovi je 26. septembra 2012. pao i školski avion Lasta V-54. U toj nesreći poginuo je major Goran Savić, dok je drugi pilot, potpukovnik Tomislav Bećagović, povređen.
MiG-29 čini okosnicu lovačke avijacije Srbije
Avioni MiG-29 nalaze se u sastavu 101. lovačke avijacijske eskadrile „Vitezovi“, koja pripada 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici. Reč je o dvomotornim supersoničnim lovcima sovjetske konstrukcije, razvijenim prvenstveno za vazdušnu borbu i presretanje neprijateljskih aviona. Zahvaljujući naknadnoj modernizaciji, srpski primerci dobili su i šire mogućnosti dejstva po ciljevima na zemlji.
Nakon velikih gubitaka 1999. godine i nesreće kod Batajnice 2009, Srbija je raspolagala sa svega četiri preostala aviona MiG-29. Flota je obnovljena tokom 2017. godine, kada je iz Rusije stiglo šest dodatnih lovaca, dok su još četiri primerka dobijena iz Belorusije, nakon čega su remontovani i modernizovani u vazduhoplovnom zavodu u Baranovičima. Njihovim uvođenjem 2021. godine Srbija je ponovo formirala eskadrilu sa ukupno 14 aviona MiG-29, što je predstavljalo najveće obnavljanje lovačke avijacije posle više decenija.
Ipak, broj aviona u inventaru ne znači da su svi istovremeno spremni za letenje. Deo flote redovno prolazi kroz tehničke preglede, remontne zahvate i održavanje, dok raspoloživost zavisi od stanja pojedinačnih letelica, rezervnih delova i obučenosti osoblja. Ministarstvo odbrane ne objavljuje redovno tačan broj operativno raspoloživih MiG-29.

Modernizovani MiG-29SM+ dobili su nove borbene mogućnosti
Srpski MiG-29 tokom prethodnih godina prošli su višefazni program modernizacije koji je obuhvatio avioniku, radarsku opremu, navigacione sisteme i proširivanje arsenala naoružanja. Cilj je bio produžavanje upotrebnog veka i unapređenje borbenih sposobnosti aviona konstruisanih tokom sedamdesetih i osamdesetih godina. Modernizovani primerci nose oznaku MiG-29SM+, koja se koristi za konfiguraciju prilagođenu potrebama Ratnog vazduhoplovstva Srbije.
Na prikazima vojne opreme tokom 2026. godine predstavljeni su avioni sa raketama vazduh-vazduh R-73, R-27ER1 i R-77, kao i sredstvima za elektronsko ratovanje. Posebnu pažnju privukla je integracija kineskog vođenog naoružanja, uključujući planirajuću avionsku bombu LS-6-500 i raketu CM-400. Time je MiG-29, prvobitno namenjen prvenstveno vazdušnoj borbi, dobio znatno širu ulogu u srpskoj vojnoj avijaciji.
Osnovni zadatak ovih aviona ipak ostaje zaštita vazdušnog prostora. Piloti 101. eskadrile redovno uvežbavaju presretanje nepoznatih letelica, identifikaciju ciljeva, vazdušnu borbu i letenje u složenim meteorološkim uslovima, uključujući noćne zadatke. U slučaju narušavanja vazdušnog prostora, dežurni lovački par može biti podignut radi identifikacije i praćenja letelice, njenog usmeravanja ili sprovođenja iz zabranjenog područja.

Gotovo četiri decenije upotrebe u Srbiji
Jugoslavija je prve avione MiG-29 nabavila 1987. godine, kada je ovaj lovac predstavljao jedno od najmodernijih sovjetskih sredstava za vazdušnu borbu. Ukupno je nabavljeno 16 primeraka, uključujući dva dvoseda MiG-29UB namenjena prvenstveno obuci. Njihovim uvođenjem jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo dobilo je znatno naprednije radarske i raketne sposobnosti u odnosu na prethodnu generaciju lovaca MiG-21.
Flota je pretrpela teške gubitke tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine, kada je više aviona oboreno u vazdušnim borbama ili uništeno na zemlji. Preostali primerci nastavili su da se koriste u znatno smanjenom broju, uz probleme sa održavanjem i raspoloživošću. Njihov opstanak u službi kasnije je omogućen remontima, ruskim i beloruskim donacijama i postepenom modernizacijom.
Prethodna nesreća MiG-29 Vojske Srbije sa smrtnim ishodom dogodila se 7. jula 2009. godine, oko 9.10 časova, tokom redovnog letačkog zadatka u rejonu aerodroma Batajnica. Pilot potpukovnik Rade Ranđelović uspeo je da se katapultira, ali je preminuo od zadobijenih povreda, dok je prilikom udara aviona u zemlju poginuo vojnik Milan Ulemek, a još jedan vojnik je povređen. Nakon nesreće formirana je komisija za utvrđivanje uzroka pada, a preostali avioni ovog tipa bili su privremeno prizemljeni.

Šta sledi za srpsku lovačku avijaciju?
Današnja nesreća dogodila se u periodu kada Srbija priprema uvođenje nove generacije borbenih aviona. Ugovorom sa Francuskom predviđena je nabavka 12 lovaca Rafal, čije prve isporuke treba da počnu 2028. godine. Do njihovog uvođenja u operativnu upotrebu MiG-29 ostaje ključna platforma za presretanje i zaštitu vazdušnog prostora.
Gubitak još jednog MiG-29 predstavlja ozbiljan udarac za srpsku lovačku avijaciju, koja raspolaže ograničenim brojem ovih letelica i oslanja se na njih za zaštitu vazdušnog prostora. Pored materijalnog gubitka, tragedija u kojoj je poginuo pilot predstavlja i težak gubitak za letački sastav, čija obuka i sticanje iskustva zahtevaju godine. Istraga treba da utvrdi uzrok nesreće, tehničko stanje izgubljene letelice i okolnosti u kojima je došlo do pada.
