Poljska više ne pokušava samo da kupovinom velikih količina oružja ubrzano promeni strukturu svojih oružanih snaga. Sledeći korak je mnogo teži, jer se odnosi na ljude koji sve te sisteme treba da koriste, održavaju i popunjavaju jedinice u slučaju rata. Varšava sada priprema model vojske koja bi zajedno sa rezervom trebalo da dostigne čak pola miliona ljudi. Takva brojka Poljsku postavlja daleko iznad većine evropskih država po ambiciji da raspolaže masovnim kopnenim snagama.
Plan se pojavljuje nakon nekoliko godina ogromnih nabavki tenkova, artiljerije, raketnih sistema, lovaca, helikoptera i protivvazdušne odbrane. Sama kupovina tehnike, međutim, ne stvara vojsku ukoliko nema dovoljno obučenih posada, tehničara, pešadije, logistike i rezervista koji mogu brzo da budu mobilisani.
Zbog toga Ministarstvo nacionalne odbrane i Generalštab sada pokušavaju da prošire i aktivni sastav i bazu ljudi koji bi ostali izvan stalne službe, ali redovno prolazili obuku. Poljska time praktično pokušava da spoji profesionalnu vojsku sa velikom, unapred pripremljenom rezervom.
Prema informacijama koje prenosi Polsatnews, buduća struktura trebalo bi da obuhvati 250.000 pripadnika redovne vojske, 50.000 pripadnika Teritorijalnih odbrambenih snaga i čak 200.000 rezervista sa visokim nivoom ratne obuke.
Vojska od 500.000 ljudi
Poljske oružane snage trenutno imaju više od 220.000 pripadnika. Oko 75 odsto čine profesionalni vojnici, približno 17 odsto pripadnici Teritorijalnih odbrambenih snaga, dok ostatak otpada na dobrovoljne regrute i aktivnu rezervu.
Planiranih 500.000 zato ne predstavlja profesionalnu vojsku te veličine. Ključ novog modela biće 200.000 rezervista koji bi redovno učestvovali u vežbama i ostajali povezani sa jedinicama kojima bi u kriznoj situaciji mogli brzo da se priključe.
Žene trenutno predstavljaju oko 17 odsto ukupnog poljskog vojnog sastava. Njihova prosečna starost je oko 33 godine, dok je prosečna starost muškaraca približno 35 godina.
Poljske jedinice pored redovne obuke obavljaju zadatke zaštite istočne i zapadne granice, kontrole vazdušnog prostora i nadzora Baltičkog mora. Takođe, razmatraju drastično pooštravanje kazni za pripadnike oružanih snaga koji odbiju da izvrše naređenja svojih pretpostavljenih.
Ministarstvo odbrane je u julu objavilo i rad na novom pravnom režimu nazvanom stanje pripravnosti za rat. Njime bi država dobila mogućnost da počne određene pripremne mere pre formalnog proglašenja ratnog stanja.

Više od 1.200 tenkova i hiljadu Borsuka u planovima
Širenje ljudstva prati jedan od najvećih programa ponovnog naoružavanja u Evropi. Posle februara 2022. Poljska je ubrzala nabavke u SAD, Južnoj Koreji i sopstvenoj industriji.
Planovi obuhvataju više od 1.200 novih tenkova, oko 1.000 borbenih i pratećih vozila porodice Borsuk, stotine samohodnih haubica K9 i više od 300 višecjevnih raketnih sistema K239 Čunmu i HIMARS.
Okvirni ugovor za Borsuk iz 2023. predviđa ukupno 1.014 vozila u različitim verzijama. Do sada je ugovoreno 111 borbenih vozila, dok se vode pregovori za narednu seriju od 146. Borsuk pritom predstavlja proizvod domaće poljske odbrambene industrije.
Poljska će po završetku postojećih ugovora imati ukupno 366 američkih tenkova Abrams i već raspolaže sa više od stotinu. Paralelno je okvirnim sporazumom otvorena mogućnost nabavke do 1.000 južnokorejskih K2 Panter. Do sada je ugovoreno 360, od kojih je 180 već isporučeno.
Program samohodne artiljerije predviđa mogućnost nabavke do 672 haubice K9. Potpisani ugovori trenutno obuhvataju 364 komada: 218 K9A1 proizvedenih u Južnoj Koreji i 146 K9PL koji treba da budu proizvedeni lokalno. Svih 218 sistema iz prve tranše već je isporučeno.
F-35, FA-50 i čak 96 Apača
Velike nabavke nisu ograničene na kopnenu vojsku. Poljska je još odavno zaključila ugovor za 32 lovca F-35A kompanije Lockheed Martin, dobili su brojne zajmove od SAD, a prvi avioni već su stigli u zemlju.
Južnokorejski program FA-50 obuhvata 48 aviona. Prvih 12 primeraka isporučeno je tokom 2023, dok je program preostalih 36 FA-50PL odložen i prvi avion te verzije sada se očekuje sredinom 2027. godine.
Posebno veliki ugovor potpisan je u avgustu 2024. za do 96 jurišnih helikoptera AH-64E Apache. Paket uključuje i 1.844 rakete AGM-114R2 Hellfire, 460 AGM-179A vazduh-zemlja i 508 raketa Stinger 92K Block I. Ukupni troškovi procenjuju se na najmanje 10 milijardi dolara.

Osam baterija Patriot i stotine raketnih lansera
Protivvazdušna odbrana predstavlja još jedan veliki deo poljskog programa. Varšava je ugovorila ukupno osam baterija Patriot. Prve dve, naručene u početnoj fazi programa, isporučene su i dostigle punu operativnu sposobnost u decembru 2025.
Preostalih šest baterija, sa ukupno 48 lansera, treba da bude isporučeno između 2027. i 2029. godine. Poljski lanseri Patriot M903A2 postavljeni su na domaće šasije Jelcz.
Sistem kratkog dometa Narev treba da obuhvati 23 baterije, više od 1.000 raketa CAMM-ER i 138 lansera iLauncher.
Poljska je već primila 20 sistema HIMARS, dok okvirni sporazum predviđa još 486 lansirnih modula koji mogu biti integrisani na poljske šasije Jelcz.
Kod južnokorejskog K239 Čunmu ugovoreno je 290 lansirnih sistema. Do sada je isporučeno 156, dok će ostatak biti proizveden i integrisan na šasije Jelcz u Poljskoj.

Desetine milijardi evra i dolara kredita za naoružavanje
Ogromna modernizacija zahteva i finansijsku konstrukciju odgovarajućih razmera. Poljska će kroz evropski mehanizam SAFE dobiti ukupno 43,7 milijardi evra povoljnih kredita.
Prema pisanju poljskih medija, na listi finansiranja nalazi se 139 projekata. Među njima su Istočni štit, odnosno sistem utvrđenja, čvorišta i telekomunikacione infrastrukture, zatim bespilotne letelice, sistemi za borbu protiv dronova, municija različitih kalibara, protivvazdušni sistemi, haubice, sajber bezbednost i zaštita kritične infrastrukture.
Istovremeno, vrednost kredita koje je Poljska ugovorila sa Sjedinjenim Državama radi nabavke američkog oružja dostigla je približno 20 milijardi dolara.
Varšava tako pokušava da paralelno izgradi tri elementa koja su poslednjih decenija retko razvijana istim tempom u Evropi: veliku profesionalnu vojsku, masovnu obučenu rezervu i veoma teško naoružane kopnene snage. Upravo će stvaranje 200.000 rezervista sposobnih da se brzo uključe u postojeće jedinice biti jedan od najzahtevnijih delova tog plana.

“… i veoma teško naoružane kopnene snage” koje inace potpuno zavise od prekookeanske drzave.
Genijalno, da ne moze genijalnije.
A protiv koga ce da ratuju Poljaci? Protiv Rusa? Pa sve ovo visenavedeno nije dovoljno ni za 3 meseca rata sa Rusijom. Mozda jedino da bude dovoljno ako Poljaci zaratuju sa Ukrajinom?
Majko mila,koja paranoja kod ovih Poljaka.Zar im ne bi bilo bolje da su sva ta sredstva uložili u sopstvenu privredu?.Ovako će da se zaduže sve do drugog Hristovog dolaska na zemlju.
Možda nije paranoja nego loša namjera!?