NaslovnaIstorijaMa Berker i njeni sinovi: porodica koja je pretvorila Ameriku u bojno...

Ma Berker i njeni sinovi: porodica koja je pretvorila Ameriku u bojno polje

Još jedna po zlu poznata porodica s američkog kontinenta. Naslednici Daltona, bratskih bandi Kola Jangera i Džesija Džemsa, Klentonovih… Berkerovi su vršljali Srednjim Zapadom u doba Velike depresije, kad i par o kome smo već pisali, Boni i Klajd. Arizona Doni Berker (Arizona Donnie Barker, devojačko Klark, 1873-1935) imala je tipično američki nadimak – Ma. On znači isto što i majka (mother), ali je opštiji, može se primeniti na bilo koju stariju, blisku ženu, kao znak poštovanja ili opšteg obraćanja. Kod nas je čest izraz keva, a Rusi vole da kažu mamaša (мамаша). Zvali su je još Ari (Arrie) Berker.

Bila je predvodnik bande Berker-Karpis. Kao i kod drugih bandi, njena uloga je dobila na mitskoj težini i tumačenju. Istraživači kriminologije tvrde da ona nije bila tako dominantna, ali je sama pojava bila dovoljna da od nje napravi takvu ”heroinu”. To vreme Amerikanci zovu Era javnih neprijatelja (Public Enemy Era), u slobodnom prevodu i narodni neprijatelj. Od preko 100 najpoznatijih kriminalaca, devet njih je stiglo na sam vrh, a četvoro je delilo broj jedan. S druge strane, na vrh borbe protiv njih stigao je Džon Huver (John Edgar Hoover), čovek koji je uzdigao FBI. 

Jedan od devet javnih neprijatelja  bila je i Ma. Rodila se u Eš Grovu (Ash Grove, Missouri). Kao malu zvali su je Ari. U devetnaestoj godini udala se za Džordža Berkera od kog je uzela prezime prešavši u gradić Maurer u Misuriju. Rodila je četiri sina – Hermana, Lojda, Artura i Frederika. Popisi iz 1910. i 1930. godine svedoče o tome da je Džordž radio na više različitih, mizerno plaćenih poslova.

Bio je nespretan i netalentovan, pa i sama porodica nije pridavala značaj obrazovanju dece. Svi sinovi su bili manje ili više polupismeni. Ma nije mogla da trpi muža koji je bio notorni alkoholičar i otišla je od njega 1928. godine. Drugi izvori tvrde da on nije više mogao da podnese kriminalne delatnosti svoje porodice pa su se razišli. Za razliku od supruge, on nije želeo da svoju decu izbavlja iz zatvora u koji su često stizali. 

Posesivnost i liderstvo Ma Berker bili su svakako za posmatranje. S jedne strane, dok su se selili iz mesta u mesto, ona se bavila prostitucijom, pokušavajući da omogući kakvo-takvo obrazovanje za sinove. Kada su prešli u Tulsu (Oklahoma), konačno su se opredelili za svet kriminala. Stariji sin Herman ubio se posle puškaranja s policijom 1927. godine, ne želeći da se preda i robija. Lojd je uhapšen 1928. godine kao višestruki povratnik. Ma se udružila 1930. godine sa bandom zloglasnog kriminalca Karpisa. Alvin Fransis Karpis (Albin Francis Karpavičius, 1907-1979, Litvanac rodom), bio je već poznat širom Kanade i Amerike.

Bizaran detalj govori o tome da su šezdesetih godina u našoj zemlji kriminalci dobijali po njemu nadimak (Karpan, Karpi). Njegov nadimak bio je Jezivi (Creepy) zbog svog zlokobnog osmeha. On je jedan od četiri javna neprijatelja br. 1 i jedini koji je uhvaćen živ. Kad ih već spominjemozvezde banditizma, da im navedemo imena: to su bili Džon Dilindžer, Lepi Dečko Flojd (Pretty Boy Floyd) i Dečje Lice Nelson (Baby Face Nelson). Karpis je oborio još jedan rekord odsluživši kaznu zatvora od 26 godina u saveznom zatvoru Alkatraz.

Između 1931. i 1935. banda se razmahala. Glavne osobine bandi tog vremena bile su hladnokrvnost, surovost i krajnja drskost. Pojavljivali su se na neočekivanim mestima pljačkajući banke, prodavnice, benzinske stanice, bogatije kuće. Pucali su i ubijali bez upozorenja i milosti. Policiji je bilo problem da ih pronađe pre svega zbog njihove velike pokretljivosti i potpunog odsustva šablona u biranju meta. Jedno je sigurno – oni su bespovratno stupili na put kriminala koji se završavao na samo jedan način. Ma Berker je ubijena posle dojave zajedno sa svojim sinom Frederikom 16. januara 1935. godine posle žestoke razmene vatre s policijom. 

Kada je banda konačno likvidirana, na svetlost dana su izbile činjenice. Stvarnost je bila drugačija.  Ma nije bila nikakav talentovani vođa, niti tako lukava kao što su se širile priče o njoj. Poznati pljačkaš banaka Harvi Bejli, koji je odlično poznavao Berkerove, u svojoj biografiji tvrdio je: ”Ma Berker nije bila sposobna ni da smisli normalan doručak”. Pravi vođa bio je Karpis.

Novinari su bili uporni, pa se pojavila prilično utemeljena teorija o ulozi Edgara Huvera. Smatra se da je on, u vreme nametanja FBI kao centralne savezne sile u borbi protiv kriminala (osnovana je 1908. godine), stvorio svoju verziju. Razlog je bio logičan: tokom potera i završnog obračuna poginulo je mnogo agenata pod njegovom komandom, pa je trebalo nekako objasniti kako je jedna starija žena (u trenutku smrti imala je 62 godine) uspela da likvidira toliko profesionalaca. 

Likvidacija

Agenti su opkolili kuću koja se nalazila na Istočnom autoputu 25, broj 13.250, rano ujutru 16. januara 1935. godine. Prema dojavi očekivalo se da tu bude kompletna banda, s Karpisom i drugim članovima bande. Međutim, tu su bili samo Ma i Fred. Kada su im naredili da se predaju, Fred je zapucao. Posle višečasovne pucnjave konačno su likvidirani. Ni to nije moglo proći bez tipično američkih bizarnosti. Narod iz okoline okupio se da posmatra okršaj, a mnogi su organizovali i piknik (!).

Kada je pucnjava iz kuće konačno prestala, agenti su naredili lokalnom majstoru, izvesnom Viliju Vudberiju, da uđe u kuću noseći pancir. On je posle izvesnog vremena izašao i javio da unutra nema živih. Tek tada su agenti mogli odahnuti. Šta je bilo s ostalim sinovima? Kao što smo naveli, Herman se ubio, Lojd je 1938. godine pušten iz zatvora, a 13. januara 1939. godine Artur je ubijen prilikom pokušaja bekstva iz Alkatraza.

Mesto obračuna
Mesto obračuna

Popularnost

I ova banda bi ostala anonimna grupa propalica da se petparačka, žuta štampa, a kasnije i pop-kultura nisu dohvatili  njihovog lika i dela; snimljena su čak četiri igrana filma. Inspirisali su autore tri popularna stripa (mama Dalton je bila preslikana Ma Berker). Komponovano je više muzičkih dela, od toga dve opere (libreto za jednu od njih napisao je Elton Džon).

Kuće u kojima su oni živeli takođe su postale mesta hodočašća. Kod nas je ova banda postala šire poznata disko-bumom s kraja sedamdesetih kada je poznata grupa ”Boni M” (Boney M) 1977. godine objavila album ”Ljubav na prodaju ” (Love for Sale). Prva singl snimljen s njega bio je upravo ”Ma Barker” i dugo se zadržao na svim svetskim top-listama. 

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave