Ruska vojska je počela da koristi FPV presretačke dronove kako bi obarala ukrajinske višemotorne bespilotne letelice na zoni specijalne vojne operacije.
Snimci objavljeni na društvenim mrežama 17. maja prikazuju najmanje osam ukrajinskih višemotornih dronova koji su oboreni uz pomoć presretača. Među uništenim ciljevima bilo je i nekoliko napadačkih dronova tipa „Baba Jaga“.
Ruska vojska je počela da koristi FPV dronove presretače kako bi oborila ukrajinske dronove iznad zone sukoba. pic.twitter.com/CwBNuR0azt
— Oruzje Online (@oruzjeonline) May 25, 2025
„Baba Jaga“ je nadimak koji se koristi za seriju velikih multirotornih napadačkih dronova koje ukrajinske snage koriste još od početka eskalacije sukoba u Ukrajini.
Ovi dronovi su obično opremljeni termalnim nišanima i dvosmernim vezama za prenos podataka, ponekad preko Starlink satelitskog interneta. Naoružani su višestrukim nevođenim minobacačkim bombama, a pojedini modeli mogu nositi do 15 kilograma eksplozivnog tereta.
Ruska vojska je u poslednjim mesecima proširila upotrebu FPV presretačkih dronova, od kojih su neki bazirani na kvadkopterima, dok drugi imaju fiksna krila. Oba tipa su uočena na terenu, ali nije jasno koji konkretni modeli su korišćeni za obaranje ukrajinskih dronova prikazanih na snimcima.
Svi FPV presretači funkcionišu na sličan način: dron leti ka unapred zadatim koordinatama cilja, a prilikom finalnog prilaza, operater preuzima ručnu kontrolu uz pomoć FPV kamere i dvosmerne veze, te ga vodi direktno u metu.
Međutim, ne poseduju svi modeli bojeve glave. Neki presretači se oslanjaju isključivo na kinetičku energiju, udarajući u metu velikom brzinom i tako je onesposobljavaju.
FPV presretači su se pokazali kao jeftina alternativa protivvazdušnim raketama, koje su znatno skuplje i zahtevnije za proizvodnju i upotrebu. Ova nova ruska taktika ukazuje na promenu u borbi protiv ukrajinskih dronova i dodatno komplikuje upotrebu bespilotnih sistema na frontu.

Ukrajina je počela odlučno ali Rusija preuzima tron u “dronovskom ratu”
Totalna upotreba bespilotnih sistema postala je ključna karakteristika rusko-ukrajinskog sukoba, predstavljajući novu eru u ratovanju. Ogromna količina dronova na obe strane dramatično je promenila taktiku i strategiju sukoba.
Do skoro, ukrajinska strana, podržana NATO savezom, prednjačila je u „dronovskoj trci“. Zelenski je čak proglasio bespilotne sisteme strateškim prioritetom, posebno nakon što su isporuke naoružanja sa Zapada počele da slabe. Međutim, situacija se sada menja u korist Rusije – i to priznaju čak i ukrajinski izvori.
Pet meseci za „dronovski proboj“
U februaru 2025. Zelenski je formirao snage bespilotnih sistema u okviru ukrajinske vojske. Cilj je bio da se naprave moćniji i dalekometniji dronovi za napade duboko u rusku teritoriju.
Ipak, rezultati nisu toliko obećavajući. Uprkos zapadnoj pomoći bez presedana, čini se kao da je Ukrajina ostala zaglavljena u „garažnoj“ proizvodnji improvizovanih dronova, dok je Rusija prešla na masovne, naučno-industrijske projekte.
Ukrajinski aktivisti, poput Egora Firsova i Marije Berlinske, sada otvoreno priznaju da je Rusija preuzela vođstvo, ne samo kvantitativno već i kvalitativno. Sa njima kao da se slaže i Zalužni. Ruski dronovi deluju sinhronizovanije, preciznije i u svim vremenskim uslovima, a napadi se vrše i na preko 40 kilometara duboko iza linije fronta.

Ruska strategija: masovna proizvodnja + inovacije
Od 2023. godine u Rusiji je registrovano preko 400 kompanija za proizvodnju avijacione tehnike, od čega se 150 bavi dronovima. U igru su uključeni i nekadašnja sovjetska najzvučnija imena konstruktorskih biroa ali i nove privatne firme. Postoji precizna podela zadataka: jedni razvijaju nove modele, drugi proizvode, treći obučavaju operatere i obezbeđuju komponente.
Moskva snažno podržava sektor, investirajući milijarde. Rusija je, recimo, uložila 60 milijardi rubalja kroz grantove u kompanije koje proizvode „Harpiju“, „Sibirjačka“ i „Bumeranga“.
Samo „Sibirjačka“ je proizvedeno preko 70.000 primeraka u 2024. godini. Ukupne investicije u sektor bespilotnih sistema u Rusiji procenjuju se na više od 200 milijardi rubalja, ili više milijardi dolara.

Rusija se hvali rekordima
Uprkos početnom zapaženom uspehu, Ukrajina sve više zaostaje. Na dan 18. maja, Rusija je lansirala 273 dalekometna drona na ukrajinske ciljeve – što predstavlja novi rekord. Ruski FPV dronovi sada pogađaju čak 50 km duboko u ukrajinske pozicije, daleko izvan ranijih dometa.
Svetski analitičari i vojni izvori potvrđuju – „vojska dronova“ više nije samo propratni elemenat, već odlučujući faktor na frontu, a sve ovde nabrojano ukazuje na to da će razlika u dronovskim kapacitetima u korist Rusije u narednim mesecima samo rasti.
