Prema informacijama koje je američko Ministarstvo odbrane objavilo 11. aprila 2025. godine, Sjedinjene Američke Države i Panama su potpisale istorijski odbrambeni sporazum koji pojačava vojnu saradnju i daje američkim ratnim i pomoćnim brodovima „prioritetan i besplatan“ pristup Panamskom kanalu.
Sporazum, potpisan tokom nedavne posete američkog sekretara za odbranu Pita Hegseta Panami, deo je šire strategije jačanja regionalne bezbednosti, učvršćivanja bilateralnih odbrambenih veza i suprotstavljanja sve većem uticaju Kine u blizini jednog od najvažnijih svetskih morskih prolaza.
Tokom svoje posete, Hegset je predložio mogućnost obnove američkog vojnog prisustva u Panami reaktiviranjem bivših vojnih baza, kao što su vazdušna baza Hauard i pomorska baza Rodman.
On je ovu ideju predstavio u kontekstu jačanja bezbednosne saradnje sa Panamom i rastuće zabrinutosti Trampove administracije zbog kineske ekspanzije u Latinskoj Americi, posebno kroz infrastrukturne investicije i aktivnosti u vezi s kontrolom luka u blizini kanala.
Međutim, predlog su brzo i odlučno odbacili panamski zvaničnici, naglašavajući da Panama pozdravlja saradnju, ali da bi povratak stalnih stranih vojnih snaga narušio njen suverenitet i prekršio Torrijos-Carter sporazume iz 1977. godine.
Uprkos diplomatskim tenzijama, sporazum označava veliku stratešku promenu. Novi okvir uključuje memorandum o razumevanju u vezi sa bezbednosnom saradnjom i zajedničku izjavu o bezbednosti i funkcionisanju Panamskog kanala.
Ovi dokumenti daju američkoj mornarici prioritetan besplatan prolaz kroz kanal, omogućavajući njenim snagama brze prelaske između Atlantskog i Tihog okeana bez kašnjenja ili zaobilaznih ruta. Ta sposobnost je ključna za održavanje strateške fleksibilnosti i operativne spremnosti u uslovima rastuće geopolitičke konkurencije.
Pored pristupa kanalu, sporazum omogućava američkim snagama operacije iz tri ključne panamske baze: Međunarodni aerodrom Panamá Pacífico (bivša vazdušna baza Hauard), pomorska baza Vasco Núñez de Balboa (bivša baza Rodman) i pomorska baza Cristóbal Colón. Iako panamske vlasti tvrde da ove baze nisu stalne, raspoređivanje američkog osoblja i opreme je već u toku.
Nedavne zajedničke vežbe uključile su više od 1.000 američkih vojnika, jednu četu marinaca i četiri borbena aviona F-18. Takođe, bolnički brod američke mornarice USNS Comfort uskoro bi trebalo da pristane u Panamu radi humanitarnih misija, dok su u toku pripreme za ponovno pokretanje multinacionalne vežbe PANAMAX 2026. godine, što ukazuje na jačanje vojnog savezništva.
Ova pojačana saradnja dolazi u trenutku kada SAD izražavaju sve veću zabrinutost zbog kineskog prisustva u kritičnoj infrastrukturi blizu kanala. Kineske kompanije poput CK Hutchison upravljaju ključnim lukama na oba kraja kanala, što izaziva strahove u Vašingtonu zbog mogućeg prikupljanja obaveštajnih podataka ili korišćenja ekonomske moći za pritiske.
Trampova administracija pozvala je svoje saveznike u Latinskoj Americi da se distanciraju od kineskih investicija, a Panama se nedavno povukla iz kineske inicijative „Pojas i put“ i pokrenula revizije postojećih ugovora s kineskim firmama.
Dok su sigurnosni sporazumi u Vašingtonu pozdravljeni kao strateška pobeda, oni su izazvali kontroverze u Panami. Opozicioni poslanici i nevladine organizacije kritikovali su netransparentnost sporazuma i upozorili da bi oni mogli narušiti nacionalni suverenitet. Protesti su izbili u više gradova, a demonstranti su novu američku prisutnost nazvali „maskiranom invazijom“ i korakom unazad ka vremenima strane vojne dominacije.
