Američko ratno vazduhoplovstvo izvelo je novo probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete LGM-30G Minuteman III iz baze Vandenberg u Kaliforniji. Nenaoružana raketa poletela je 18. novembra u 8.01 čas po srednjoevropskom vremenu, u okviru operativnog testa označenog kao Glory Trip 257 (GT-257). Lansiranje je izvedeno dok američke snage nastavljaju vazdušne udare na Iran, a Teheran odgovara napadima na američke vojne objekte u Persijskom zalivu.
Test je usledio upravo u terminu koji je najavljen prethodnog dana, uz izveštaje o američkim i iranskim udarima. Američka Komanda za globalne udare (AFGSC) potvrdila je lansiranje i saopštila da je operacija planirana godinama unapred, bez neposredne veze sa aktuelnim međunarodnim događajima. Posebnu pažnju privuklo je prisustvo američkog mornaričkog aviona E-6B Mercury, specijalizovanog za strateške komunikacije i komandovanje nuklearnim snagama.

Raketa iz Severne Dakote lansirana iz Kalifornije
Prema podacima američkog ratnog vazduhoplovstva koje prenosi Air & Space Forces Magazine, lansiranje je izvedeno u 23.01 čas 17. novembra po pacifičkom vremenu, na samom početku najavljenog šestočasovnog termina. Reč je o trećem testu Minuteman III tokom 2026. godine, nakon prethodnih lansiranja u martu i maju. Sva tri sprovedena su iz baze Vandenberg, koja služi za operativna ispitivanja američkih interkontinentalnih raketa.
Za GT-257 odabrana je raketa iz operativnog raketnog kompleksa baze Majnot u Severnoj Dakoti. Prema izveštaju lokalnog američkog portala The Electric, u pripremama i izvođenju testa učestvovalo je osoblje iz tri američke raketne jedinice, stacionirane u bazama Majnot, Malmstrom i F. E. Voren. Takav postupak omogućava proveru sistema iz stvarnog operativnog sastava, zajedno sa procedurama koje primenjuju posade zadužene za njegovo održavanje i upotrebu.
Planirana putanja vodila je preko Tihog okeana, prema poligonu Ronald Regan na atolu Kvadžalejn, približno 6.760 kilometara od mesta lansiranja. Američki inženjeri prikupljali su podatke o radu pogonskog sistema, navođenju i ponašanju rakete tokom leta. Detaljni rezultati ovog konkretnog testiranja, uključujući konfiguraciju probnih povratnih modula, nisu javno predstavljeni.
E-6B Mercury kružio iznad Pacifika tokom lansiranja
Prema javno dostupnim podacima o praćenju letova, američki mornarički E-6B Mercury poleteo je iz Vandenberga približno dva sata pre lansiranja rakete. Avion je potom kružio iznad Pacifika, južno od baze, i vratio se približno sat vremena nakon lansiranja. Američko ratno vazduhoplovstvo nije saopštilo da li je Mercury neposredno učestvovao u komandovanju testom.
Ovaj četvoromotorni avion, razvijen na osnovi putničkog Boinga 707, ima jednu od najosetljivijih uloga u američkom sistemu nuklearnog komandovanja. E-6B održava komunikacione veze sa strateškim podmornicama, ali raspolaže i sistemom ALCS, koji omogućava izdavanje komandi za lansiranje kopnenih interkontinentalnih raketa iz vazduha. Ta sposobnost predviđena je i za okolnosti u kojima bi kopneni komandni centri bili onesposobljeni.

Treći test ove godine, drugi tokom sukoba sa Iranom
Zanimljivo je da je martovsko lansiranje GT-255 takođe izvedeno u vreme američkih vojnih operacija protiv Irana. Pentagon je tada izneo gotovo identično objašnjenje, naglašavajući da testiranje nema veze sa ratom i da je datum određen mnogo ranije. Martovski test uključivao je dva probna povratna modula, čime je proveravana sposobnost sistema da tokom jednog leta rasporedi više odvojenih tereta.
Majsko lansiranje GT-256 bilo je usmereno na proveru ukupne pouzdanosti rakete, uključujući pogonski sistem, navođenje i povratni modul. Novembarski GT-257 nastavlja isti program provere, ali u okolnostima intenziviranih vojnih operacija na Bliskom istoku i pojačane diplomatske aktivnosti između Vašingtona, Moskve i Pekinga. Komanda za globalne udare navodi da je od početka programa sprovedeno više od 300 testnih lansiranja Minuteman III.
Minuteman III nalazi se u operativnoj upotrebi od 1970. godine, a njegova zamena novom raketom LGM-35A Sentinel dodatno je odložena zbog tehničkih i finansijskih problema. Pentagon istovremeno ulaže u održavanje postojećih raketa i izgradnju nove infrastrukture za Sentinel, čije se uvođenje u operativnu upotrebu očekuje početkom naredne decenije. Zbog toga će rakete razvijene u vreme Hladnog rata još godinama činiti kopnenu komponentu američke nuklearne trijade.

