NaslovnaNovostiSAD bombarduju Iran, Teheran uzvraća: Minuteman III se sprema dok ponovo slušamo...

SAD bombarduju Iran, Teheran uzvraća: Minuteman III se sprema dok ponovo slušamo o „prljavoj bombi“

Američki borbeni avioni ponovo su bombardovali iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, dok je Iran tokom noći između 17. i 18. novembra izveo nove napade dronovima na američke vojne objekte u Persijskom zalivu. Iranska vojska tvrdi da je u bazi Ali al-Salem u Kuvajtu pogodila sisteme Patriot i infrastrukturu za lansiranje bespilotnih letelica, dok kuvajtske vlasti potvrđuju da je njihova protivvazdušna odbrana presretala napade. Bahrein je takođe prijavio nova dejstva protiv iranskih letelica, nekoliko dana nakon što je Teheran saopštio da je gađao američki radarski sistem na njegovoj teritoriji.

Razmena udara odvija se u trenutku kada su Sjedinjene Države koncentrisale tri udarne grupe nosača aviona na Bliskom istoku, uz veliki broj pratećih ratnih brodova i borbenih aviona. Istovremeno se pojavljuju izveštaji o mogućoj upotrebi specijalizovane municije protiv iranske elektroenergetske infrastrukture, dok Pentagon priprema još jedno probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete. Sukob koji je započeo američko-izraelskim napadima 28. februara nastavlja se kroz međusobne udare, pomorsku blokadu i vojne operacije koje sve više zahvataju susedne države.

Američki napad na Kešm i iranski odgovor u Kuvajtu

Američki vojni zvaničnik potvrdio je da su 17. novembra lovci upotrebili precizno vođenu municiju protiv položaja Iranske revolucionarne garde na ostrvu Kešm. Prema izveštaju američkog vojnog časopisa Air & Space Forces Magazine, meta je bilo mesto za lansiranje raketa, a Pentagon je napad obrazložio prethodnim iranskim dejstvima protiv američkog osoblja i opreme. Nisu objavljeni podaci o upotrebljenoj municiji, broju angažovanih aviona niti nezavisno proverljivi snimci koji bi pokazali stvarni obim oštećenja.

Iranski zvaničnici saopštili su da je na Kešmu odjeknulo pet do šest eksplozija, ali da civilna i stambena infrastruktura nije pretrpela značajniju štetu. Ostrvo zauzima strateški položaj uz Ormuski moreuz i predstavlja važan deo iranskog sistema nadzora pomorskih pravaca. Američki izvori tvrde da se na njemu nalaze raketni položaji koji mogu predstavljati pretnju ratnim i trgovačkim brodovima, dok Teheran američke udare smatra nastavkom vojne kampanje protiv svoje teritorije.

Narednog jutra iranska vojska objavila je da je napala američku bazu Ali al-Salem u Kuvajtu. Prema njenom saopštenju, dronovi su gađali sisteme Patriot i infrastrukturu namenjenu američkim vazdušnim operacijama, pri čemu Teheran tvrdi da su pojedini ciljevi uništeni. Kuvajtski Generalštab potvrdio je napade bespilotnim letelicama, ali je saopštio da je protivvazdušna odbrana dejstvovala protiv neprijateljskih ciljeva, bez potvrde iranskih navoda o gubicima američke vojne opreme.

Bahrein ponovo na meti, američki i iranski izveštaji se razlikuju

Napadi na Kuvajt usledili su nakon novih incidenata u Bahreinu, gde se nalaze američki vojni objekti i komanda Pete flote. Iranska revolucionarna garda saopštila je 17. novembra da je dronovima napala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi Šeik Isa, navodeći da je to odgovor na povrede iranskog vazdušnog prostora. Američka Centralna komanda odbacila je tvrdnje o uništenju radara i saopštila da su bespilotne letelice presretnute bez povređenih i oštećenja vojne opreme.

Bahreinska vojska je 18. novembra ponovo prijavila presretanje iranskih vazdušnih napada, dok su stanovnicima izdata upozorenja da potraže zaklon. Za sada nisu objavljeni nezavisno potvrđeni podaci o svim upotrebljenim projektilima, broju oborenih dronova i eventualnoj šteti na američkim instalacijama. Različiti izveštaji dve strane pokazuju koliko je teško utvrditi stvarne rezultate operacija na osnovu saopštenja neposrednih učesnika sukoba.

Baze u Kuvajtu i Bahreinu predstavljaju važan deo američke vojne infrastrukture, uključujući logistiku, vazdušni transport, izviđanje i nadzor Persijskog zaliva. Njihovo prisustvo omogućava Sjedinjenim Državama da izvode operacije u regionu, ali istovremeno izlaže teritorije država domaćina mogućim iranskim napadima. Nastavak takve razmene povećava rizik po regionalnu bezbednost, posebno u području kroz koje prolazi značajan deo svetske trgovine energentima.

Tri nosača aviona već su raspoređena u blizini Irana

Najnoviji napadi usledili su neposredno nakon što je američka Centralna komanda potvrdila dolazak nosača aviona USS Theodore Roosevelt u region. Njegovim dolaskom pridružio se nosačima USS George Washington i USS George H. W. Bush, čime je američka mornarica ponovo formirala grupaciju od tri udarne grupe na Bliskom istoku. Njihov sastav, raspored i operativni značaj već su obrađeni u našoj prethodnoj analizi.

Takva koncentracija pruža Vašingtonu mogućnost istovremenog izvođenja vazdušnih udara, održavanja pomorske blokade i zaštite sopstvenih brodova protivvazdušnim i protivraketnim sistemima. Međutim, povećava i broj američkih platformi, logističkih pravaca i pratećih objekata koje treba zaštititi od raketnih i bespilotnih napada. Za sada nije poznato da li će Pentagon zadržati sva tri nosača duže vreme ili će Teodor Ruzvelt zameniti Džordža Vašingtona, kako je prvobitno bilo planirano.

Američki ratni brodovi i avioni raspolažu kapacitetima za znatno obimnije operacije od pojedinačnih udara kakvi su izvedeni na Kešm. Njihovo raspoređivanje zato ima i ofanzivnu i zaštitnu funkciju, nezavisno od javnih objašnjenja Pentagona. Istovremeno, samo prisustvo velikih snaga nije dovoljan dokaz da je doneta odluka o početku nove velike vazdušne kampanje protiv Irana.

USS Theodore Roosevelt (CVN-71) i njegova grupa
USS Theodore Roosevelt (CVN-71) i njegova grupa

Grafitne bombe ponovo u centru pažnje

Pored raketnih i vazdušnih udara, iz Irana stižu izveštaji o mogućoj upotrebi posebne municije namenjene onesposobljavanju elektroenergetskih postrojenja. Na fotografijama objavljenim 16. novembra navodno su prikazana tanka provodljiva vlakna pronađena kod gasnih i električnih postrojenja u Omidijehu i Laliju, u provinciji Huzestan. Njihov izgled podseća na materijal koji se koristi u američkim grafitnim bombama, uključujući podmuniciju BLU-114/B.

Takvo oružje raspršuje veliki broj tankih provodljivih niti koje mogu izazvati kratke spojeve i isključivanje delova elektroenergetske mreže. O njegovoj upotrebi tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine i mogućoj primeni protiv Irana već je bilo reči u našoj ranijoj analizi. Njihova osnovna namena jeste prekid napajanja bez neposrednog fizičkog rušenja čitavih energetskih objekata, mada sekundarna oštećenja i dugotrajni prekidi nisu isključeni.

Međutim, iranski portal Factnameh, koji je analizirao objavljene fotografije, nije pronašao laboratorijske nalaze, prepoznatljive ostatke municije niti tehničke izveštaje koji bi potvrdili da su konkretna vlakna nastala upotrebom BLU-114/B. Sličan zaključak objavili su i novinari France 24, koji nisu mogli nezavisno da potvrde mesto i vreme nastanka fotografija. Zbog toga upotreba grafitnih bombi u ovom slučaju ostaje mogućnost koja zahteva dodatne dokaze, a ne utvrđena činjenica.

grafitne bombe CBU 94:B
grafitne bombe CBU 94:B

Minuteman III: Testiranje nuklearne rakete u trenutku novih udara

Američko ratno vazduhoplovstvo najavilo je za 18. novembar novo probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete LGM-30G Minuteman III iz baze Vandenberg u Kaliforniji. Test nosi oznaku Glory Trip 257, a prema objavljenom planu lansiranja vremenski prozor traje od 8.01 do 14.01 časova po srednjoevropskom vremenu. Američka komanda tvrdi da je ispitivanje planirano godinama unapred i da nije neposredno povezano sa aktuelnim sukobima.

Minuteman III predstavlja kopnenu komponentu američke nuklearne trijade, a nalazi se u naoružanju još od 1970. godine. Probna lansiranja izvode se bez nuklearnih bojevih glava, sa ciljem provere pouzdanosti rakete, sistema komandovanja i navigacije. Sličan test izveden je i početkom marta 2026. godine, tokom ranije faze rata sa Iranom, kada je Pentagon takođe naglašavao da je reč o redovnom ispitivanju.

Podudaranje novog testa sa američkim udarima, iranskim odgovorima i koncentracijom nosača aviona svakako ima političku i vojnu simboliku. Ipak, termin lansiranja sam po sebi nije dokaz da je raketni test organizovan radi zastrašivanja Teherana. U trenutku pripreme ovog izveštaja još nije bila dostupna zvanična potvrda da je planirani test GT-257 uspešno izveden.

amerika lansirala nuklearnu poruku! minuteman iii preleteo 6.700 km iznad pacifika – kome se obraćaju?
Minuteman III uzleće odmah nakon lansiranja

Nova upozorenja o „prljavoj bombi“ i istorija američkih obaveštajnih procena

Dok se nastavljaju američki udari na Iran i iranski napadi na američke baze u Persijskom zalivu, CNN je 16. novembra objavio novi izveštaj američkih obaveštajnih izvora, prema kojem Teheran navodno razmatra upotrebu radiološke ili hemijske bombe protiv visokih američkih zvaničnika u Vašingtonu. Tvrdnja je zasnovana na informacijama sedam neimenovanih zvaničnika, bez javno objavljenih dokaza o pripremljenom napadu. Istovremeno, Bela kuća saopštava da nema verodostojnih pretnji američkoj teritoriji, dok državni sekretar Marko Rubio ne očekuje neposredan napad.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je izveštaj CNN-a, a portparol Esmail Bagai optužio je američke medije za plasiranje neutemeljenih obaveštajnih tvrdnji. Prema saopštenju koje je prenela turska agencija Anadolu, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči takođe je negirao da Teheran priprema napade hemijskim oružjem na Vašington. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je, s druge strane, da navode o mogućem napadu shvata ozbiljno, iako javnosti nisu predstavljeni dokazi koji bi omogućili nezavisnu proveru obaveštajne procene.

Podsetimo, šablon identičnih upozorenja već se pojavljivao u istim američkim medijima tokom prethodnih ratova SAD po Bliskom istoku i uoči invazije na Irak. ABC News je u decembru 2001. izveštavao o navodnim sposobnostima Osame bin Ladena da razvije radiološku bombu, dok je CNN u decembru 2002. povezivao iračku dokumentaciju o naoružanju sa mogućnošću takozvane prljave bombe, neposredno pre američke invazije na Irak. Naknadne američke istrage i priznanja pokazale su ozbiljne propuste u procenama iračkog oružja za masovno uništenje, zbog čega se i sadašnje tvrdnje o Iranu moraju posmatrati kroz razliku između obaveštajnih procena, javno dostupnih dokaza i političkih odluka koje na njima mogu biti zasnovane.

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave