NaslovnaAvijacijaAmerikanci objavili snimak kineskog svemirskog aviona: Otvoren tovarni prostor i satelit spojen...

Amerikanci objavili snimak kineskog svemirskog aviona: Otvoren tovarni prostor i satelit spojen sa letelicom

Američka vojna obaveštajna agencija objavila je do sada jedan od najdetaljnijih snimaka kineske eksperimentalne svemirske letelice, za koju se veruje da pripada programu Šenlong (Shenlong). Fotografija prikazuje orbitalni aparat sa delta krilima, otvorenim vratima tovarnog prostora i zasebnim satelitom spojenim sa njegovim zadnjim delom. Reč je o retkom direktnom uvidu u kineski program koji traje najmanje šest godina, a čije tehničke karakteristike i stvarna namena ostaju uglavnom nepoznate.

Fotografija je nastala još u maju 2024. godine, ali je njen detaljniji prikaz javnosti predstavljen tek krajem oktobra 2026, u američkom izveštaju o bezbednosti u svemiru. Gotovo istovremeno, kineski naučnici objavili su istraživanje o mogućnosti raspoređivanja čitave flote orbitalnih letelica koje bi mogle da započnu spuštanje prema različitim delovima Zemlje uz veoma kratko čekanje. Dva događaja otvaraju pitanje koliko daleko su napredovale kineske tehnologije manevrisanja, transporta i upravljanja objektima u orbiti.

Američki satelit snimio ono što Kina godinama ne prikazuje

Fotografija je objavljena 26. oktobra u izveštaju američke Obaveštajne agencije za odbranu (DIA). Snimak je 28. maja 2024. napravio komercijalni satelit WorldView-3, kojim je tada upravljao Maxar Technologies, danas poznat kao Vantor. Prema podacima kompanije, udaljenost između dve letelice u trenutku fotografisanja bila je manja od 90 kilometara.

Objavljena fotografija omogućava razlikovanje oblika krila, dvostrukih vertikalnih stabilizatora, vrata tovarnog prostora i strukture pričvršćene iza glavnog trupa. Kompanija Vantor potvrdila je za TWZ da se na zadnjem delu kineske letelice nalazi zaseban satelit, čija se konstrukcija i solarni paneli mogu razaznati na snimku. Vrata tovarnog prostora u trenutku fotografisanja bila su otvorena, ali nije poznato da li je tada obavljano izbacivanje, prihvatanje ili ispitivanje nekog uređaja.

Slika slabijeg kvaliteta već se pojavljivala u javnosti tokom 2024. godine, ali novo objavljivanje donosi znatno jasniji prikaz konstrukcije. Američka DIA nije precizirala identitet fotografisanog aparata, već je navela da Kina razvija dve glavne vrste svemirskih aviona, Šenlong i Tengjun (Tengyun). Zbog toga se naziv Šenlong u ovom slučaju zasniva na proceni posmatrača kineskog svemirskog programa, a ne na zvanično potvrđenoj identifikaciji.

Kineska svemirska letelica
Kineska eksperimentalna svemirska letelica fotografisana u orbiti 28. maja 2024. godine. Snimak kompanije Maxar Technologies prvi put je zvanično objavljen u visokoj rezoluciji u izveštaju američke DIA u oktobru 2026. godine. Fotografija: Maxar Technologies / DIA.

Šta je kineski Šenlong radio u orbiti?

Kina je od septembra 2020. izvela četiri poznate misije eksperimentalne orbitalne letelice za višekratnu upotrebu. Prva je trajala svega dva dana, druga je započeta u avgustu 2022. i trajala 276 dana, dok je treća, između decembra 2023. i septembra 2024, završena nakon približno devet meseci. Četvrta misija započeta je 7. februara 2026. godine lansiranjem rakete Dugi marš 2F iz kosmodroma Đijućuen.

Tokom ranijih misija primećeno je izbacivanje manjih objekata i izvođenje manevara u njihovoj blizini. DIA navodi da je tokom druge misije kineska letelica prišla pratećem satelitu na udaljenost koja se u jednom trenutku procenjivala na manje od 100 metara. Tokom treće misije zabeleženo je ponovno izbacivanje objekata i njihovo kasnije približavanje glavnoj letelici.

Posebno zanimljivi rezultati pojavili su se tokom četvrte misije, kada je Šenlong, prema orbitalnim podacima, dva puta ispustio i ponovo prihvatio mali satelit. Takvi manevri zahtevaju precizno usklađivanje orbita, kontrolu relativne brzine i upravljanje položajem letelice tokom prilaska. Iste tehnologije mogu se koristiti za servisiranje satelita, dopunu goriva, inspekciju drugih objekata ili ispitivanje orbitalne opreme.

Fotografija koju su sada objavili Amerikanci nastala je tokom treće misije, pa je ne treba poistovećivati sa manevarskim eksperimentima izvedenim ove godine. Međutim, ona pokazuje konstrukciju sposobnu da nosi dodatnu opremu izvan glavnog trupa i otvara pitanja o načinu na koji Kina povezuje svoje orbitalne platforme sa manjim satelitima.

Još jedan američki snimak kineskog svemirskog aviona
Još jedan američki snimak kineskog svemirskog aviona

Kineski naučnici izračunali mogućnosti flote od 40 orbitalnih letelica

Posebnu pažnju privukao je naučni rad istraživača sa Severozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu, objavljen na internetu 29. oktobra 2026. godine u časopisu Acta Aeronautica et Astronautica Sinica. Istraživanje pod nazivom Optimizacija konfiguracije konstelacije povratnih orbitalnih platformi za višekratnu upotrebu potpisuju Cui Sjaovej, Du Čongrui, Ding Jibo i Jue Sjaokuej. Njihov cilj bio je da odrede kako veći broj letelica može da skrati čekanje na pogodan trenutak za povratak prema zadatom području na Zemlji.

Prema rezultatima koje je 17. novembra preneo South China Morning Post, simulacija flote od približno 40 orbitalnih platformi pokazala je da bi vreme čekanja na mogućnost započinjanja spuštanja moglo da bude ograničeno na oko dva i po minuta. Za najveći deo naseljenih geografskih širina model je pokazao još kraće čekanje, približno jedan minut. Istraživači su razmatrali raspored orbitalnih ravni, njihove nagibe i međusobne položaje letelica kako bi postigli što ravnomerniju dostupnost različitih područja.

Najvažnija razlika odnosi se na značenje tog vremena. Dva i po minuta ne predstavljaju trajanje leta od orbite do površine Zemlje, već najduže predviđeno čekanje do trenutka kada neka od raspoređenih letelica može da započne manevar napuštanja orbite. Sam povratak kroz atmosferu, upravljanje putanjom i sletanje zahtevaju dodatno vreme koje zavisi od visine, brzine, konstrukcije i mogućnosti manevrisanja konkretne platforme.

Studija je zasnovana na matematičkom modelovanju i optimizaciji pomoću algoritama mašinskog učenja, a ne na eksperimentalnim letovima flote od 40 aparata. Nisu objavljeni dokazi da Kina već raspolaže takvom konstelacijom niti da su istraživači koristili stvarne tehničke specifikacije Šenlonga. Razvoj ovakve mreže zahtevao bi proizvodnju velikog broja orbitalnih letelica, njihovo lansiranje, održavanje i organizovanje bezbednog povratka.

Zašto ovakva tehnologija zanima vojsku?

Svemirska letelica sposobna za višekratno korišćenje može da posluži kao pokretna laboratorija, transportna platforma ili sredstvo za postavljanje i preuzimanje satelita. Njena prednost u odnosu na običan satelit jeste mogućnost da se vrati na Zemlju sa opremom, uz potencijalno ponovno korišćenje nakon pripreme za narednu misiju. Orbitalna konstelacija sličnih platformi dodatno bi omogućila raspoređivanje kapaciteta na više geografskih pravaca.

Vojna primena mogla bi da obuhvati brzo dopremanje specijalizovane opreme, inspekciju sopstvenih satelita, izvođenje izviđačkih zadataka ili operacije u neposrednoj blizini drugih orbitalnih objekata. Ista sposobnost približavanja drugom satelitu može imati i protivsatelitsku namenu, uključujući ometanje njegovog rada ili fizičku intervenciju. Međutim, sama konstrukcija sa otvorenim tovarnim prostorom i dodatnim satelitom nije dokaz da je fotografisana letelica naoružana.

Američka DIA u svom oktobarskom izveštaju upozorava na širenje kineskih sposobnosti za orbitalne manevre i razvoj potencijalnog protivsatelitskog naoružanja. Oružje Online je već analizirao američka upozorenja o mogućem kineskom laserskom oružju u svemiru, kao i zvanično priznanje američkog vojnog vrha da SAD već raspolažu sopstvenim oružjem za kontrolu svemira u orbiti. Zbog toga kineske eksperimente treba posmatrati kao deo šireg tehnološkog nadmetanja u kojem obe strane razvijaju sredstva za delovanje izvan Zemljine atmosfere.

Šenlong hvata satelit, umetnička impresija
Šenlong hvata satelit, umetnička impresija

Američki X-37B i kineski Šenlong razvijaju slične sposobnosti

Konstrukcija kineskog svemirskog aviona podseća na američki Boeing X-37B, bespilotnu orbitalnu letelicu koju koriste Svemirske snage SAD. X-37B se lansira pomoću rakete, može dugo da boravi u orbiti, izvodi eksperimente i nakon povratka kroz atmosferu autonomno sleće na pistu. Američka vojska već godinama koristi ovaj sistem za ispitivanje svemirskih tehnologija, mada pojedinosti o svim njegovim zadacima nisu javno poznate.

Kineski program očigledno istražuje sličan način korišćenja orbitalnih letelica, ali njegova konstrukcija, pogonski sistem, nosivost i stvarne manevarske mogućnosti nisu zvanično objavljeni. Fotografija iz 2024. sada omogućava neposrednije poređenje osnovnog oblika i rasporeda pojedinih delova sa američkim X-37B. Mnogo važnije od spoljašnje sličnosti biće utvrđivanje koliko pouzdano kineska platforma može da izvodi ponovljena spajanja, razdvajanja i manevre tokom dugotrajnih misija.

Dok kineski naučnici teorijski razmatraju konstelacije od nekoliko desetina povratnih orbitalnih platformi, stvarni program Šenlong i dalje je u fazi eksperimentalnih letova. Objavljena fotografija otkriva deo njegove konstrukcije, a praćenje orbitalnih objekata pruža uvid u pojedine manevre koji se izvode tokom misija. Tehnički podaci o tome šta letelica zaista može da prenese, prihvati ili vrati na Zemlju ostaju najvažniji nepoznati elementi ovog programa.

boeing x 37b nakon testiranja na zemlji
Boeing X-37B nakon testiranja na zemlji

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave