NaslovnaNovostiTu-95MS sleteli u Vijetnam pred susret Putina, Sija i Trampa: Moskva se...

Tu-95MS sleteli u Vijetnam pred susret Putina, Sija i Trampa: Moskva se vraća tamo gde je Vašington već pokušao da je zaustavi

Dva ruska strateška bombardera Tu-95MS sletela su 17. novembra na međunarodni aerodrom Da Nang u Vijetnamu, neposredno pred susret Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa u kineskom Šenženu. Njihov dolazak predstavlja retko raspoređivanje ruske dalekometne avijacije u Jugoistočnoj Aziji, dok je šira vazduhoplovna operacija izazvala reakcije Japana, Južne Koreje i Tajvana. Tokio je podigao borbene avione i uputio diplomatski protest Moskvi, dok su tajvanske vlasti potvrdile prolazak ruskih letelica kroz svoju zonu identifikacije protivvazdušne odbrane.

Raspoređivanje je posebno zanimljivo zbog izbora aerodroma, pošto je Da Nang tokom Vijetnamskog rata bio jedna od važnih američkih vazduhoplovnih baza. Nedaleko odatle nalazi se zaliv Kam Ran, nekadašnji veliki sovjetski pomorski i vazduhoplovni centar, čije je kasnije korišćenje za ruske vojne operacije izazivalo protivljenje Vašingtona. Američka administracija je još 2015. zahtevala od Hanoja da ograniči ruske aktivnosti, ali najnoviji dolazak strateških bombardera pokazuje da Moskva i dalje ima pristup vijetnamskoj vazduhoplovnoj infrastrukturi.

Ruska operacija ima i dodatnu dimenziju, jer se pojavljuje u trenutku kada su objavljene nove procene broja modernizovanih bombardera Tu-95MSM u sastavu Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije. Prema tim podacima, približno 25 od ukupno 45 preostalih aviona porodice Tu-95MS prošlo je modernizaciju na standard MSM. Istovremeno, ruski konstruktori izneli su nove detalje o navigacionim, izviđačkim i borbenim mogućnostima modernizovanih raketonosaca, čiji značaj više nije ograničen samo na lansiranje krstarećih raketa.

Pet bombardera iz Ukrainke, tri tankera i jedan A-50U

Dan ranije, 17. novembra, objavili smo mapu i detalje ruske vazduhoplovne operacije, uključujući registracije aviona i njihov raspored. Prema podacima vazduhoplovnog posmatrača AviVector, iz baze Ukrainka u Amurskoj oblasti poletelo je pet bombardera Tu-95MS, od kojih su tri, uz podršku tri tankera Il-78M, izvela približno jedanaestočasovnu trenažnu misiju iznad Japanskog mora. Istovremeno je avion za rano upozoravanje i kontrolu A-50U, registracije RF-94268, poleteo sa aerodroma Vladivostok i izvršio zaseban let osmatranja u istom području.

Preostala dva bombardera, RF-94202 i RF-94188, nastavila su prema jugu i sletela u Da Nang 17. novembra. Njihovo prisustvo potvrđeno je fotografijama prilaska aerodromu i satelitskim snimcima načinjenim istog dana u 03.16 časova po univerzalnom vremenu. Na aerodromu su zabeležena još dva velika ruska aviona, koje AviVector identifikuje kao tankere Il-78M, dok ih pojedini vazduhoplovni posmatrači označavaju kao transportne Il-76MD i Il-76MD-90A.

Razlika zahteva dodatnu proveru, pošto su Il-76 i Il-78 konstrukciono srodne letelice, ali imaju različitu opremu i operativne zadatke. Prisustvo transportnih aviona moglo bi ukazivati na dopremanje tehničkog osoblja i opreme, dok bi raspoređivanje tankera omogućilo dodatne dalekometne operacije. U svakom slučaju, fotografije i satelitski snimci potvrđuju dolazak dva strateška bombardera, što je centralna činjenica čitavog raspoređivanja.

Japan, Tajvan i Južna Koreja negoduju

Japansko Ministarstvo odbrane objavilo je 17. novembra zvanično saopštenje o ulasku dve letelice za koje pretpostavlja da su ruske u japanski teritorijalni vazdušni prostor. Prva je registrovana severozapadno od ostrva Okinšima, kod prefekture Fukuoka, između 4.07 i 4.10 časova, a druga između 4.09 i 4.12 časova po lokalnom vremenu. Japansko ratno vazduhoplovstvo podiglo je dežurne lovce, čije su posade upozoravale letelice i pratile njihovo kretanje.

Ministar odbrane Šinđiro Koizumi ocenio je događaj kao ozbiljnu povredu japanskog suvereniteta i potvrdio da je Tokio uputio diplomatski protest Moskvi. Prema zvaničnom zapisniku njegove konferencije za novinare, letelice su nastavile kroz moreuz Cušima, a zatim između japanskog ostrva Jonaguni i Tajvana. Japanska strana nije identifikovala njihov tip, zbog čega nije potvrđeno da su upravo bombarderi kasnije raspoređeni u Vijetnam izazvali prijavljeni incident.

Tajvansko Ministarstvo odbrane takođe je potvrdilo prolazak dve ruske vojne letelice kroz svoju zonu identifikacije protivvazdušne odbrane. Avioni su ušli sa severoistoka, kretali se istočno od ostrva i napustili zonu južno od okruga Taitung, dok su ih tajvanske snage pratile nadzornim sistemima. Tajvanski vojni zvaničnici potom su kritikovali rusku aktivnost, dovodeći je u vezu sa bezbednosnom situacijom u azijsko-pacifičkom regionu.

Južnokorejska vojska prijavila je sličnu aktivnost u svojoj zoni identifikacije PVO i podigla lovačke avione radi praćenja ruskih letelica. Međutim, i Seul i Tajpej potvrdili su da nije bilo povrede njihovog teritorijalnog vazdušnog prostora. Njihove prijave odnose se na zone identifikacije koje obuhvataju i međunarodni vazdušni prostor, za razliku od japanskog saopštenja koje izričito govori o povredi suverenog vazdušnog prostora.

japanski f 35
japanski F-35

Kam Ran: Američka baza koju su nasledili Sovjeti

Ruska vojna saradnja sa Vijetnamom ima istoriju dugu više od pola veka, a Kam Ran zauzima posebno mesto u tim odnosima. Američke snage tokom Vijetnamskog rata razvile su zaliv u veliki pomorski i logistički centar, da bi nakon njihovog povlačenja infrastruktura prešla u ruke vijetnamskih vlasti. Sovjetski Savez potom je dobio pristup objektima i razvio jednu od svojih najvažnijih vojnih tačaka izvan sopstvene teritorije.

Rusko stalno vojno prisustvo u Kam Ranu okončano je 2002. godine, ali bilateralna saradnja nije prestala. Tokom 2014. ruski tankeri Il-78 ponovo su koristili vijetnamsku infrastrukturu radi podrške dalekometnim letovima bombardera Tu-95MS iznad zapadnog Pacifika. Vašingtonu su posebno privlačile pažnju operacije u blizini ostrva Guam, gde se nalaze značajne američke vazduhoplovne i pomorske instalacije, te su se 2015. godine zvanično i žalili i zahtevali prekid saradnje.

Najnovije raspoređivanje razlikuje se od događaja iz 2014. godine po tome što su u Vijetnam stigli sami strateški bombarderi, a ne samo avioni za njihovu dopunu gorivom. Njihov boravak u Da Nangu pokazuje da Moskva i Hanoj održavaju praktičnu vojnu saradnju uprkos ranijim američkim zahtevima.

Kam Ran- Američka baza slikana 1966, a koju su nasledili Sovjeti
Kam Ran- Američka baza slikana 1966, a koju su nasledili Sovjeti

Tu-95MS: Bombarder iz Hladnog rata koji i dalje predstavlja osnovu ruske dalekometne avijacije

Tu-95MS nastao je iz sovjetskog strateškog bombardera Tu-95, čiji je prvi let izveden 1952. godine. Verzija MS prvi put je poletela 1979, a serijska proizvodnja počela je 1981. godine, sa zadatkom nošenja krstarećih raketa velikog dometa. Avion pokreću četiri turbopropelerska motora NK-12 sa kontrarotirajućim elisama, koji omogućavaju brzinu veću od 800 kilometara na sat i interkontinentalni dolet.

Za razliku od bombardera projektovanih za probijanje protivničke protivvazdušne odbrane, savremeni Tu-95MS prvenstveno je platforma za lansiranje raketa sa velikih udaljenosti. Standardne i modernizovane verzije koriste krstareće rakete H-55, H-555 i H-101, dok H-102 predstavlja nuklearnu varijantu novije porodice projektila. Oružje Online je ranije detaljno obrađivao rusko-kineske strateške patrole bombardera Tu-95MS i H-6K u blizini Japana i Koreje.

Najnovije raspoređivanje u Vijetnamu nije praćeno informacijama o konkretnom naoružanju koje su avioni nosili. Tu-95MS jeste sposoban za upotrebu nuklearnih raketa, ali sama pripadnost strateškoj avijaciji ne znači da je takvo naoružanje bilo prisutno tokom ove misije. Za Moskvu je demonstracija dometa i operativne pokretljivosti značajna i bez izvođenja borbenih dejstava.

bombarder Tu 95
bombarder Tu-95

Koliko Rusija zaista ima bombardera Tu-95MS i MSM?

Dok se pažnja javnosti usmerava prema Da Nangu, pojavile su se nove pretpostavke o brojnosti ruskih strateških raketonosaca. Prema analizi vazduhoplovnog portala AeroCorner, Rusija tokom 2026. raspolaže sa približno 45 bombardera Tu-95MS i Tu-95MSM, od kojih je oko 25 modernizovano na standard MSM. Autori se oslanjaju na procene Federacije američkih naučnika, dok rusko Ministarstvo odbrane nije objavilo zvaničan broj operativnih aviona ili preciznu raspodelu po modifikacijama.

U drugim otvorenim izvorima ranije se pojavljivala procena od najmanje 53 aviona porodice Tu-95, ali se ona ne može neposredno upoređivati sa brojem operativnih raketonosaca. Pojedine analize zajedno računaju letelice u aktivnim jedinicama, rezervi i na remontu, dok druge obuhvataju samo avione spremne za službu. Zbog toga podatak o približno 25 modernizovanih primeraka treba posmatrati kao procenu sastava flote, a ne kao zvaničan inventar Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije.

Posebno je zanimljivo što je grupa vazduhoplovnih posmatrača početkom novembra identifikovala čak 37 bombardera Tu-95MS na aerodromu Ukrainka, zajedno sa deset aviona Tu-160. Takva koncentracija povezuje se sa preraspoređivanjem ruske strateške avijacije posle ukrajinskih napada dronovima na udaljene vazduhoplovne baze. Istovremeno pokazuje koliko je Ukrainka postala važna za rusku dalekometnu avijaciju, uključujući najnovije letove prema Japanskom moru i Vijetnamu.

tu 95
Tu-95

Šta je zaista promenjeno na Tu-95MSM?

Program duboke modernizacije Tu-95MSM realizuju kompanija Tupoljev i konstruktorsko-proizvodni kompleks Berijev, uz učešće drugih preduzeća ruske vazduhoplovne industrije. Prvi modernizovani primerak poleteo je u avgustu 2020. godine, a naredna ispitivanja nastavljena su tokom 2023, kada su proveravani novi sistemi i oprema.

Modernizacija obuhvata novi radarski sistem Novela-NV1.021 umesto ranijeg Obzor-MS, unapređene navigacione uređaje, sisteme upravljanja letom i odbrambeni kompleks Meteor-NM2. Na modernizovanim avionima koriste se unapređeni motori NK-12MPM i poboljšane elise, uz konstruktivne izmene usmerene na smanjenje vibracija i povećanje pouzdanosti. Radovi su koncentrisani na produženje operativnog veka i poboljšanje efikasnosti postojećeg aviona, bez izrade potpuno nove letelice.

Nove informacije o mogućnostima Tu-95MSM objavljene su tokom oktobra 2026. godine, kada je ruski probni pilot govorio o automatizaciji leta po unapred programiranoj ruti. Prema njegovim rečima, modernizovani raketonosac može samostalno da izvršava određene faze leta, bez neposrednih intervencija pilota. Time se smanjuje opterećenje posade tokom dugotrajnih strateških misija, mada se ne radi o pretvaranju Tu-95MSM u bespilotni avion.

Značajno je promenjeno i radno okruženje posade, pošto svaki član sada raspolaže višenamenskim displejem za prikaz parametara leta i rada avionskih sistema. Zadržani su i rezervni instrumenti, uključujući analogne uređaje u modernizovanoj izvedbi, čime je obezbeđena dodatna pouzdanost. U poređenju sa ranijim verzijama, posada dobija brži pristup informacijama potrebnim za upravljanje letom, navigaciju i upotrebu naoružanja.

tu 95msm 1 1280x720 1
Tu-95MSM

Tu-95MSM dobija izviđačke sposobnosti

Jedna od manje poznatih promena odnosi se na proširenje izviđačkih mogućnosti modernizovanog bombardera. Prema izjavama predstavnika ruskog konstruktorskog tima objavljenim 12. oktobra, novi sistem radioelektronske opreme omogućava osmatranje kopnenih, pomorskih i vazdušnih ciljeva. Posada može da obrađuje prikupljene informacije tokom leta, sačuva ih za naknadnu analizu i prosledi odgovarajućim vojnim komandama.

Takve mogućnosti proširuju zadatke aviona koji je prvenstveno razvijen kao nosač strateškog raketnog naoružanja. U okviru dugotrajnih patrola Tu-95MSM može istovremeno da obavlja navigacione, osmatračke i komunikacione zadatke, zavisno od ugrađene opreme i operativnih zahteva. Podaci o konkretnom dometu senzora, načinima razmene informacija i njihovoj upotrebi u realnim operacijama nisu javno objavljeni.

Za razumevanje poslednjih letova važna je i činjenica da je u širim manevrima učestvovao A-50U, specijalizovani avion za rano upozoravanje i upravljanje vazdušnim operacijama. On ima drugačiju osnovnu namenu od Tu-95MSM i ne treba njihove mogućnosti predstavljati kao međusobno zamenljive. Međutim, njihovo angažovanje u istom operativnom području pokazuje značaj koordinacije dalekometnih bombardera, vazdušnih tankera i aviona za osmatranje.

tu 95msm
Tu-95MSM

Osam raketa H-101 i H-102, ali bez novog arsenala

Jedna od najvidljivijih izmena na Tu-95MSM jeste ugradnja četiri podkrilna nosača za ukupno osam krstarećih raketa H-101 ili H-102. Time modernizovani bombarder dobija veću spoljašnju nosivost i mogućnost angažovanja više ciljeva tokom jedne misije. Ranije verzije Tu-95MS koriste unutrašnji obrtni lanser za šest projektila porodice H-55, dok prilagođeni avioni mogu nositi i savremenije rakete na spoljnim nosačima.

Međutim, komandant ruskog ratnog vazduhoplovstva Sergej Kobilaš u oktobru je izričito naveo da Tu-95MSM ne dobija potpuno novu porodicu raketa. Prema njegovim rečima, glavna prednost modernizacije nalazi se unutar aviona, u novoj opremi koja omogućava korišćenje postojećeg arsenala uz veću operativnu efikasnost. Kobilaš je naglasio da spoljašnji izgled bombardera ne otkriva razmere tehnoloških promena izvedenih na njegovim sistemima.

Osnovno dalekometno naoružanje i dalje predstavljaju krstareće rakete H-101 sa konvencionalnom i H-102 sa nuklearnom bojevom glavom. Njihova integracija sa modernizovanom navigacijom i sistemima upravljanja omogućava upotrebu oružja sa velikih udaljenosti, bez potrebe da sam bombarder ulazi u zonu dejstva protivničke protivvazdušne odbrane. Oružje Online je ranije razmatrao i razvoj novih ruskih krstarećih raketa, uključujući H-BD dometa do 6.500 kilometara, ali za Tu-95MSM zasad nije potvrđena integracija tog projektila.

Javno dostupne fotografije iz Da Nanga identifikuju dva aviona kao Tu-95MS, ali ne pružaju dovoljno podataka za pouzdano utvrđivanje njihovog tačnog stepena modernizacije. Zato ih nije opravdano automatski predstavljati kao primerke standarda MSM samo na osnovu najnovijih podataka o modernizovanoj floti. Ipak, razvoj Tu-95MSM pokazuje pravac kojim Rusija nastoji da očuva upotrebljivost strateških bombardera iz sovjetskog perioda tokom narednih decenija.

tu 95ms lansira h 101
Tu-95ms lansira H-101

Zašto ruski bombarderi stižu u Vijetnam baš pred samit?

Raspoređivanje dva Tu-95MS vremenski se poklopilo sa samitom APEK-a u Šenženu 18. i 19. novembra i najavljenim sastankom Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa 19. novembra. Susret trojice predsednika treba uskoro da počne, a razgovori se očekuju u trenutku složenih međunarodnih bezbednosnih prilika. Moskva nije zvanično povezala vazduhoplovnu operaciju sa samitom, ali je vremensko poklapanje privuklo pažnju regionalnih vojnih posmatrača.

Raspoređivanje pokazuje da Rusija, uprkos dugotrajnom sukobu u Ukrajini i pretrpljenim gubicima, nastavlja da održava sposobnost dalekometnog vojnog prisustva u azijsko-pacifičkom regionu. Za Vijetnam je to istovremeno potvrda da saradnja sa Moskvom ostaje deo njegove samostalne spoljne i odbrambene politike, dok reakcije Japana i Tajvana pokazuju koliko regionalne države bliske SAD posvećuju pažnje ruskim strateškim letovima. Dodatnu težinu ima činjenica da je Vašington još 2015. pokušavao da ograniči takve operacije, bez trajnog prekida ruskog pristupa vijetnamskoj infrastrukturi.

Uz nove procene od približno 25 modernizovanih bombardera Tu-95MSM, najnoviji letovi pokazuju i praktični značaj očuvanja postojeće strateške flote. Avioni čija konstrukcija potiče iz Hladnog rata danas raspolažu savremenijom navigacijom, raketnim naoružanjem i sve razvijenijim sistemima osmatranja. Dolazak u Da Nang zato istovremeno predstavlja demonstraciju dugog operativnog dometa, kontinuiteta rusko-vijetnamske vojne saradnje i sposobnosti Moskve da stratešku avijaciju raspoređuje daleko izvan svojih granica.

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave