Ruska strana objavila je snimak koji pokazuje još jednu promenu u načinu na koji se koriste bespilotne letelice dugog dometa. Ovoga puta cilj nije skladište, elektrana, kamion ili radar. Na zemlji se nalazi ukrajinski MiG-29.
Mesto udara je vazduhoplovna baza Vasilkiv u Kijevskoj oblasti, jedna od tradicionalno najvažnijih baza ukrajinske lovačke avijacije. Upravo je odatle godinama delovala 40. brigada taktičke avijacije, čiju su osnovu činili MiG-29.
Objavljeni video ima još jedan zanimljiv detalj. Pre samog udara ubačen je snimak istog ukrajinskog MiG-29 tokom leta, dok ga iz neposredne blizine prati ruska bespilotna letelica. Reč je navodno o istom avionu koji je kasnije pronađen na zemlji u Vasilkivu.
Taktička oznaka lovca na dostupnim kadrovima nije dovoljno jasna da bi se samo na osnovu videa nezavisno utvrdilo da li je zaista reč o potpuno istom primerku. Sama mogućnost da dron prati borbeni avion, utvrdi gde sleće, a zatim omogući napad na njega pokazuje koliko se nekada jasno odvojena granica između izviđačkog i udarnog drona istanjila.
MiG-29 pogođen na stajanci
Na završnim kadrovima vidi se uništenje lovca MiG-29 parkiranog na prostoru baze Vasilkiv. Takav gubitak za Ukrajinu nije beznačajan. MiG-29 je i posle uvođenja zapadnih lovaca ostao radni konj ukrajinske avijacije, posebno za zadatke PVO, presretanje dronova i raketa, kao i upotrebu pojedinih vrsta zapadnog vazduhoplovnog naoružanja.
Vasilkiv ima dodatnu težinu. Pre rata tamo je bila bazirana 40. brigada taktičke avijacije sa MiG-29, uključujući modernizovane MiG-29MU1. Baza je zbog toga od prvih dana rata bila među najvažnijim ciljevima ruske strane.
Geranj-4 više nije samo brži Geranj
Geranj-4 se tokom 2026. iz relativno nepoznate nove verzije pretvorio u platformu koja se pojavljuje bukvalno svakodnevno. Za razliku od Geranja-2 sa klipnim motorom i karakterističnom malom brzinom, Geranj-4 koristi mlazni pogon.
Prema ukrajinskim procenama koje smo ranije pratili, krstareća brzina iznosi približno 300 do 350 km/h, dok u pojedinim režimima može da dostigne 500 do 600 km/h. Procene dometa kreću se približno od 850 do oko 960 kilometara, u zavisnosti od konfiguracije i korisnog tereta.
Za motor se u ukrajinskim analizama navodi da pripada klasi malih turbomlaznih agregata zasnovanih na kineskoj porodici TF-TJ1600. Brzina mu daje veoma konkretnu prednost. Mobilne ukrajinske grupe sa mitraljezima i lakim topovima imaju mnogo manje vremena za otkrivanje, nišanjenje i dejstvo nego protiv sporijeg Geranja-2.
To onda tera Ukrajinu da koristi ozbiljnije sisteme PVO ili lovačku avijaciju. Geranj-4 time ulazi baš u neprijatnu sredinu između jeftinog sporog kamikaza drona i mnogo skuplje krstareće rakete.

Sada dobija i sopstvene tragače
Tokom poslednjih meseci pojavila se još važnija promena. Rusko Ministarstvo odbrane počelo je zvanično da objavljuje snimke dejstva sistema označenog kao „Geranj-4 Siker“.
Takvi dronovi prikazani su tokom napada na ukrajinske radare, logističke centre, parkirane kamione, položaje raketnog sistema Neptun, podstanice i brodove u Crnom moru. To pokazuje da Geranj-4 više ne mora da bude samo sredstvo koje leti ka unapred zadatoj koordinati.
Varijante sa tragačem dobijaju mogućnost pronalaženja i napada ciljeva čiji se položaj menja, što je mnogo značajnije za lov na radare, vozila, brodove i avione na aerodromima. Napad u Vasilkivu uklapa se upravo u takvu evoluciju.

Koliko je MiG-29 Ukrajini uopšte ostalo?
Tačan broj danas niko van ukrajinsko-zapadnog sistema komandovanja pouzdano ne zna. Pre početka rata procene su govorile o približno 37 do 50 operativnih MiG-29. RUSI je početkom rata navodio oko 50 aviona raspoređenih prvenstveno između 40. brigade u Vasilkivu i 114. brigade u Ivano-Frankivsku.
Flota je zatim pretrpela ozbiljne gubitke, ali je istovremeno dopunjavana iz istočne Evrope.
Slovačka je 2023. zvanično predala svih svojih 13 MiG-29. Poljska je Ukrajini isporučila još 14, što znači da je Kijev samo iz te dve države dobio ukupno 27 dodatnih aviona, mada nisu svi bili u jednakom tehničkom stanju. Varšava i tokom 2026. pregovara o predaji preostalih poljskih MiG-29 u zamenu za pristup ukrajinskoj tehnologiji bespilotnih sistema.

Problem je što gubici ne prestaju. Tokom juna ove godine već smo pisali o ruskim udarima Geranjima-4 na MiG-29 na aerodromu, dok je 10. avgusta još jedan ukrajinski MiG-29 izgubljen tokom borbenog zadatka presretanja vazdušnih ciljeva. Pilot se tada katapultirao. Upravo su takvi zadaci postali jedna od najvažnijih uloga preživelih aviona.
MiG-29 sada lovi dron koji lovi MiG-29
Ironija čitave priče najbolje se vidi u događaju koji smo pratili samo nekoliko nedelja ranije.

Sada ruska strana prikazuje obrnutu situaciju. Geranj-4 prati MiG-29 u vazduhu, dok drugi deo snimka završava napadom na lovac parkiran na zemlji.
MiG-29 je početkom rata bio jedan od sistema koji je trebalo da štiti ukrajinsko nebo od ruskih bespilotnih letelica. Četiri i po godine kasnije, preživeli MiG-29 i Geranj-4 počeli su međusobno da love jedan drugog.
