Napetosti između Sjedinjenih Država i Irana ponovo su eksplodirale u Persijskom zalivu, uprkos tome što Vašington formalno tvrdi da prekid vatre i dalje ostaje na snazi. U noći između 25. i 26. maja američke snage pokrenule su nove vazdušne udare na ciljeve na jugu Irana, dok su se gotovo istovremeno pojavili izveštaji o eksplozijama u Bandar Abasu, Siriku i Džasku, strateški važnim tačkama uz Ormuski moreuz.
Prema saopštenju Centralne komande SAD (CENTCOM), američka vojska izvela je „preventivne odbrambene udare“ protiv iranskih snaga nakon što su, kako tvrde, primećeni gliseri Korpusa islamske revolucionarne garde koji pokušavaju da postave mine u Ormuskom moreuzu.
Američki izvori navode da su tokom operacije uništena dva brza čamca IRGC-a, dok je dodatni napad izveden na protivvazdušni raketni sistem u blizini luke Bandar Abas. Prema tvrdnjama Vašingtona, taj sistem je navodno pratio američke borbene avione i otvorio vatru na njih.
Eksplozije u Bandar Abasu i napadi na iranske položaje
Stanovnici Bandar Abasa prijavili su više snažnih detonacija tokom večeri. Lokalni mediji tvrde da je pogođena pista aerodroma, dok su iranski sistemi protivvazdušne odbrane pokušavali da odbiju napad.
Zvuci eksplozija čuli su se i u oblastima Sirik i Džask, koje imaju veliki strateški značaj zbog blizine Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih koridora na planeti.
Istovremeno, američki izvori preko Foks njuza naveli su da je operacija bila ograničenog karaktera i da ne predstavlja prekid primirja sa Iranom. Portparol CENTCOM-a Tim Hokins izjavio je da su napadi izvedeni isključivo radi zaštite američkih snaga u regionu.
Visoki američki zvaničnik dodatno je naglasio da su „udarne operacije završene“ i da SAD trenutno ne planiraju dalje napade.
Iran uzvratio raketama i napadima na američke brodove
Sa druge strane, iranski izvori tvrde da je Islamska revolucionarna garda odgovorila napadima na američke ratne brodove u blizini Ormuskog moreuza.
Prema dostupnim informacijama, IRGC je lansirao rakete Hajder prema američkim mornaričkim ciljevima, dok su iranske protivvazdušne jedinice istovremeno dejstvovale protiv američkih bespilotnih letelica iznad Bandar Abasa.
Iranci tvrde da su tokom sukoba oborili više američkih dronova, uključujući i MQ-9A Reaper. Od početka američko-izraelske operacije protiv Irana 28. februara, Teheran navodi da je uništio više od dvadeset takvih letelica, čija pojedinačna vrednost doseže oko 30 miliona dolara.
U iranskim medijima sve češće se pojavljuju tvrdnje da su američki udari usmereni ka pokušaju potpunog potiskivanja iranskog prisustva iz Persijskog zaliva, dok Vašington insistira da je cilj isključivo zaštita pomorskih ruta i američkih snaga.
Ormuski moreuz ostaje centralna tačka krize
Posebnu nervozu u Vašingtonu izaziva činjenica da Ormuski moreuz i dalje funkcioniše pod stalnom pretnjom blokade.
Američki mediji navode da administracija Donalda Trampa smatra zatvaranje moreuza neprihvatljivim scenarijem, jer bi to direktno pogodilo globalno tržište energenata i međunarodni pomorski saobraćaj.
Prema izvorima iz Bele kuće, Tramp je poslednjih dana odlagao donošenje novih odluka o Iranu čekajući razgovore sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, pošto Peking ima značajan uticaj na Teheran i potencijalne buduće pregovore.
Američki predsednik je prethodno upozorio da „vreme ističe“ i da će Iran, ukoliko ne prihvati povoljnije uslove sporazuma, biti suočen sa mnogo ozbiljnijim posledicama.
Spor oko iranskog obogaćenog uranijuma
Paralelno sa vojnim tenzijama vodi se i diplomatska bitka oko iranskog nuklearnog programa.
Donald Tramp je izjavio da obogaćeni uranijum koji poseduje Iran mora biti uništen, bilo unutar same Islamske Republike, bilo prebacivanjem na drugu lokaciju pod međunarodnim nadzorom.
Na svojoj mreži Truth Social napisao je da bi uranijum mogao biti transportovan u SAD radi uništavanja ili uklonjen „u koordinaciji sa Iranom“ pod nadzorom Komisije za atomsku energiju ili sličnog tela.
Ta izjava izazvala je burne reakcije jer se tumači kao moguće ublažavanje ranijeg američkog stava.
Portal Aksios ocenio je da Vašington sada pokazuje veću fleksibilnost po pitanju lokacije i načina uklanjanja iranskog obogaćenog uranijuma.
Istovremeno, saudijska Al Arabija objavila je da Iran navodno traži transfer svojih zaliha uranijuma u Kinu, uz zahtev da Peking pruži bezbednosne garancije pre eventualnog konačnog sporazuma sa SAD.
Iran i dalje poseduje velike zalihe uranijuma?
Prema procenama zapadnih izvora, Iran trenutno raspolaže sa oko 440 kilograma obogaćenog uranijuma iznad nivoa potrebnog za civilnu upotrebu.
Američki i izraelski izvori tvrde da bi ta količina mogla biti dovoljna za proizvodnju više od deset nuklearnih bojevih glava ukoliko bi Teheran doneo odluku o militarizaciji programa.
Ipak, ostaje nejasno da li je Iran zaista pristao na bilo kakvo predavanje ili uništavanje svojih zaliha.
Njujork tajms navodi da je jedan visoki američki zvaničnik rekao kako se Teheran „u principu“ složio sa predajom uranijuma, ali zvanične potvrde iz Irana nema.
Operacija „Epska bes“ formalno završena, ali sukob traje
Američki državni sekretar Marko Rubio početkom maja tvrdio je da je operacija „Epski bes“ završena i da su Sjedinjene Države ostvarile svoje ciljeve.
Međutim, događaji u Persijskom zalivu poslednjih dana pokazuju da se sukob praktično nastavlja, samo u drugačijem obliku.
Američko Ministarstvo odbrane navodno je pripremilo više novih vojnih planova za slučaj da Tramp odluči da nastavi širu kampanju protiv Irana.
Istovremeno, vojno prisustvo SAD u regionu ostaje pojačano, dok Iran nastavlja da održava visoku borbenu gotovost duž obale Persijskog zaliva i oko Ormuskog moreuza.
