NaslovnaAnalitikaKoliko raketa ima Iran? Pregled kompletnog raketnog arsenala IRGC-a

Koliko raketa ima Iran? Pregled kompletnog raketnog arsenala IRGC-a

Iran ima najveći i najraznovrsniji raketni arsenal na Bliskom istoku. Iran ima „više od 3.000“ balističkih projektila 2022. godine, rekao je komandant američke Centralne komande, general Kenet Mekenzi.

Ovo ne uključuje rastući arsenal kopnenih krstarećih raketa u zemlji.

Mogućnosti Irana

Tokom protekle decenije, Iran je napravio značajna poboljšanja u preciznosti svojih projektila, čineći ih sve ozbiljnijom pretnjom u konvencionalnom smislu. Istovremeno, Iran je samostalno ograničio domet svojih raketa na 2.000 km, što je prvi put zvanično priznato 2015. godine.

Međutim, Iran može u bilo kom trenutku da odustane od ovog ograničenja i već je razmestio sistem Khorramshahr, koji je sa manjom bojevom glavom sposoban da pogađa ciljeve na većoj udaljenosti.

Iranski raketni domet

Uprkos početnoj zavisnosti od raketa na tečno gorivo, Iran je nedavno posvetio više pažnje razvoju raketa na čvrsto gorivo. Ovaj trend će se verovatno nastaviti i u budućnosti.

Iranske raketne sposobnosti

Mnoge iranske rakete su sposobne da nose nuklearne bojeve glave, što izaziva međunarodnu zabrinutost.

Na primer, Rezolucija Saveta bezbednosti UN 2231 poziva Iran da ne preduzima nikakve aktivnosti u vezi sa nuklearnim balističkim projektilima osam godina. Ovaj period je istekao u oktobru 2023. godine.

Međutim, čak i sa ovim ograničenjima, Iran je nastavio da razvija širok spektar projektila sposobnih da nose nuklearne bojeve glave, kao i svemirske rakete za lansiranje (SVV) koje koriste mnoge iste tehnologije kao i rakete većeg dometa.

Borbena upotreba iranskih raketa

Iran je više puta koristio rakete u borbama od 2017. godine, uključujući raketni napad na iračke baze u kojima su smeštene američke trupe 2020. godine.

iranska zolfaghar raketa
iranska zolfaghar raketa

Pored toga, Iran je prebacio rakete svojim proksijima, kao što su Huti u Jemenu, koji su ih koristili za napad na ciljeve u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i za uznemiravanje komercijalnih brodova koji prolaze kroz Crveno more.

Trenutno, iranski raketni arsenal uključuje nekoliko tipova balističkih raketa srednjeg i kratkog dometa, kao i krstareće rakete i svemirske lansirne rakete. Neki od njih su navedeni u tabeli ispod, zajedno sa njihovim karakteristikama.

Shahab-1 (Scud B)Kratkog dometa300 km770-1,000 kgTečno gorivo, jednostepena
Shahab-2 (Scud C)Kratkog dometa500 km [6]700 kgTečno gorivo, jednostepena
Qiam-1, Qiam-1 (mod.) [7]Kratkog dometa700-800 km650 kgTečno gorivo, jednostepena
Fateh-110 (uključujući Khalij Fars i Hormuz[8])Kratkog dometa300 km450 kg [9]Čvrsto gorivo, jednostepena
Fateh-313Kratkog dometa500 km350 kg [10]Čvrsto gorivo, jednostepena
Raad-500Kratkog dometa500 kmNe zna seČvrsto gorivo, jednostepena
Zolfaghar (uključujući Zolfaghar Basir [11, 12])Kratkog dometa700 km450-600 kgČvrsto gorivo, jednostepena
DezfulKratkog dometa1,000 km450-600 kg [13]Čvrsto gorivo, jednostepena
Shahab-3Srednjeg dometa1,300 km750-1,000 kgTečno gorivo, jednostepena
GhadrSrednjeg dometa1,600 km750 kgTečno gorivo, jednostepena
EmadSrednjeg dometa1,800 km750 kgTečno gorivo, jednostepena
Khorramshahr-1, -2, i -4 (BM-25/Musudan)Srednjeg dometa [14]2,000-3,000 km750-1,500 kgTečno gorivo, jednostepena
Fattah-1 [15]Srednjeg dometa1,400 kmNe zna seČvrsto gorivo, jednostepena [16]
Haj QassemSrednjeg dometa1,400 km500 kgČvrsto gorivo, jednostepeni
Kheibar ShekanSrednjeg dometa1,450 km450-600 kgČvrsto gorivo, jednostepena
SejjilSrednjeg dometa2,000 km750 kgČvrsto gorivo, dvostepena
Soumar (H-55)Krstareće raketeNe zna se [17]Ne zna seTurbomlazni motor
HoveizehKrstareće rakete1,350 kmNe zna seTurbomlazni motor
Ya AliKrstareće rakete700 kmNe zna seTurbomlazni motor
Paveh [18]Krstareće rakete1,650 kmNe zna seTurbomlazni motor [19]
SafirLansirno vozilo2,100 km [20]500-750 kgTečno gorivo, dvostepena
SimorghLansirno vozilo4,000-6,000 km500-750 kgTečno gorivo, dvostepena
QasedLansirno vozilo2,200 km1,000 kg [20]Tečno, jednostepeno,prvi, čvrsto gorivo, drugi i treći stepen;
ZuljanahLansirno vozilo4,000-5,000 km1,000 kg [20]Čvrsto gorivo prve i druge faze; tečno trećeg stepena
Ghaem-100Lansirno vozilo3,000-4,000 km1,000 kg [20]Čvrsto gorivo, trostepena
iranske rakete
  1. Procena broja raketa u arsenalu Irana je teška zbog nedostatka pouzdanih informacija o broju projektila. Američko ratno vazduhoplovstvo i neke njihove organizacije objavile su procene u prošlosti, ali one nisu dovoljno konkretne i teže da procenjuju samo broj lansera, a ne same rakete, pošto je lansere lakše pratiti i brojati.
  2. Rakete se mogu klasifikovati u zavisnosti od toga da li su tečno ili čvrsto gorivo. Tečni raketni motor obično može proizvesti više potiska po funti goriva nego čvrsti raketni motor, ali je složeniji i može zahtevati mnogo precizno obrađenih i pokretnih delova. Neki tipovi raketa na tečno gorivo takođe se moraju puniti direktno na mestu lansiranja, što ih čini ranjivijim na otkrivanje i uništavanje neprijatelja. Raketni motori na čvrsto gorivo su ekonomičniji i lakši za održavanje i skladištenje. Čvrsto gorivo takođe omogućava brže pokretanje. Rakete na čvrsto gorivo su stoga generalno manje ranjive u borbi. Čini se da iranski inženjeri nisu u stanju da dizajniraju i naprave tečni raketni motor od nule, ali imaju tu sposobnost za čvrste raketne motore. Sposobnost stvaranja novih sistema za zadovoljavanje vojnih potreba Irana, zajedno sa operativnim prednostima, pomaže da se objasni rastuća preferencija Irana za rakete na čvrsto gorivo.
  3. U dole prikazanoj tabeli nisu uključeni projektili ili artiljerijski raketni sistemi sa maksimalnim dometom manjim od 300 km, rakete koje su predstavljene samo kao makete, protivvazdušne rakete ili protivbrodske krstareće rakete. Pored toga, ne uključuje derivate, varijante ili preimenovane kopije iranskih projektila koje koriste iranski regionalni proksi kao što su Huti. Mogućnosti ovih projektila mogu se bolje proceniti u odnosu na iranske rakete po kojima su modelirane. Na primer, balistička raketa Huta Burkan-2H je po karakteristikama bliska iranskoj Kiam-1. Isto tako, iranski Rezvan je verovatno kopija Huta Zulfikara, koji je sam po sebi modifikovani Kiam.
  4. Balističke rakete se mogu podeliti u pet klasa u zavisnosti od njihovog dometa: kratkog dometa (manje od 300 km), kratkog dometa (300 do 1000 km), srednjeg dometa (1000 do 3000 km), srednjeg dometa (3000 do 3000 km) i interkontinentalne (više od 5500 km). Iranski arsenal balističkih projektila sastoji se prvenstveno od projektila kratkog dometa (SRBM) i raketa srednjeg dometa (MRBM), iako se sumnja da je u toku rad na raketama većeg dometa. Space Launch Vehicles (SLV) su dizajnirani da lansiraju satelite u orbitu, ali bi potencijalno mogli biti rekonfigurisani u balističke rakete zbog sličnih karakteristika. Krstareće rakete koje se lansiraju sa kopna (LACM) efikasno funkcionišu kao bespilotne letelice i ne lete na balističkoj putanji, što ih čini teškim za presretanje odbrambenim raketnim sistemima.
  5. Tačnost projektila se obično meri verovatnoćom kružne greške (CEP): radijus unutar kojeg će, u proseku, polovina svih ispaljenih projektila pogoditi cilj. Na primer, ako projektil ima CEP od deset metara, onda od sto ispaljenih na metu, u proseku će pedeset pogoditi u krugu od deset metara od mete.
  6. Iako je originalni Kiam verovatno imao CEP od nekoliko stotina metara, modifikovana verzija sa vođenom bojevom glavom je verovatno poboljšala ovu cifru. Veruje se da je ovo novo izdanje bilo među projektilima korišćenim u napadu na američke trupe u Iraku januara 2020.
  7. Modifikovani Kiam-1 neki nezavisni stručnjaci nazivaju Kiam-2, ali ne i zvanični iranski izvori.
  8. Khalij Fars je protivbrodska varijanta Fateha-110, dok je Hormuz protivradarska varijanta.
  9. Iran je navodno razvio kontrolni paket za Fateh-110 koji bi, kada je priključen, mogao smanjiti njegov CEP na 30 metara ili manje.
  10. Na osnovu predviđene upotrebe u napadu balističkih projektila na američke snage u januaru 2020. i procene štete od tog napada.
  11. Zolfagar Basir je protivbrodska varijanta Zolfagar.
  12. Na osnovu predviđene upotrebe u napadu balističkih projektila na američke snage u januaru 2020. i procene štete od tog napada. Takođe na osnovu sličnih procena nakon vojne vežbe Veliki prorok 17 u decembru 2021.
  13. Zasnovano na Great Prophet 17 korišćenom u vojnim vežbama, što sugeriše preciznost uporedivu sa Zolfagarom.
  14. Iran je demonstrirao najmanje četiri različite varijante projektila Khorramshahr, od kojih svaka ima svoje karakteristike u smislu dometa, veličine bojeve glave i preciznosti. Iran je dosledno tvrdio da raketa ima maksimalni domet od 2.000 km i bojevu glavu od 1.500 kg ili više. Međutim, Francuska, Nemačka i Velika Britanija su 2019. saopštile da jedna verzija rakete ima nosni oklop, čija bi veličina ograničila masu bojeve glave na oko 750 kg. Pored toga, oni su tvrdili da modeliranje takve rakete daje domet od približno 3.000 km, što bi ga klasifikovalo kao balistička raketa srednjeg dometa (IRBM).
  15. Iran prodaje Fatah-1 kao „hipersoničnu“ raketu. Hipersonične rakete se obično definišu ne samo sposobnošću da dostignu brzine veće od 5 maha, već i sposobnošću da se te brzine održe kroz značajne manevre u atmosferi tokom leta. Iako projektil Fattah može odgovarati ovom opisu, on je uglavnom u svojoj klasi u pogledu načina na koji to postiže: dva glavna tipa hipersoničnih raketa u razvoju širom sveta su hipersonična klizna vozila i hipersonične krstareće rakete, a Fatah, balistička raketa sa dodatnim motorom na čvrsto gorivo u glavi, ne važi ni za jednu od njih.
  16. Fatah-1 raketa se sastoji od velikog raketnog pojačivača na čvrstom pogonu (razvijenog prema dizajnu Kheibar Shekan) plus malog raketnog motora na čvrsto gorivo koji se nalazi unutar vozila za ponovno ulazak za terminalno manevrisanje. Potonji je sistem oporavka nakon ubrzanja i oni se tradicionalno ne smatraju „etapama“. Na primer, Minuteman III se smatra trostepenom raketom, iako se sastoji od tri čvrsta raketna motora plus tečno gorivo. Dakle, Fatah se može smatrati jednostepenom raketom.
  17. Iran je 2001. godine ilegalno nabavio šest sovjetskih krstarećih raketa H-55, koje imaju domet do 2.500 km. Iranski zvaničnik je 2012. godine rekao da će iranska nadolazeća kopija H-55, modifikovana za lansiranje sa zemlje pomoću čvrstog raketnog pojačivača, imati domet od preko 2.000 km. Međutim, 2019. jedan zvaničnik je rekao da je domet rakete bio samo 700 km. Ne postoji dovoljno javnih podataka koji bi potvrdili bilo koju od ovih tvrdnji, ali je malo verovatno da je Iran uspešno kopirao turboventilatorski motor sa sposobnostima koje odgovaraju onima originalnog sovjetskog tipa.
  18. Paveh je iranski naziv za projektil koji su jemenski Huti demonstrirali kao Kuds. Po svemu sudeći, ove dve vrste projektila su identične. Kuds, koji različiti izvori nazivaju i raketom „351“, korišćen je u napadu na objekte Saudijske kompanije Aramko u septembru 2019. godine, mnogo pre nego što je Iran priznao da ima raketu u svom arsenalu. Iako su Huti preuzeli odgovornost za napad, Komisija eksperata UN za Jemen je u izveštaju iz 2020. pružila dokaze da su komponente rakete proizvedene u Iranu i da napad nije mogao biti pokrenut sa teritorije koju kontrolišu Huti. Huti su prikazali nekoliko varijanti Kuds-a.
  19. Na osnovu vizuelne sličnosti sa Kuds-1.
  20. Evaluacija tokom rekonfiguracije u balističku raketu.
zolfaghar
zolfaghar

15 KOMENTARA

  1. Izrael treba uništiti i biće mira ! Hitler nije završio to,ali će sada Iran. Ko je kome oduzeo teritoriju ? Ko je došao na tuđu zemlju. O čemu vi pričate ?

    16
    2
      • A kao glavna demokratija Bliskog Istoka su,a sve vece sile su mogle otkinut komad zemlje i dat Zidovima i tu ih naseliti al je lakse dat Palestinsku zemlju

        1
        1
  2. Kad Iran popase atomsku onda ce se mule smiriti i nestace terorizam koji oni finsiraju i stime cine nestabilnost na bliskom istoku.

    1
    19
  3. Nemacka krajem WW 2,proizvela vise hiljada V1 i V2 raketa pa izgubila rat,za razliku od Irana imala modernu avijaciju samo brojno inferiorrnu u odnosu na zap.saveznike Ruse.Iranska avijacija vecinom zastarela kao i Pvo.

  4. Iran treba unistiti sto pre,to je rasadnik terorizma i fanatika.Upravo je ovo i pocetak,nista nije slucajno re svega Amerika ce ih poslati misju rupu

    14
    42
    • Taj koga se Amerika ne plasi je momentalno izlozen NATO bombama. Irak,Libija Jugoslavija, Somalija,Avganistan,Sirija (do dolaska Rusa)… Trn u oku Amerikanaca su Kina,Rusija, S.Koreja i Iran. Sta mislis, zasto ne pokusaju neku intervervenciju?

      4
      1
  5. Sigurno već imaju razvijeno i nuklearno oružje i to podosta, ali ćute čim su spremni da se upuste u rat sa Izraelom koji ima 300 atomskih bombi. Verovatno isto toliko ih ima i Iran,zato se Izrael toliko i plaši,sa razlogom

    21
    30
    • Efekat nije ni bio cilj zamisli samo da ispale 10 000 hiljada raketa odjednom a sposobni su za to
      upravo je to ono čega se Izrael i boji jer od te masovnosti raketa nema odbrane

      21
      • Pa izgleda da jedino mogu da idu na masovnost, pošto im preciznost, izgleda, nije jača strana. A s obzirom da rakete dugo putuju od Irana do Izraela, izraelska PVO ima sasvim doviljno vremena da ih spremno dočeka.

        7
        4
      • Tzv.overwhelming-preopterecenje,kad sistemi i 99 posto kad skinu nije dovoljno ako 5000 raketa bude,kad Izrael bude gorio i budu ginuli kao Palestinci tad ce sve stati,sad svi vide ko su Cionisti-ubije dijete od nekoliko godina nije imalo priliku djetinstva,radosti i da bude roditelj,kakvi su tek u prsima oni koji se priklone Izraelu a ne Palestini,al Iranci Perzijanci su pametan narod cim zive pod sankcijama godinama,Izrael je uspio skinuti rakete uz pomoc nekoliko drzava i u tudim teritorijama jer su licemjerni vladari i uvlakuse pojedinih drzava islamskog svijeta dopustili im,to je mozda prilika Irana da se razotkrije tajna Kupole,Pracke,jos ce ih nauciti i hakovati pa onda ce da tek prolaze rakete,al sve je nazalost kad sve stare budale vode drzave i odlucuju senilni,nigdje mladih umova bez predrasuda prema ljudima,boji koze i religiji,kakav bi bio svijet da toliko oruzje ne koriste i ne takmice se u naoruzanju vec pomirenju i cinjenju svijeta boljim bez prosjaka,bolesnih,rata,profita,kamate,al niko nikom ne vjeruje jer su svi pokvareni i isti,hoces mijenjati svijet-kreni od sebe.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave