NaslovnaAnalitikaRuski brodovi u plamenu od Libije do Baltika: korveta „Merkur“ teško pogođena,...

Ruski brodovi u plamenu od Libije do Baltika: korveta „Merkur“ teško pogođena, „Spartu II“ spasavaju Finci i Estonci

U razmaku od samo jednog dana, ruski brodovi našli su se na meti dva ozbiljna incidenta na suprotnim krajevima Evrope i Sredozemlja. U libijskoj luci Bengazi snažna eksplozija zahvatila je ratni brod za koji se veruje da je korveta „Merkur“, dok je u Finskom zalivu posle napada bespilotnih letelica izbio požar na ruskom teretnom brodu „Sparta II“. Istovremeno, u Kalinjingradskoj oblasti oglašena je vazdušna opasnost, a Litvanija i Estonija našle su se u središtu rasprave o mogućim pravcima kretanja ukrajinskih dronova.

Bengazi: snažna eksplozija na ruskoj korveti

U noći između 21. i 22. novembra, eksplozije su potresle pomorsku bazu u Bengaziju, gradu pod kontrolom snaga Halife Haftara. Vlada istočne Libije, koju predvodi Osama Hamad, saopštila je da preliminarni nalazi ukazuju na napad dronovima na ruski brod privezan u luci. Pokrenuta je istraga u saradnji sa ruskim vlastima, dok identitet napadača i način izvođenja operacije još nisu utvrđeni.

Prvi izveštaji iz Bengazija govorili su o eksploziji skladišta municije, ali su snimci požara i naknadna pomorska analiza usmerili pažnju na rusku korvetu „Merkur“ projekta 20380. Pomorski analitičar H. I. Saton, autor stručnog portala Naval News, ocenio je da je brod gotovo sigurno uništen. Satelitski snimci objavljeni tokom 22. novembra prikazuju vatru koja je zahvatila krmeni i središnji deo korvete, ali konačno stanje trupa i mogućnost popravke još nisu zvanično utvrđeni.

„Merkur“ je jedna od novijih ruskih korveta, uvedena u službu 2023. godine, sa dužinom od približno 104,5 metara i deplasmanom od oko 2.200 tona. Naoružana je protivbrodskim raketama H-35, sistemom protivvazdušne odbrane „Redut“, topom A-190 kalibra 100 mm i protivpodmorničkim naoružanjem, uz mogućnost upotrebe helikoptera Ka-27. Formalno pripada Crnomorskoj floti, ali je zbog ograničenja prolaska ratnih brodova kroz turske moreuze tokom rata delovala izvan Crnog mora.

Posebno je značajno što se korveta nalazila u Bengaziju nakon pratnje ruskih transportnih brodova povezanih sa vojnim isporukama za Afriku. Istočna Libija poslednjih godina postala je važno logističko uporište Moskve, koja održava blisku vojnu saradnju sa Haftarovim snagama. Eventualno uništenje „Merkura“ zato bi predstavljalo gubitak ratnog broda, ali i ozbiljan udarac bezbednosti ruskih pomorskih transportnih pravaca kroz Sredozemlje.

Korveta Merkur
Korveta Merkur

Ukrajinski trag i pitanje operacija iz Libije

Pojedini libijski izvori odgovornost pripisuju Ukrajini, uz tvrdnje da su bespilotne letelice mogle biti lansirane sa teritorije zapadne Libije, koju kontrolišu vlasti u Tripoliju bliske Zapadu. Takva mogućnost privlači pažnju zbog ranijih izveštaja o prisustvu ukrajinskih operativaca u tom delu zemlje i napadu na ruski tanker u Sredozemlju tokom marta 2026. godine. Međutim, za konkretan napad u Bengaziju još nisu objavljeni konkretni dokazi koji bi omogućili pouzdano utvrđivanje mesta lansiranja i odgovorne strane.

Vlasti istočne Libije ocenile su incident kao povredu državnog suvereniteta i naglasile da ne žele pretvaranje svojih luka u prostor za obračun stranih država. Problem za Bengazi predstavlja činjenica da rusko vojno prisustvo istovremeno donosi političku i bezbednosnu podršku Haftarovim snagama, ali i mogućnost prenošenja rusko-ukrajinskog sukoba na libijsku teritoriju. Ukoliko se potvrdi da je napad izveden spolja, biće otvoreno pitanje kako je takva operacija prošla kroz zaštitu jedne od najvažnijih pomorskih baza istočne Libije.

snažna eksplozija na ruskoj korveti
snažna eksplozija na ruskoj korveti

Sparta II: ruski brod gori, Finska i Estonija učestvuju u spasavanju

Dan ranije, 21. novembra, ruski teretni brod „Sparta II“, povezan sa transportnom logistikom ruskog Ministarstva odbrane, napadnut je u međunarodnim vodama Finskog zaliva tokom plovidbe prema Kalinjingradu. Prema ruskim navodima, brod su pogodile dve bespilotne letelice, nakon čega je izbio požar, a oštećeno plovilo dospelo je u finske teritorijalne vode. Šesnaest članova posade evakuisano je čamcima za spasavanje, odakle su prebačeni na obližnji ruski brod.

Usledila je neuobičajena međunarodna operacija u kojoj su se ruska, finska i estonska plovila našla na istom zadatku. Prema zvaničnom saopštenju Finske granične straže, u intervenciji su učestvovali finski patrolni brod „Uisko“, spasilački tegljači „Ajaks“ i „H. Kanter“, estonski brod „Kindral Kurvic“ i ruski spasilački brod „Murman“. Rusko plovilo uključeno je na zahtev finskih vlasti, što je omogućilo zajedničko gašenje požara uprkos postojećim političkim i vojnim tenzijama.

Prema poslednjem finskom izveštaju od 22. novembra, gašenje i hlađenje oštećenog broda još su trajali. Posebna pažnja posvećena je stabilitetu plovila, jer velike količine vode korišćene za gašenje mogu da izazovu dodatno naginjanje, gubitak stabilnosti i potonuće. Operacija ima i ekološku dimenziju, pošto bi potonuće teretnog broda moglo da ugrozi okolne vode.

Kalinjingrad, Litvanija i nepoznata putanja dronova

Tokom večeri 21. novembra, u Kalinjingradskoj oblasti dva puta su aktivirana upozorenja na opasnost od bespilotnih letelica. Pojavile su se tvrdnje da su dronovi pristizali iz pravca Litvanije, što je izazvalo reakciju Viljnusa i dodatno podiglo napetost oko ruske enklave. Litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris kategorično je odbacio navode o umešanosti svoje zemlje, naglašavajući da Litvanija nije dozvolila korišćenje svog vazdušnog prostora za napade na Rusiju.

Slično su reagovali estonski premijer Kristen Mihal i ministar spoljnih poslova Margus Cahkna, odbacujući tvrdnje da Estonija omogućava ukrajinske operacije sa svoje teritorije. Istovremeno su napad na ruski brod predstavili kao posledicu nastavka rata u Ukrajini, uz podršku pravu Kijeva na samoodbranu. Takve političke ocene ne predstavljaju potvrdu umešanosti estonskih vlasti u napad niti objašnjavaju putanju upotrebljenih bespilotnih letelica.

Posebnu pažnju izazvalo je pitanje da li su dronovi prema ruskim ciljevima mogli da lete preko Baltičkog mora, zaobilazeći vazdušni prostor država NATO-a. Savremene ukrajinske bespilotne letelice velikog dometa tehnički mogu da prelaze takve udaljenosti, ali sam domet nije dovoljan za rekonstrukciju konkretnog leta. Bez radarskih podataka i drugih proverljivih tragova, tvrdnje o korišćenju vazdušnog prostora Litvanije, Letonije ili Estonije ostaju verovatne, ali nepotvrđene.

Sparta II- ruski brod gori, Finska i Estonija učestvuju u spasavanju
Sparta II- ruski brod gori, Finska i Estonija učestvuju u spasavanju

Zašto su ruski pomorski pravci postali sve važniji ciljevi?

Ruska mornarica već godinama prilagođava taktiku pretnji bespilotnih sistema, posebno nakon gubitaka u Crnom moru i sve češćih udara na luke i brodove u Baltičkom regionu. Ranije razmatrani problemi zaštite Crnomorske flote od besposadnih čamaca sada dobijaju širu dimenziju, jer se potencijalno ugroženi pravci protežu od severne Evrope do afričke obale. Napad na „Spartu II“ istovremeno se nadovezuje na prethodne udare po ruskoj baltičkoj infrastrukturi, uključujući operacije protiv luke Ust-Luga.

Događaji u Bengaziju i Finskom zalivu pokazuju dva različita bezbednosna problema: ranjivost ratnih brodova u stranim lukama i ugroženost transportnih plovila na međunarodnim pomorskim pravcima. Pritom je reakcija Finske i Estonije na požar „Sparte II“ pokazala da praktična saradnja u spasavanju života i sprečavanju ekološke štete može da funkcioniše čak i kada između država postoje ozbiljni politički sukobi. Međutim, dok se ne utvrde odgovorni za napade i stvarne okolnosti oba incidenta, mogućnost novih udara na ruske pomorske transportne linije ostaje ozbiljan bezbednosni izazov.

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave