Američka vojska napravila je novi korak ka kraju ere borbenog vozila pešadije M2 Bradley, platforme koja je od osamdesetih godina oblikovala američku mehanizovanu taktiku i ostala jedan od najprepoznatljivijih zapadnih oklopnih sistema na gusenicama.
Na sajmu odbrane MDEX 2026 u Detroitu prikazani su prvi CAD crteži dva konkurentska koncepta budućeg borbenog vozila pešadije programa XM30. Reč je o vozilima Wolf kompanije General Dynamics Land Systems i Lynx, koji predlaže američka ispostava Rheinmetall Defense.
XM30 treba da zameni Bradley u američkim mehanizovanim jedinicama tokom tridesetih godina ovog veka. To je mnogo više od obične zamene starog vozila novijim. Američka vojska pokušava da dobije platformu koja će odgovoriti na rat u kojem su dronovi, protivoklopne rakete za napad odozgo, lutajuća municija, senzori, elektronsko ratovanje i municija većeg kalibra promenili logiku preživljavanja oklopa.
Bradley je godinama bio kompromis između transportera pešadije, lakšeg borbenog vozila i protivoklopne platforme. U Ukrajini je pokazao i dobre i loše strane: može da izdrži dosta, ima upotrebljiv top i TOW rakete, ali je istovremeno jasno da platforma projektovana u drugoj epohi više ne može biti osnova buduće američke oklopne pešadije bez ozbiljne zamene.
Šesti pokušaj da se zameni Bredli
Program XM30 je šesti pokušaj američke vojske da zameni Bradley. Svi prethodni programi završili su otkazivanjem, najčešće zbog prevelikih zahteva, troškova, tehničkih rizika ili promene prioriteta. To je važan podatak, jer pokazuje koliko je teško napraviti novo borbeno vozilo pešadije koje istovremeno mora da bude bolje zaštićeno, bolje naoružano, digitalno povezano, pokretljivo, logistički prihvatljivo i dovoljno jeftino da se proizvodi u velikom broju.
Ovog puta konkurencija je sužena na dva finalna koncepta. General Dynamics Land Systems nudi Wolf, dok američki Rheinmetall Defense nudi Lynx, duboko prerađenu varijantu platforme KF41 Lynx. Program je trenutno u fazama 3 i 4, koje obuhvataju detaljan dizajn, izradu prototipova i testiranje. Taj deo treba da traje do decembra 2027. godine. Posle toga bi trebalo da usledi odluka o proizvođaču i proizvodnoj fazi, čija se vrednost procenjuje na više od milijardu dolara.
Prvih 108 vozila planirano je za kupovinu do 2031. godine. To neće odmah izbrisati Bradley iz američke vojske, ali će označiti početak njegovog postepenog potiskivanja iz prve linije.

Rat u Ukrajini promenio zahteve
Iako XM30 nije nastao samo zbog Ukrajine, iskustva sa ukrajinskog fronta jasno se vide u zahtevima. Savremeno borbeno vozilo pešadije više ne može računati samo na frontalni oklop i klasičnu zaštitu od protivtenkovskih projektila. Pretnje sada dolaze odozgo, sa boka, iz vazduha, sa malih komercijalnih dronova, FPV letelica, lutajuće municije i protivoklopnih raketa koje biraju najranjivije uglove napada.
Oba koncepta XM30 predviđaju visok nivo zaštite od dronova, municije koja se zadržava u vazduhu i protivtenkovskih raketa za napad odozgo. Modularni oklop biće dopunjen aktivnim sistemom zaštite Iron Fist izraelske kompanije Elbit Systems. Isti sistem izabran je za nadogradnju Bredlija M2A4E1, što pokazuje da američka vojska više ne posmatra aktivnu zaštitu kao dodatni luksuz, već kao neophodan sloj preživljavanja.
Iron Fist je namenjen otkrivanju, praćenju i presretanju dolazećih pretnji pre udara u vozilo. Takvi sistemi ne čine oklop neranjivim, ali povećavaju preživljavanje. Protivnik više ne mora samo da pogodi vozilo, već mora da savlada senzore, vreme reakcije i efektor aktivne zaštite.
Posada od dve osobe i šest pešadinaca
Unutrašnja konfiguracija XM30 standardizovana je oko posade od dve osobe i transporta šest pešadinaca. Posada sedi iza motornog odeljka, dok se desant nalazi u zadnjem delu vozila.
Smanjenje posade na dve osobe pokazuje koliko se američka vojska oslanja na automatizaciju, senzore, digitalne interfejse i daljinski upravljane sisteme. Klasično borbeno vozilo pešadije često je imalo komandira, nišandžiju i vozača. XM30 ide ka rešenju u kojem se deo funkcija prebacuje na automatizovane sisteme i softversku pomoć.
To može doneti prednosti, manje ljudi u vozilu znači manji rizik po posadu i više unutrašnjeg prostora za opremu, energiju, zaštitu ili desant. Međutim, nosi i rizik: ako digitalni sistemi otkažu, ako senzori budu ometani ili ako posada bude preopterećena informacijama, dvočlana posada moraće da obavlja veoma složene zadatke u izuzetno brzom okruženju.

Top 50 mm kao novi standard vatre
Oba koncepta koriste daljinski upravljanu kupolu sa automatskim topom Northrop Grumman XM913 kalibra 50 mm, u municiji 50×228 mm. To je jedna od najvažnijih promena u odnosu na Bradley, koji koristi top M242 Bushmaster kalibra 25 mm.
Povećanje kalibra nije kozmetičko. Američka vojska želi oružje koje može da probije zaštitu modernih ruskih i kineskih borbenih vozila pešadije i lakših oklopnih platformi na većim daljinama. Kalibar 25 mm više nije dovoljan za sve pretnje koje se očekuju u budućem sukobu visokog intenziteta.
Top XM913 daje veću probojnost, jači efekat na cilju i bolju osnovu za buduću programabilnu municiju. Protiv savremenih borbenih vozila, utvrđenih tačaka, lakih oklopnih ciljeva, niskoletećih dronova i pešadije u zaklonu, veći kalibar daje posadi znatno širi prostor delovanja.
Glavni top je koaksijalan sa mitraljezom M240 kalibra 7,62 mm. Na krovu se može dodati daljinski upravljana oružana stanica sa teškim mitraljezom Browning M2A1 kalibra 12,7 mm. Takva kombinacija pokazuje da XM30 treba da deluje u više slojeva: top 50 mm za teže ciljeve, 7,62 mm za pešadiju i lakše zadatke, 12,7 mm za dodatnu vatrenu podršku i ciljeve na većim daljinama.
Rakete TOW, lutajuća municija i univerzalni lanseri
XM30 ne ostaje samo na topu i mitraljezima. Obe platforme predviđaju univerzalne lansere kompatibilne sa vođenim raketama porodice TOW i municijom za lansiranje. To je važna razlika u odnosu na stariji način razmišljanja, gde je borbeno vozilo pešadije uglavnom imalo klasične protivoklopne rakete kao dodatak topu.
U novoj arhitekturi vozilo treba da može da koristi različite tipove projektila, uključujući lutajuću municiju ili druge sisteme koji omogućavaju napad izvan direktne linije vida. To bi XM30 moglo pretvoriti u čvor koji ne samo da prevozi pešadiju i puca iz topa, već i lansira sredstva za izviđanje i udar na većoj udaljenosti.
Takav pristup direktno odražava iskustva iz Ukrajine, gde se linija između izviđanja i udara dramatično skratila. Vozilo koje vidi dalje, primi podatke od drona, podeli sliku sa drugim platformama i lansira sopstveno sredstvo za napad ima mnogo veću vrednost od klasičnog transportera pešadije sa topom.

Wolf: General Dynamics i evropski trag ASCOD-a
Koncept GDLS nosi ime Wolf. Zasnovan je na rešenjima izvedenim iz evropske platforme ASCOD, koju su razvijali General Dynamics European Land Systems i partneri. To znači da Wolf ne kreće iz potpunog vakuuma, već iz porodice vozila koja ima evropsko poreklo i iskustvo u službi kod više korisnika. Wolf ima kompaktnu kupolu, napredne sisteme bočne zaštite i distribuiranu arhitekturu senzora. Ti elementi su namenjeni smanjenju traga na bojištu i povećanju preživljavanja.
Kompaktna kupola ima praktičnu vrednost jer smanjuje siluetu i oslobađa unutrašnji prostor. Bočna zaštita je važna zbog dronova, protivoklopnih timova i sve češćih napada sa neočekivanih pravaca. Distribuirani senzori omogućavaju posadi bolju svest o okruženju, što je presudno u vozilu koje ima samo dva člana posade.
GDLS u ovom programu verovatno računa na svoje duboko ukorenjeno iskustvo sa američkom vojskom, industrijsku infrastrukturu i sposobnost da veliki program uvede u proizvodnju sa manjim političkim rizikom.
Lynx: Rheinmetallova nemačka osnova u američkoj verziji
Drugi finalista je Lynx, koji nudi američka podružnica Rheinmetall Defense. Reč je o znatno modifikovanoj verziji platforme KF41 Lynx, nemačkog porekla. Lynx je već poznat kao modularno borbeno vozilo pešadije koje je Rheinmetall godinama gurao na međunarodnom tržištu. Američka varijanta dobija veću kupolu, projektovanu da primi buduće oklopne pakete, sisteme za elektronsko ratovanje i proširenu opremu za upravljanje municijom. To ukazuje da Rheinmetall pokušava da igra na kartu rasta platforme kroz vreme, odnosno da vozilo neće brzo ostati bez prostora za nadogradnju.
Veća kupola može biti prednost ako se planiraju dodatni senzori, veći sistemi, municija i elektronska oprema. Može biti i rizik ako poveća siluetu, masu i složenost. Američka vojska će upravo tu morati da meri šta dobija, a šta gubi u odnosu na kompaktniji koncept.
Rheinmetallova prednost je što Lynx već postoji kao razvijena platforma, ali američki XM30 nije običan izvoz KF41. Moraće da bude prilagođen američkim zahtevima, industrijskim uslovima, softverskoj arhitekturi i integraciji sa budućim sistemima američke vojske.

Proteus i vozilo kao softverska platforma
Jedna od ključnih osobina XM30 programa je softverski definisana arhitektura. Američka vojska razvija kupolu Proteus, namenjenu testiranju i integraciji sistema zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, senzora i autonomnih funkcija pre nego što se završe fizički prototipovi. To pokazuje koliko se borbeno vozilo pešadije promenilo kao kategorija. Nekada je glavna rasprava bila oko oklopa, topa, motora i kapaciteta desanta. Danas se vozilo posmatra kao platforma za softver, senzore, digitalno komandovanje, bespilotne sisteme, elektronsko ratovanje i automatizaciju.
Proteus bi trebalo da omogući testiranje sistema bez čekanja da svaki fizički prototip bude završen. To skraćuje razvojni ciklus i omogućava da se promene uvode brže. Istovremeno, povećava zavisnost vozila od softvera, digitalne integracije i sajber otpornosti.
Ako je Bradley bio proizvod mehaničko-oklopne logike Hladnog rata, XM30 se projektuje kao borbeno vozilo koje mora da funkcioniše u elektromagnetnom, digitalnom i bespilotnom okruženju.
Hibridni pogon i veza sa Abramsom M1E3
XM30 će biti projektovan da funkcioniše zajedno sa budućom verzijom tenka M1E3 Abrams. Američka vojska ne posmatra novo borbeno vozilo pešadije izolovano, već kao deo budućeg oklopnog tima. M1E3 Abrams treba da bude lakši, moderniji i prilagođeniji novim zahtevima od postojećih varijanti. XM30 mora da ga prati po mobilnosti, komunikaciji, digitalnoj razmeni podataka i operativnom ritmu. Ako tenk i borbeno vozilo pešadije ne mogu da rade zajedno, čitav koncept mehanizovane brigade trpi.
Hibridni pogon XM30 ima dvostruku vrednost. Prvo, može poboljšati mobilnost i smanjiti potrošnju goriva u određenim režimima. Drugo, daje vozilu više električne energije za rad senzora, komunikacija, aktivne zaštite, sistema elektronskog ratovanja, računara i eventualnih budućih laserskih ili drugih energetskih sistema.
Na savremenom vozilu električna energija više nije sporedna stvar. Ona postaje osnova za rad čitave elektronike koja vozilo pretvara u borbeni čvor, a ne samo gusenični transporter sa topom.

Šta XM30 mora da uradi bolje od Bredlija
Bradley je dugo opstao zato što je bio dovoljno dobar u više uloga. Nosio je pešadiju, pružao vatrenu podršku, imao TOW rakete i mogao da deluje u mehanizovanoj formaciji sa Abramsima. Njegova slabost je u tome što je nastao za drugačiji rat. XM30 mora da donese jaču vatrenu moć, bolju zaštitu, aktivnu odbranu, otpornost na dronove, bolju situacionu svest, digitalnu integraciju i prostor za buduće nadogradnje. Mora da preživi u zoni gde protivnik stalno osmatra, ometa, lansira FPV dronove, koristi protivoklopne rakete odozgo i pokušava da razbije komandnu mrežu.
Izazov će biti napraviti vozilo koje je dovoljno moćno, ali ne toliko skupo, teško i složeno da postane novi otkazani program. Zbog toga je XM30 će biti zanimljiviji od obične zamene Bredlija. Biće to zapravo test da li američka vojska može da izvuče lekcije iz Ukrajine, Kine i sopstvenih neuspelih programa, a da ne napravi još jednu preskupu platformu koja nikada ne uđe u masovnu službu.
Plan američke vojske predviđa kupovinu prvih 108 vozila do 2031. godine. Prototipovi i testiranja treba da se završe do decembra 2027, a konačni izbor proizvođača odrediće ko će oblikovati američku mehanizovanu pešadiju za naredne decenije.
