NaslovnaOružjeDebata oko H-101: tajna ruske strategije — zašto Moskva štedi svoje rakete...

Debata oko H-101: tajna ruske strategije — zašto Moskva štedi svoje rakete ultra dugog dometa?

Već godinama među vojnim analitičarima, blogerima i znatiželjnim posmatračima traje rasprava: zašto Rusija nije masovno koristila svoje krstareće rakete dugog dometa H-101 u ratu u Ukrajini? Iako je reč o jednom od najsofisticiranijih projektila u ruskom arsenalu, broj lansiranja je ostao selektivan.

H-101 je vrhunac sovjetsko-ruske raketne škole — krstareća raketa strateškog nivoa, sposobna da pogađa ciljeve na udaljenosti većoj od 5.000 km, uz preciznost od nekoliko metara. Razvoj je počeo još krajem 1980-ih kao odgovor na američke “Tomahawk”, a u operativnu upotrebu ušla je 2012. godine.

Masovni udar 5. oktobra

U snažnom naletu 5. oktobra 2025, ruska vojska izvela je kombinovanu operaciju sa ukupno 549 sredstava — od dronova “Šahid 136/Geranj-2”, preko “Kalibra” do hipersoničnih “Kindžala”. U tom udaru zabeležena je i upotreba oko 40 raketa H-101 ili Iskander-K.

Prema ukrajinskom ratnom vazduhoplovstvu, deo H-101 je oboren, dok su druge pogodile planirane mete u zapadnim oblastima. Iako ova brojka deluje značajno, ona je i dalje skromna u odnosu na ukupni potencijal sistema — što je i suština debate.

francuski mirage 2000 5 u službi ukrajinske protivvazduhoplovne odbrane, oborio rusku raketu h 101
francuski mirage 2000 5 u službi ukrajinske protivvazduhoplovne odbrane, oborio je jednu rusku raketu H-101

Karakteristike rakete H-101

H-101 spada među tehnološki najnaprednije krstareće rakete danas. Dizajnirana je za probijanje PVO i uništavanje najvažnijih strateških ciljeva: komandnih centara, vojnih baza, energetskih čvorišta i skladišta municije.

  • Dužina: 7,5 m
  • Masa: 2.400 kg
  • Domet: 4.500–5.500 km (zavisno od varijante)
  • Bojeva glava: 400–450 kg (visokoeksplozivna ili kasetna)
  • Navođenje: inercijalno + satelitsko (GLONASS), optoelektronsko i „mapiranje terena“ (terensko skeniranje)
  • Niska uočljivost: smanjeni radarski odraz i let na malim visinama otežavaju otkrivanje

Upravo zbog ove kombinacije dometa, preciznosti i stelt osobina, H-101 je „skupo oruđe“ za „skupe ciljeve“. Gađati običnu trafo stanicu projektilom takvih performansi nema ni ekonomski ni operativni smisao kada je veoma jeftiniji kamikaza dron dovoljan.

Zašto ograničena upotreba?

Postoji nekoliko razloga zašto je upotreba H-101 selektivna, a ne masovna:

  1. Visoka cena i složena proizvodnja: Za razliku od dronova-kamikaza, H-101 je vrlo skup i tehnološki zahtevan sistem. Svaka raketa je „investicija“ koju komanda rezerviše za cilj od realne strateške vrednosti.
  2. Strateško čuvanje zaliha: Moskva računa na mogućnost šireg sukoba sa NATO-om. Zbog toga deo zaliha ostaje netaknut za scenarije van ukrajinskog fronta — gde bi H-101 imao najveći efekat.
  3. Promena taktike: Umesto talasa totalnih udara po energetici, fokus je prebačen na ciljanu neutralizaciju „uskih grla“: železničkih čvorišta, skladišta, fabrika municije i logističkih centara — ciljeva koje je često racionalnije gađati jeftinijim sredstvima.
  4. Manjak prioritetnih meta: Najvažniji ukrajinski energetski i industrijski kapaciteti već su gađani. Kako lista „vrednih“ i teško zamenljivih meta krati, raste prag za upotrebu H-101.
tu 95ms lansira h 101
Tu-95ms lansira H-101

Perspektiva

Ruski izvori nagoveštavaju da se proizvodnja H-101 i nuklearne varijante H-102 održava na visokom nivou, uz inkrementalne modernizacije (domet, otpornost na PVO/REB, naprednije terminalno navođenje). Pararelno, proširuje se i proizvodnja dronova i taktičkih raketa — što omogućava „štednju“ strateških projektila.

Sve to staje u širu logiku: stvaranje „strateške rezerve“ za eventualne krize izvan sadašnjeg teatra. U tom okviru, ograničena upotreba H-101 deluje kao namerna, a ne kao znak nestašice.

Ograničena upotreba H-101 nije pokazatelj slabosti, već strategije. Dronovi i taktičke rakete zadovoljavaju potrebe trenutnog fronta. H-101 ostaje teški adut za ciljeve čije uništenje menja tok rata — ili za scenario višeg ranga, gde se meri protiv ozbiljnijeg protivnika.

Da li Sjedinjene Države imaju pandan ovoj raketi?

SAD nemaju pandan ruskoj H-101, ali imaju dva najbliža „bloka“ ekvivalenata – jedan vazdušni, drugi pomorski. „Tomahawk“ (nove generacije BGM-109 Blk IV/V) se smatra Zapadnim „standardom“ za konvencionalne krstareće rakete dugog dometa i najpoznatiji je reper.

Iako se lansira sa brodova/podmornica (a H-101 iz bombardera), oba oružja služe dubinskim, preciznim udarima na strateške ciljeve uz nisku uočljivost i let na malim visinama. Poređenje pomaže da se razumeju doktrine i efekti takvih oružja, čak i kad se platforme potpuno razlikuju.

h 101 ispod tu 95ms
h 101 ispod tu 95ms

Ko „služi“ bolje? H-101 ili Tomahawk

Poput H-101 i „Tomahawk“ su krstareće rakete za dubinske udare, ali su nastale iz različitih doktrina. „Tomahawk“ (uglavnom Block IV/V) je radni konj američke mornarice: masovno raspoređen na razaračima i podmornicama, idealan za „otvaranje vrata“ protiv protivnika opremljenog sa srednjom PVO.

H-101 je oslonjen na stratešku avijaciju (Tu-95MS, Tu-160) i projektovan je da preleti veoma velike distance uz smanjen radarski odraz i napredniji terminalni napad na „teške“ ciljeve. U praksi, Tomahawk briljira dostupnošću i količinom, a H-101 vrednoćom pojedinačnog pogotka tamo gde se računa „precizno i tiho“.

Poređenje: H-101 vs. Tomahawk (Block IV/V)

ParametarH-101 (Rusija)BGM-109 „Tomahawk“ (SAD, Blk IV/V)
NamenaStrateški dubinski udari na visoko vredne ciljeveMasovni precizni udari sa mora/obale
Platforme lansiranjaTeški bombarderi (Tu-95MS, Tu-160), spoljašnji i unutrašnji nosačiPovršinski brodovi i podmornice (Mk 41 VLS, torpedne cevi)
Domet4.500–5.500+ km1.600–2.500+ km (u zavisnosti od Bloka)
Brzina/profilPodzvučna, „prati teren“, veoma nizak profilPodzvučna, „prati teren“, nizak profil
Navođenje (srednja faza)Inercijalno + GLONASS + TERCOM-like (mapiranje terena)Inercijalno + GPS + TERCOM
Navođenje (terminal)Optoelektronsko/poput DSMAC + korekcije; visok CEP preciznostiDSMAC/EO terminal + datalink (Block IV)
Stelt osobineSmanjen RCS, modernija kompozitna obloga i kontureSmanjen RCS, ali stari dizajn trupa
Bojeva glava400–450 kg HE/fragmentaciona (moguće i druge konfiguracije)oko 450 kg HE/penetrator (različite varijante)
Cena/kompleksnostVisoka — cilja isključivo „skupe mete“Niža po komadu — pogodna za saturaciju
Tipične meteKomandno-kontrolni centri, skladišta, ključna energetika/industrijaPVO čvorovi, skladišta, aerodromi, objekti C2, protivbrodski (novije varijante)
Koncept upotrebeSelektivni „hirurški udar“ u miksu sa dronovima i taktičkim raketamaMasovni početni udari i „održavanje pritiska“ sa mora

Šta sve ovo znači u praksi? Ako želite veliki broj simultanih udara radi zaslepljivanja PVO i „otvaranja“ fronta — Tomahawk ima prednost zbog količine i široke dostupnosti na ogromnoj floti. Ako ciljaš vrlo udaljene, dobro branjene, kritične tačke sa naglaskom na nisku uočljivost i preciznost — H-101 je projektovan upravo za takve mete.

tomahawk
tomahawk

SAD nemaju vazduhoplovno lansirani pandan H-101 ali imaju neke modele najbliže po ulozi:

  • AGM-158 JASSM / JASSM-ER – stelt subsonična krstareća, domet oko 900+ km (ER); koristi se masovno sa B-1/B-2/B-52 i F-15/F-16/F-35. Uloga slična, ali domet znatno kraći od H-101.
  • AGM-158B-2 JASSM-XR (u razvoju) – projektovan duži domet (do 2.000 km); i dalje mnogo kraće od H-101, ali bliže strateškom rasponu.
  • AGM-86C/D CALCM – stara vazdušna krstareća (oko 1.100 km), odavno povučena iz upotrebe; istorijski je bila najdirektniji konceptualni pandan, ali sa pet puta manjim dometom. Tu je i AGM-181 LRSO – nuklearna naslednica AGM-86B (subsonična krstareća), ipak nije konvencionalna, pa nije pandan po ulozi u konvencionalnim udarima.

4 KOMENTARA

  1. Pre svega je verovatno: “4. Manjak prioritetnih meta”
    Kao sto su se mnogo jeftinija borbena sredstva odlicno pokazala u SVO i trositi H-101 nije racionalno.
    Inace, Rusi nemaju konacni cilj da sravne sa zemljom Ukrajinu.
    Nije propaganda kad Putin kaze da on (kao i mnogi Rusi) prihvataju Ukrajince za bratski narod, cak ne manje bratski od Belorusa.
    P.S.
    Verovali ili ne svaki peti Rus ima dalju ili blizu rodbinu u Ukrajini i kad se sve ovo zavrsi valja im opet ziveti zajedno.

    Slažem se 14
    Ne slažem se 2
    • Imali smo i mi srbi u bih i hrvatskoj blizu i dalju rodbinu pa sam znaš kako je završilo…kad ovako pukne nema tu nikad vise bratskih naroda…bice neprijatelji narednih 100 godina..mislim da ti to veoma dobro znaš..

      • To je istina za republike ex Yu- veliki je jaz izmedju pravoslavaca i katolika, ali sto se tice ex SSSR-a kod Ukrajinaca kao i kod Rusa su vecinski pravoslavci.
        Uostalom, ovo nije prvi put u istoriji da Ukrajinci ratuju protiv Rusa, tako da sve ce opet doci na svoje.

        Slažem se 6
        Ne slažem se 2

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave