Sjedinjene Američke Države i Iran izrazili su oprezni optimizam nakon prve runde nuklearnih pregovora održane 12. aprila u Omanu.
Razgovori, koje je posredovao ministar spoljnih poslova Omana Badr Al Busaidi, uglavnom su vođeni neposredno, ali ne direktno – Omani ministar je prenosio poruke između delegacija dve zemlje koje su bile smeštene u odvojenim prostorijama, prenose iranski mediji.
Američku stranu predstavljao je specijalni izaslanik administracije Donalda Trampa za Bliski istok, Stiv Vitkof, dok je Iran zastupao ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Pre početka pregovora, Vitkof je izjavio za Wall Street Journal da „naša početna pozicija“ podrazumeva potpuno ukidanje iranskog nuklearnog programa.
„To ne znači da nećemo tražiti kompromise na marginama, ali granica je jasna – ne sme doći do militarizacije nuklearnih kapaciteta Irana“, istakao je Vitkof.
Sa iranske strane, Arakči je izjavio da Iran traži „početni dogovor“ koji bi mogao dovesti do šireg pregovaračkog procesa.
Državna novinska agencija IRNA kasnije je prenela da su razgovori protekli u „konstruktivnoj atmosferi zasnovanoj na međusobnom poštovanju“.
„Posle više od dva i po sata indirektnih pregovora, šefovi iranske i američke delegacije razmenili su nekoliko rečenica u prisustvu omanskog ministra kada su napuštali sastanak“, navodi se u izveštaju.
Ubrzo nakon razgovora, Vitkof se nakratko sastao sa Arakčijem. Ovaj susret je označen kao prvi poznat direktan kontakt američkih i iranskih zvaničnika posle više godina, i delovao je kao način da se „sačuva obraz“ obe strane – s obzirom na to da je Tramp ranije najavio direktne pregovore, dok je Iran insistirao da oni budu indirektni.
Arakči je za državne medije izjavio da će druga runda razgovora biti održana u Omanu 19. aprila, dodajući da je prva runda „bila veoma blizu uspostavljanja okvira za pregovore“. Obe strane, prema njegovim rečima, žele dogovor u najkraćem mogućem roku.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr Albusaidi, napisao je na mreži X da su razgovori održani u „prijateljskoj atmosferi“ i da su „otvorili put ka pravičnom i obavezujućem sporazumu“.
Iran poriče da teži razvoju nuklearnog oružja, ali je podigao stepen obogaćivanja uranijuma na 60% čistoće, što ga čini jedinom državom bez zvaničnog nuklearnog programa koja je to učinila.
Donald Tramp je dao Iranu rok od dva meseca da pristane na dogovor koji bi doveo do smanjenja ili potpunog gašenja nuklearnog programa.
„Ne želim da Iran ima nuklearno oružje. Želim da Iran bude divna, velika i srećna zemlja – ali bez nuklearnog oružja“, izjavio je Tramp iz predsedničkog aviona 11. aprila.
Ranije tokom nedelje, Tramp je upozorio Iran da su SAD spremne na vojnu opciju, napomenuvši da će „Izrael igrati ključnu ulogu, i predvoditi taj proces“.
Tokom protekle godine, uticaj Irana na Bliskom istoku ozbiljno je oslabljen od strane SAD i Izraela. Teheranovi saveznici, od Hamasa u Gazi, preko Hezbolaha u Libanu, pa do Asadovog režima u Siriji – suočili su se sa ozbiljnim udarcima. Sirijski režim je, kako se navodi, u potpunosti kolapsirao.
Iran sada pokušava da izbegne dalje eskalacije i traga za deeskalacijom, suočen sa administracijom Donalda Trampa, koja deluje spremna da završi sa iranskim nuklearnim programom po svaku cenu. Iako Teheran deluje voljno za ustupke, dogovor sa Vašingtonom i dalje nije izvestan.
Tramp je obećao da će postići „jači“ dogovor od onog iz 2015. godine, koji je postigla Obamina administracija. Taj sporazum je ograničavao iranske nuklearne aktivnosti, ali ga je Tramp povukao 2018., nazivajući ga „katastrofalnim“ i navodeći da je omogućio dotok novca zemlji koja sponzoriše terorizam.
