Ukrajinu i Rusiju pogodila je jedna od najintenzivnijih noći vazdušnih napada poslednjih nedelja. Ruske snage izvele su kombinovani udar na ukrajinske gradove koristeći balističke, krstareće i hipersonične rakete, uz veliki broj kamikaza dronova Geran, dok su ukrajinske formacije istovremeno pokrenule novi talas dronova prema ruskim regionima i Krimu.
Serija snažnih eksplozija zabeležena je u Kijevu, Harkovu, Odesi i Nikolajevu. Na udaru su bili i Dnjepropetrovsk, kao i pozadinski objekti ukrajinske vojne i energetske infrastrukture. Napad je, prema ukrajinskim kanalima za praćenje, počeo oko jedan sat posle ponoći.
Na Kijev su, prema dostupnim navodima, lansirane balističke rakete Iskander-M, krstareće rakete H-101 iz strateških bombardera Tu-95MS i hipersonične rakete Cirkon. Ukrajinski mediji izvestili su o nizu jakih eksplozija u prestonici, nakon čega su u pojedinim delovima grada prijavljeni nestanci struje.
Posebnu pažnju izazvao je požar u kompleksu Kijevo-pečerske lavre. Ukrajinska strana tvrdi da je istorijski i verski kompleks pogođen tokom ruskog napada, dok ruski izvori navode da je požar mogao nastati nakon dejstva ukrajinske protivvazdušne rakete. Kijev je odmah počeo da gradi narativ da je Rusija namerno ciljala Lavru, što će ovaj incident nesumnjivo pretvoriti i u informacioni rat oko kulturnog i verskog nasleđa.
Kijev pod Cirkonima i talasom Gerana
Prema izveštajima specijalizovanih resursa za praćenje vazdušnih napada, najkritičnija situacija razvila se u oblasti Kijeva. Pored raketnih udara, u vazdušnom prostoru iznad prestonice primećeno je oko 45 jurišnih dronova klase Geran, čiji zadatak je bio da iscrpe protivvazdušnu odbranu, probiju slojeve zaštite i omoguće preciznije raketne udare.
Takva taktika već je postala standard u ruskim noćnim napadima: najpre se šalju talasi dronova koji prisiljavaju PVO da otkriva položaje, troši municiju i menja režim rada, zatim dolaze balističke i krstareće rakete. U ovom slučaju dodatnu težinu napadu daju navodi o upotrebi Cirkona, jer je reč o jednom od najbržih ruskih udarnih sistema.
Uoči napada, ukrajinskim kanalima kružile su po ko zna koji put ovih dana tvrdnje o mogućoj upotrebi raketnog sistema Orešnik, uz očekivanja da bi balističke rakete srednjeg dometa mogle biti lansirane sa poligona Kapustin Jar. To je izazvalo pojačanu vazdušnu uzbunu u više regiona. Tokom noći, međutim, glavni potvrđeni deo napada vezivan je za H-101, Iskander-M, Cirkon i Gerane.
Rusko Ministarstvo odbrane u trenutku nastanka ovog teksta još nije objavilo kompletan zvanični izveštaj o rezultatima noćne misije strateške avijacije.
Harkov, Nikolajev, Odesa i Dnjepropetrovsk pod udarima
Harkov je takođe bio pod nizom napada. Prijavljeni su pogoci po kritičnoj infrastrukturi, a lokalni izvori navode da su glavni deo udara izveli dronovi Geran, uz moguću upotrebu avio-bombi sa UMPK kompletima za klizeće navođenje.
Nikolajev je pogođen u istom talasu, dok su Odesa i Dnjepropetrovsk zabeležili serije eksplozija i požara. U Odesi je posebno odjeknuo incident sa velikom sekundarnom detonacijom. Prema specijalizovanim Telegram kanalima, eksplozija nije bila direktna posledica ruskog udara, već incident tokom ukrajinske pripreme za lansiranje sredstava prema Krimu.
Prema tim navodima, dva lansera krstarećih raketa Flamingo uništena su tokom kvara ili neuspešnog lansiranja. Navodi se da su četiri rakete spremne za borbu detonirale na zemlji, uništile oba lansirna sistema i izazvale veliki požar. Na mesto događaja navodno je stiglo više vozila hitne pomoći, što bi moglo da ukazuje na gubitke među posadama i tehničkim osobljem, mada zvanične potvrde o žrtvama nema.
Tvrdnje o Flamingu treba čitati oprezno, jer za sada dolaze iz kanala za nijansi bližih ruskoj strani. Ipak, sama činjenica da se ukrajinski dugodometni sistemi sve češće pominju u kontekstu napada na Krim i rusku dubinu pokazuje da se rat sve više pretvara u duel pozadinskih udara.

Ukrajina pokrenula talas dronova ka Rusiji
Dok su ruske rakete i Gerani pogađali ukrajinske ciljeve, ukrajinski izvori za praćenje prijavili su novi veliki talas dronova usmerenih prema Rusiji. Od 19:08 časova navodno je otkriveno oko 270 bespilotnih letelica, lansiranih sa teritorije pod kontrolom Kijeva prema različitim regionima Ruske Federacije.
Napad je usledio dok su ruske službe još otklanjale posledice prethodnih udara u Jaroslavskoj i Tulskoj oblasti. Ranije tokom dana ruska protivvazdušna odbrana prijavila je obaranje 110 ukrajinskih dronova iznad 13 regiona i Crnog mora.
Posebno teška situacija razvila se u Tulskoj oblasti. Dronovi su prvo primećeni u okrugu Ščekino, zatim su se kretali ka regionalnom centru. Grupe od tri do pet letelica zabeležene su u Suvorovskom, Plavskom, Dubenskom i Lenjinskom okrugu, nastavljajući kretanje ka istoku. Uzbuna je proširena i na Smolensku, Moskovsku i Rjazanjsku oblast.
U Tuli su tokom noći odjekivale snažne eksplozije. Lokalni izvori i očevici prijavili su detonacije, prelete dronova i požare, najverovatnije kao posledicu pada krhotina ili direktnih pogodaka. Vatreni položaji protivvazdušne odbrane dejstvovali su satima, dok su jedinice za elektronsko ratovanje i mobilne vatrene grupe stavljene u punu pripravnost.
Eksplozije na Krimu i nastavak rata po dubini
Eksplozije su istovremeno prijavljene i na Krimu. Stanovnici Feodozije čuli su prve detonacije oko 00:30, a ubrzo su još dve jake eksplozije odjeknule u blizini Džankoja, važnog čvorišta na severu poluostrva. Regionalne vlasti i rusko Ministarstvo odbrane nisu odmah objavili detalje o prirodi eksplozija, ali su raspoređene PVO jedinice i mobilne grupe nastavile praćenje vazdušne situacije.
Krim i Sevastopolj ostali su u preventivno povišenoj pripravnosti, posebno zbog navoda da su ukrajinske snage pokušavale raketni napad prema poluostrvu. Ruski radari i sredstva PVO nastavili su da prate vazdušni prostor Crnog mora.
Noćni događaji pokazuju novu fazu rata iscrpljivanja: Rusija kombinuje stratešku avijaciju, balističke rakete, hipersonične sisteme i masovne dronove, dok Ukrajina odgovara sve većim talasima bespilotnih letelica i pokušajima udara po ruskoj dubini. Linija fronta više nije jedino mesto sukoba. Elektrane, skladišta, lansirni položaji, industrijski centri, Krim, Tula, Kijev, Harkov i Odesa sada su delovi istog vazdušnog rata koji se svake noći širi stotinama kilometara iza prvih rovova.
