Rat protiv Irana otvorio je problem o kojem se u Vašingtonu godinama govorilo tiho, ali koji sada više nije moguće sakriti. Posle ogromne potrošnje raketa, protivraketnih sistema i precizno vođene municije, Sjedinjene Države suočavaju se sa ozbiljnom nestašicom volframa, jednog od najvažnijih strateških metala za savremenu vojnu industriju.
Prema informacijama koje prenosi NBC News, upravo je intenzivna upotreba raketa Tomahavk, sistema Patriot i druge precizne municije tokom sukoba sa Iranom dodatno iscrpela američke zalihe i otvorila pitanje koliko dugo Pentagon može da održava tempo modernog visokointenzivnog rata.
Problem nije samo u količini potrošenog naoružanja. Problem je mnogo dublji, jer za proizvodnju novih raketa, granata, bombi i delova za borbene avione potrebne su ogromne količine volframa, a SAD danas praktično više nemaju sopstvenu ozbiljnu proizvodnju tog metala.
Amerika zatvorila svoje rudnike još 2015. godine
Poslednji rudnici volframa na teritoriji SAD zatvoreni su još 2015. godine. Time je Amerika praktično postala zavisna od uvoza i reciklaže postojećih rezervi.
Godinama je Vašington računao da globalno tržište funkcioniše dovoljno stabilno i da neće biti problema sa nabavkom kritičnih sirovina. Međutim, ratovi, sankcije i trgovinski sukobi potpuno su promenili situaciju.
Danas je Kina apsolutni gigant u ovoj oblasti. Prema procenama, Peking kontroliše više od 80 procenata svetske proizvodnje volframa, ali i najveći deo prerade i finalne obrade rude. To praktično znači da čak i kada se volfram iskopa van Kine, veliki deo lanca prerade i dalje ostaje pod kineskom kontrolom. Zbog toga američki vojni i industrijski sektor sada otvoreno upozoravaju da je nastala strateška ranjivost.

Volfram je postao važniji od mnogih drugih sirovina
Volfram nije običan industrijski metal. Njegova izuzetna gustina i otpornost na ekstremne temperature čine ga gotovo nezamenljivim u modernoj vojnoj proizvodnji. Koristi se u raketnim sistemima, protivoklopnoj municiji, preciznim bombama, mlaznim motorima, granatama, sistemima za probijanje oklopa i komponentama borbenih aviona.
Pored vojne industrije, traže ga i civilni sektori poput elektronike, energetike i visokih tehnologija, što dodatno pojačava globalnu konkurenciju za ograničene količine. Upravo zbog toga cene volframa poslednjih meseci eksplodiraju.
Analitičari navode da je rast cena ovog metala u jednom trenutku premašio čak i rast cena zlata, bakra i nafte nakon izbijanja rata sa Iranom.
Rat sa Iranom ispraznio arsenale
Američko Ministarstvo odbrane prvi put je javno pokušalo da predstavi okvirne troškove sukoba sa Iranom. Zvanična procena Pentagona govori o oko 25 milijardi dolara, ali deo američke štampe tvrdi da bi stvarni troškovi mogli da premaše čak 50 milijardi dolara.
Ogromna količina potrošene municije postala je centralni problem.
Tokom operacija korišćene su velike količine krstarećih raketa Tomahavk, Patriot presretača i druge skupe municije visoke preciznosti. Svaka nova proizvodnja sada zahteva dodatne količine strateških metala kojih nema dovoljno.
NBC News navodi da bi obnavljanje zaliha pojedinih tipova municije moglo da traje i do četiri godine.

Kina dodatno pooštrila kontrolu izvoza
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je Kina prošle godine uvela nova ograničenja na izvoz kritičnih minerala usred trgovinskog sukoba sa Vašingtonom. To je izazvalo ozbiljan talas zabrinutosti u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Jer čak i kada Pentagon ima novac za proizvodnju novih projektila, postavlja se pitanje odakle će stići sirovine potrebne za njihovu proizvodnju.
Američki mediji navode da Trampova administracija pokušava hitno da pronađe alternativne izvore snabdevanja i da smanji zavisnost od Pekinga.
Jedan od ključnih projekata na koji sada računaju SAD nalazi se u Južnoj Koreji.
Južna Koreja postaje novi oslonac Vašingtona
Američka kompanija Almonty Industries radi na ponovnom otvaranju velikog rudnika volframa u planinskom regionu Korejskog poluostrva. Prema tvrdnjama kompanije, nalazište poseduje značajne rezerve rude i moglo bi da postane jedan od glavnih izvora snabdevanja za američku industriju.
Istovremeno, Vašington pokušava da pokrene nove rudarske projekte i na sopstvenoj teritoriji, kao i da stvori strateške rezerve kritičnih minerala.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se problem ne može rešiti brzo.

Amerika izgubila i rudnike i stručnjake
Najveći problem nije samo zatvaranje rudnika, već i činjenica da su tokom godina izgubljeni stručnjaci, proizvodna infrastruktura i kompletni industrijski lanci.
NBC News navodi da SAD danas praktično nemaju kapacitete za brzo obnavljanje sopstvene proizvodnje. Čak i prema optimističnim procenama, Amerikancima će biti potrebno najmanje deset godina da značajnije smanje zavisnost od kineskog volframa.
Za potpunu samodovoljnost procene govore o periodu od 20 do 30 godina.
U međuvremenu, Pentagon mora da održava proizvodnju raketa, aviona i sistema protivvazdušne odbrane u trenutku kada se globalne tenzije povećavaju istovremeno u Evropi, na Bliskom istoku i u Indo-Pacifiku.
Stručnjaci su još početkom godine upozoravali da nestašica volframa neće pogoditi samo američku već i evropsku vojnu industriju, posebno u trenutku kada NATO države ubrzano povećavaju proizvodnju municije i raketa.
