NaslovnaNovostiSastanak Rjapkova i Salivena u Moskvi; NATO ne želi direktan sukob sa...

Sastanak Rjapkova i Salivena u Moskvi; NATO ne želi direktan sukob sa Rusijom

Sedamdeset sedmi dan rata u Ukrajini. Kijev tvrdi da je odbio ruske trupe ka području van Harkova. Raketni napad na Odesu, pogođen tržni centar. Ukrajinski gasni operater želi da prebaci transport gasa na drugu pristupnu tačku, “Gasprom” odgovara odrično. Više od osam miliona ljudi interno raseljeno u Ukrajini od 24. februara, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije UN.

Šta se dešavalo predhodnih dana, pogledajte ovde. Najvažnije događaje od juče možete videti ovde.

20:49

U granatiranju sela u blizini Belgoroda jedna osoba poginula, tri su ranjene

Jedna osoba je poginula, a tri su povređene u granatiranju sela Solohi u Belgorodskoj oblasti sa ukrajinske strane, saopštio je guverner te ruske oblasti Vjačeslav Glatkov. 

Prema potvrđenim informacijama, jedna osoba je preminula u kolima Hitne pomoći, a pomoć je ukazana osobama koje su ranjene”, napisao je Glatkov na svom Telegram kanalu.

Glatkov je trenutnu situaciju nazvao najtežom za ceo period granatiranja od strane Ukrajine.

(Izvestija)

20:45

Napuštanje ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi dolara više

Aktuelni plan Evropske unije za eliminisanje oslanjanja na ruski gas zamenom gasa od drugih snabdevača mogao bi da košta blok do 214 milijardi dolara više nego što je prvobitno predviđeno, ocenjuje se u izveštaju kompanije za klimatska istraživanja “Ember” i organizacije “Global vitnes”.

20:18

Sastanak u Moskvi, bez detalja razgovora Rjapkova i Salivena

Američki ambasador u Moskvi Džon Saliven razgovarao je sa zamenikom ministra spoljnih poslova Rusije Sergejom Rjapkovom, saopštio je Stejt department.

Cilj sastanka, kako je objavio Vašington, bila je diskusija o biletaralnim odnosima dve države.

Sastanak je trajao dvadesetak minuta i o sadržaju diskusije nisu objavljeni dodatni detalji.

EPA

18:32

NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

Pružajući podršku Ukrajini i jačajući sopstvenu odbranu, NATO nastoji da minimizira rizike od direktnog sukoba sa Ruskom Federacijom, izjavio je zamenik generalnog sekretara alijanse Mirča Džoana.

“Moramo se pobrinuti da, podržavajući Ukrajinu, jačanjem odbrane NATO-a, ne stvaramo rizik od eskalacije ka ratu između NATO-a i Rusije”, rekao je on u Vašingtonu.

Džoana je naglasio da NATO ima odgovornost da obezbedi da se “ovaj rat ne širi dalje, jer bi to dovelo do dodatne patnje, smrti i više nestabilnosti širom sveta”.

(RIA Novosti

17:52

Zeman odobrio: Više od 100 Čeha u ukrajinskoj vojsci

Predsednik Miloš Zeman odobrio je učešće čeških državljana u ukrajinskim oružanim snagama, čime im je garantovano izuzeće od sudskog gonjenja.

Ova uredba važi za 103 osobe koja su, shodno češkim zakonima, tražila dozvolu od predsednika države kako bi se pridružili oružanim snagama neke druge zemlje.

Da bi se ova grupa Čeha zaista priključila ukrajinskoj vojsci, ostaje da odluku potpiše i premijer Pert Fijala. 

(Mlada fronta dnes) 

16:38

Džonson i Andersonova: Odnosi s Putinom ne mogu biti normalizovani

Premijer Velike Britanije Boris Džonson i njegova švedska koleginica Magdalena Anderson rekli su da odnosi sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom više nikada ne mogu biti normalizovani nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Džonson se susreo u Švedskoj sa premijerkom Anderson da bi potpisao novi bezbednosni sporazum između Britanije i Švedske.

Portparol britanskog premijera je rekao da su lideri nakon razgovora naglasili da “odnosi sa Putinom više nikada ne mogu biti normalizovani”.

Portparol je takođe rekao da su se lideri složili da su posledice Putinovog napada “iz osnova promenile međunarodnu bezbednosnu arhitekturu”.

(Rojters)

16:09

Zelenski: Kijevu ponestaje strpljenja za pregovore s Rusijom

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da Kijevu ponestaje strpljenja za pregovore sa Rusijem, s obzirom na “sve više dokaza o zverstvima koja su počinile ruske snage u Ukrajini”.

Zelenski je u onlajn obraćanju studentima Fakulteta političkih nauka u Parizu rekao da je Kijev spreman da vodi pregovore “dok god nije prekasno”, ali je dodao da ta želja nestaje sa “svakim novim zverstvom ruskih snaga”.

“Sa svakom novom Bučom, sa svakim novim Marijupoljem, sa svakim novim gradom gde postoje desetine mrtvih, slučajevi silovanja, sa svakim zverstvom, želja i mogućnost za pregovore nestaju, kao i mogućnost rešenja diplomatskim putem”, poručio je Zelenski.

(Gardijan

15:38

Dotok gasa u Nemačku preko Ukrajine smanjen za 25 odsto

Zaustavljanje protoka ruskog gasa kroz ključno tranzitno čvorište u istočnoj Ukrajini smanjilo je priliv preko ključnog gasovoda u Nemačku za četvrtinu u odnosu na utorak, pokazuju današnji podaci.

14:04

Peskov: Stanovnici Hersona da odluče o pripajanju Rusiji

Odluku o zahtevu da Hersonska oblast uđe u sastav Ruske Federacije treba da donesu stanovinici tog regiona, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je naglasio da “takve sudbonosne odluke” moraju da imaju apsolutno jasnu pravnu pozadinu, opravdanje, i da budu apsolutno legitimne, kao što je to, kako je rekao, bio slučaj sa Krimom.

“Da li treba ili ne treba da bude takvog zahteva, stanovnici Hersonske oblasti tek treba da odluče. Stanovnici Hersonske oblasti treba da odrede svoju sudbinu. Naravno, ovo je pitanje koje treba jasno i pažljivo da verifikuju i procene advokati i pravni eksperti”, objasnio je Peskov, prenosi Interfaks.

On nije hteo direktno da odgovori na pitanje da li Kremlj veruje da bi u tom slučaju bilo ispravnije da se održi referendum za rešavanje tog pitanja.

“Rekao sam šta sam hteo da kažem. Nisam rekao ništa o referendumu”, rekao je Peskov.

(Tanjug, Interfaks)

13:06

Pušilin: U “Azovstalju” više nema civila

Lider samoproglašene Donjecke narodne republike Denis Pušilin rekao je da u čeličani “Azovstalj” u Marijupolju više nema civila.

“Prema našim informacijama, tamo više nema civila, tako da nam ruke više nisu vezane”, rekao je Pušilin, prenosi Tas.

Lokalni ukrajinski zvaničnik rekao je juče da je u čeličani zarobljeno još najmanje 100 civila, kao i određeni broj ranjenih ukrajinskih boraca. 

13:00

Nemačka: Snabdevanje gasom iz Rusije za sada stabilno

Nemačko snabdevanje gasom iz Rusije i dalje je bezbedno, saopštilo je Ministarstvo ekonomije, nakon što je presušio dotok ruskog gasa u Evropu preko jedne važne tranzitne stanice u Ukrajini.

Kijev je saopštio u utorak da će obustaviti protok gasa kroz tranzitnu stanicu “Sohranovka”, preko koje se dopremala skoro trećina gasa iz Rusije u Evropu preko ukrajinske teritorije, i da će premestiti protok na drugo mesto.

“Pažljivo pratimo situaciju. Krizni tim za gas i operateri mreže gasovoda takođe prate situaciju. Snabdevanje Nemačke je i dalje stabilno”, navelo je nemačko ministarstvo u saopštenju, prenosi Rojters.

Iz Udruženja nemačke gasne industrije kažu da uticaj zatvaranja tranzitne stanice Sohranovka na snabdevanje može da se proceni tek kada se vidi kako se taj potez odrazio na dotok gasa.

(Rojterst)

12:23

Hersonska oblast tražiće da bude u sastavu Rusije

Vlasti ukrajinske Hersonske oblasti, koja je pod ruskom kontrolom, saopštile su da će tražiti da se pripoje Rusiji.

Zamenik lidera regionalne vojne i civilne administracije Hersona Kiril Stremousov rekao je da je “grad Herson Rusija”, a da se na teritoriji Hersonske oblasti “neće stvarati nikakva HNR (Hersonska narodna republika), neće biti referenduma”, prenose RIA Novosti.

“To će biti jedan jedini ukaz na osnovu zahteva rukovodstva Hersonske oblasti predsedniku Rusije i biće podnet zahtev da se ova oblast uključi u sastav Ruske Federacije kao punopravni region”, rekao je Stremousov na konferenciji za novinare.

(Tanjug)

11:32

Borelj: Da li želite da Ukrajinci kleče pred Rusima?

Visoki predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Žozep Borelj rekao je da ne razume protivnike isporuke naoružanja i upitao da li bi oni želeli da vide “Ukrajince da kleče pred Rusima”.

Borelj je, u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung, naglasio da ne razume da se protive isporukama naoružanja uz argument da bi to produžilo rat.

“Pitam te ljude: Da li vam je važno kako će se završiti rat? Treba li Ukrajinci da kleče pred Rusima?”, upitao je on.

Borelj je najavio da će EU nastaviti da isporučuje oružje Ukrajini, i da će nastojati da slabi rusku ekonomiju i poveća međunarodnu izolaciju Moskve.

“Ali mi ne želimo da se borimo protiv Rusije”, podvukao je on. Borelj je istakao da se rat završava pregovorima.

“Treba doći za pregovarački sto iz pozicije sile, i sada je bitno da Ukrajince dovedemo u tu poziciju”, objasnio je on.

Borelj je, takođe, poručio da EU ne može da bude posrednik u pregovorima između Rusije i Ukrajine.

Ocenio je da Rusi to ne bi prihvatili, kao što Brisel ne bi prihvatio Rusiju kao posrednika.

Kina, dodao je, isto ne odgovara, jer, kako tvrdi, naginje prema Rusiji.

Borelj je ocenio da Turska radi veoma dobar posao i da ima dobre odnose sa obe strane.

“Najbolje bi bile UN”, istakao je Borelj dodajući da Ukrajina, Rusija i posrednik treba da određuju ishod pregovora.

Borelj nije želeo da komentariše mogući ishod pregovora, i rekao da sve zavisi od toga koliko je koja strana jaka.

Upitan za moguće uvođenje embarga na uvoz ruskog gasa, Borelj je kazao da je gas strateški proizvod, i da nije samo izvor energije, već i sirovina za pretrohemijsku industriju, gde je nezamenljiv.

Ukazao je da je važno da se nađu novi dobavljači.

Tako je kazao da je nedostatak terminala za prijem tečnog prirodnog gasa greška koju treba prepoznati i ispraviti.

(Tanjug, Frankfurter algemajne cajtung)

11:27

“Moldavijagas”: Moldavija nije pogođena odlukom Kijeva da prekine dotok gasa

“Moldavijagas” je saopštio da Moldavija nije pogođena odlukom Kijeva da obustavi tranzit gasa iz Rusije duž važne rute.

“Sve je dobro. Nismo dobili nikakva upozorenja od našeg dobavljača ‘Gasproma’ o mogućem prekidu isporuke gasa”, rekla je portparolka “Moldavijagasa”, prenosi agencija Rojters.

Navode da Moldavija trenutno dobija dovoljne zalihe gasa.

(Rojters)

10:19

Sijarto: Podržaćemo naftni embargo ako se izuzmu naftovodi

Naftni embargo prema Rusiji mogli bismo podržati samo u slučaju da se iz sankcija potpuno izuzmu naftovodi, odnosno da se embargo odnosi na snabdevanje naftom morskim putem, rekao je u video-obraćanju na Fejsbukumađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Peter Sijarto.

“Ako Brisel misli ozbiljno, samo bi usvajanje ovakvog našeg predloga bilo realno i mi ćemo ovaj stav zastupati na daljim razgovorima ove nedelje”, rekao je Sijarto.

Objašnjavajući stav Mađarske nakon razgovora Viktora Orbana sa Ursulom Fon der Lajen u Budimpešti i telefonskog razgovora mađarskog premijera sa francuskim predsednikom, Sijarto je ponovio da je sadašnji predlog Evropske komisije o naftnim sankcijama Rusiji “atomska bomba” za mađarsku privredu i da bi njegovim usvajanjem gorivo na pumpama poskupelo za 55-60 procenata.

To bi dovelo do drastičnog poskupljenja mnogih proizvoda, što mađarski građani ne bi mogli da plate, kaže mađarski ministar.

On je potvrdio da je bilo više razgovora briselskih eksperata sa stručnjacima mađarske vlade, ali je konstatovano da za sada ne postoji rešenje koje je predložio Brisel koje bi neutralisalo negativne efekte eventualnog embarga na rusku naftu po privredu Mađarske.

(RTS) 

09:09

Bugarska će od juna dobijati tečni prirodni gas iz SAD

Bugarska će od juna dobijati isporuke tečnog prirodnog gasa (TPG) iz SAD, što će joj pomoći nakon što je ruski “Gasprom” prekinuo isporuke, saopštila je vlada u Sofiji.

Aranžman je dogovoren na sastanku bugarskog premijera Kirila Petkova i potpredsednice SAD Kamale Haris u Vašingtonu, navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.

“Dogovorene su realne isporuke tečnog prirodnog gasa Bugarskoj od juna po cenama nižim od ‘Gaspromovih'”, piše u saopštenju bugarske vlade, bez navođenja konkretnih detalja.

“Gasprom” je prekinuo isporuke gasa Bugarskoj i Poljskoj 27. aprila zbog odbijanja da plaćanje obavljaju u rubljama.

Bugarska troši oko tri milijarde kubnih metara gasa godišnje, od čega je preko 90 posto gasa stizalo iz Rusije.

Sofija je intenzivirala pregovore sa Azerbejdžanom o povećanju isporuke gasa i nastoji da ugovori isporuke TPG-a preko terminala u Grčkoj i Turskoj. Takođe se zalaže za zajedničku kupovinu gasa zemalja članica Evropske unije kako bi cene bile konkurentnije.

(Rojters) 

08:54

Putin čestitao Dan DNR: Uveren sam u zajedničku pobedu

Putin je u čestitki za Dan Donjecke narodne republike izrazio uverenje u pobedu zajedničkim snagama.

Ruski predsednik Vladimir Putin je u čestitki povodom Dana Donjecke narodne republike (DNR) upućenoj šefu DNR Denisu Pušilinu izrazio uverenje u pobedu zajedničkim naporima.

“Siguran sam da ćemo zajedničkim naporima uspeti da prevaziđemo sve poteškoće i pobedimo”, kaže se u telegramu ruskog predsednika, objavljenom na sajtu Kremlja.

Pored toga, Putin je izrazio nadu da će DNR i Rusija biti u prijateljskim odnosima.

“Pre osam godina narod DNR je napravio izbor u korist državne nezavisnosti. Danas vodimo zajedničku borbu da građani republike mogu da ostvare svoje zakonsko pravo na slobodan i miran život u skladu sa svojim vekovnim kulturnim i duhovnim tradicijama, u prijateljstvu sa bratskom Rusijom”, rekao je predsednik.

(Izvestija) 

08:44

Zaharova: Pregovori Rusije i Ukrajine se nastavljaju

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da se kontakti Rusije i Ukrajine u sferi pregovora nastavljaju.

“Kontakti između Rusije i Ukrajine su u toku”, rekla je ona za Radio Sputnjik, prenosi agencija Tas.

Komentarisala je rezoluciju litvanskog parlamenta o navodnim terorističkim aktivnosti Rusije, nazvavši ih ekstremnim potezom.

“Želela bih da podsetim one zemlje koje su možda zaboravile ili su usvajale takve deklaracije, izjave, koje ne mogu da nazovem dokumentima, da su to ekstremni potezi, jer se drugačije ne mogu opisati. Sve te zemlje su članice NATO-a. Tokom proteklih decenija, više puta smo mogli da vidimo protivpravnu agresiju NATO-a, koja nije opravdana nikakvim pravnim razlozima”, poručila je Zaharova.

Dodala je da su, kako je rekla, naprotiv, akcije Alijanse i njenih članica izazvale nove sukobe.

(Tas, Tanjug, Izvestija)

08:37

Narudžbine za tranzit ruskog gasa preko Ukrajine pale na nulu

Nakon upozorenja Kijeva da će prekinuti snabdevanje gasom preko stanice “Sohranovk”, nominacije za tranzit ruskog gasa preko Ukrajine za danas pale su na nulu toj mernoj stanici, pokazuju današnji podaci ukrajinskog operatera gasovoda, javlja Rojters.

Ukrajina je saopštila u utorak da će obustaviti protok gasa preko te tranzitne stanice, kojom se, kako je navela, isporučuje skoro trećina gasa iz Rusije u Evropu kroz Ukrajinu, pri čemu je okrivila Moskvu za taj potez i najavila da će protok gasa premestiti na neku drugu rutu.

(Rojters)

08:23

Velika Britanija: Rusija bi mogla da dominira severozapadnim Crnim morem

Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopštilo je da bi Rusija mogla da dominira severozapadnim delom Crnog mora, ako učvrsti svoju poziciju na Zmijskom ostrvu.

Kako se navodi u saopštenju, na Zmijskom ostrvu nastavljaju se sukobi i Rusija je u više navrata pokušala da ojača svoj garnizon koji se tamo nalazi, prenosi Gardijan.

“Ukrajina je uspešno gađala rusku protivvazušnu odbranu i snadbela brodove bespilotnim letelicama bajraktar. Ruska plovila za snadbevanje imaju minimalnu zaštitu u zapadnom Crnom moru, nakon povlačenja ruske mornarice na Krim, posle gubitka (broda) ”Moskve”, tvrdi britansko ministarstvo.

U saopštenju se dodaje da “ako Rusija učvrsti svoju poziciju na Zmijskom ostrvy sa strateškom protivvazdušnom odbranom i krstarećim raketama za odbranu obale, ona bi mogla da dominira severozapadnim Crnim morem”.

(Gardijan) 

08:03

“Gasprom”: Nema razloga za obustavu tranzita gasa preko Ukrajine

Ruska strana saopštila je da nema nikakvih prepreka za obustavu tranzita ruskog gasa preko Ukrajine, reagujući na najavu operatora gasnog transportnog sistema Ukrajine (GTSOU) da će obustaviti tranzit gotovo trećine gasa za Evropu, preko gasne stanice “Sohranovka”.

Ruska kompanija “Gasprom” takođe je odbacila kao “tehnički nemoguću” ideju o privremenom prebacivanju nedostupnih kapaciteta sa tačke “Sohranovka” u tačku “Sudža”, koja se nalazi na teritoriji koja je pod kontrolom Ukrajine, preneo je Interfaks.

“Gasprom” je juče dobio zvanično obaveštenje od GTSOU da ukrajinska strana, “pozivajući se na okolnosti više sile”, prestaje da prihvata gas za tranzit preko gasne stanice “Sohranovka”, od sutra u sedam časova, da će prijave za prevoz biti odbijene i da se gas neće primati.

GTSOU predlaže da se sve količine tranzita prenesu na stanicu “Sudža”, izjavio je predstavnik “Gasproma” Sergej Kuprijanov.

“S tim u vezi, “Gasprom” izjavljuje da nije dobio nikakvu potvrdu o okolnostima više sile i da ne vidi nikakve prepreke za nastavak rada u prethodnom režimu”, rekao je predstavnik ruske kompanije.

On je naglasio da “Gasprom” u potpunosti ispunjava sve svoje obaveze prema evropskim potrošačima, isporučuje gas za tranzit u skladu sa svim ugovorima i ugovorom sa operaterom, kao i da su usluge tranzita u potpunosti plaćene.

GTSOU je saopštio da će isključiti gotovo trećinu ruskog gasa koji se prevozi preko Ukrajine ka Evropi zbog rata u toj zemlji.

(Tanjug, Interfaks)

06:48

Sastanak SB UN sutra o humanitarnoj situaciji u Ukrajini

Savet bezbednosti UN održaće sutra sastanak o humanitarnoj situaciji u Ukrajini, javlja ruski Tas pozivajući se na neimenovani izvor iz organizacije.

“Sastanak će biti održan u četvrtak ujutro ili pre podne”, naveo je izvor.

Ruska agencija prenosi da je informaciju potvrdio još jedan neimenovani izvor.

(Izvestija) 

06:36

SAD spremaju rekordan paket pomoći Ukrajini

Predstavnički dom Američkog kongresa podržao je rekordan paket pomoći Ukrajini. Dokument mora da odobri Senat Kongresa i da ga potpiše američki predsednik Džo Bajden.

Sjedinjene Države su odobrile veliki paket pomoći Ukrajini u ukupnom iznosu od oko 40 milijardi dolara. Dokument uključuje povećanje sredstava za ovlašćenja predsednika.

Ovo je postalo poznato tokom sastanka Predstavničkog doma Američkog kongresa.

Prema rečima američkog političara Čaka Šumera, Predstavnički dom je odobrio paket pomoći Ukrajini, sada će Senat “preduzeti brzu akciju” da ga odobri i pošalje predsedniku SAD Džou Bajdenu na potpis.

Napominje se da dokument uključuje povećanje finansiranja ovlašćenja predsednika na 11 milijardi dolara. Takva odluka omogućiće Bajdenovoj administraciji da šalje vojnu opremu i oružje iz američkih zaliha, što je jedan od glavnih načina za brzo snabdevanje Ukrajine vojnom opremom.

(Unijan) 

06:26

Ambasada Rusije u SAD: Apsurdne izjave o sajber napadu

Ambasada Ruske Federacije u Sjedinjenim Državama nazvala je apsurdnim izjave Stejt departmenta o umešanosti Rusije u sajber napade u Ukrajini.

“Ovakve izjave su apsurdne i odvojene od stvarnog stanja stvari. Naša zemlja se nikada nije bavila sajber agresijom. Ovo je u suprotnosti sa principijelnim stavom Rusije. Posvećeni smo korišćenju informaciono-komunikacionih tehnologija isključivo u korist razvoja svetske zajednice”, navodi se u saopštenju.

Prema navodima ruske ambasade, Stejt department ne želi da prizna da su “Sjedinjene Države jedan od glavnih izvora globalnih sajber pretnji”.

Kako navode u diplomatskom predstavništvu, upravo se sa američke teritorije vrši “najviše kompjuterskih napada na infrastrukturu u drugim zemljama”.

“Samo u proteklih šest meseci naša nadležna odeljenja su poslala oko 500 obaveštenja o zlonamernim aktivnostima iz jurisdikcije Sjedinjenih Država”, saopštilo je odeljenje.

Istovremeno, ambasada je preporučila Vašingtonu “da obuzda svoje štićenike u Kijevu, koji otvoreno planiraju i vrše sajber sabotažu protiv Ruske Federacije”, a verovatno i u drugim zemljama, napominje se.

Američki Stejt department je 10. maja izvestio da je Rusija izvršila veliki broj sajber napada na Ukrajinu u mesecima pre i posle 24. februara. 

(Izvestija) 

Ukrajinski vojni zvaničnici saopštili su da su njene snage povratile sela od ruskih trupa severno i severoistočno od Harkova, započinjući kontraofanzivu koja bi mogla da signalizira promenu inicijative u ratu i da ugrozi glavno napredovanje Rusije.

Ukrajinski vojnici na položaju u blizini Harkova

Jurij Saks, savetnik ukrajinskog ministra odbrane, tvrdi da je ukrajinska vojska potisnula ruske snage van područja Harkova, ističući da je taj grad sad van domašaja ruske artiljerije.

Ruske trupe ispalile su sedam projektila na tržni centar i skladište robe široke potrošnje u Odesi, saopštila je ukrajinska lokalna komanda napominjući da je tom prilikom poginula jedna, a da je pet osoba ranjeno.

Protok gasa u Evropu preko Ukrajine mogao bi da padne za trećinu ukoliko Rusija ne pređe na korišćenje rute koju je predložio Kijev nakon što je najavio da će u sredu ujutru obustaviti protok prirodnog gasa kroz tranzitnu tačku “Sohranjivka”, izjavio je šef ukrajinske državne energetske kompanije “Naftogas” Jurij Vitrenko.

“Gasprom” je prethodno odgovorio da je prelazak na novu trasu “tehnološki nemoguće”. 

Više od osam miliona ljudi interno je raseljeno u Ukrajini od 24. februara, kada je počeo rat, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije UN.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave