NaslovnaNovostiDa li je Hitler imao genetski poremećaj koji je oblikovao njegovu ličnost...

Da li je Hitler imao genetski poremećaj koji je oblikovao njegovu ličnost i istoriju sveta?

Nova genetska studija baca novo svetlo na mentalno i fizičko zdravlje Adolfa Hitlera, nudeći uvid u njegove moguće poremećaje i demistifikujući dugogodišnje teorije o njegovom poreklu i ličnosti. Dokumentarac „Hitlerova DNK: Nacrt diktatora“, emitovan na britanskom kanalu Channel 4, otkriva da je Hitler verovatno patio od retkog genetskog poremećaja poznatog kao Kalmanov sindrom, koji utiče na lučenje hormona tokom puberteta i može prouzrokovati odloženi ili izostali razvoj genitalija, kao i smanjenu seksualnu funkciju.

Prema izveštaju lista Independent, ovaj nalaz baca novo svetlo na istorijske zapise koji su ukazivali na Hitlerove fizičke i psihološke probleme. Tokom Prvog svetskog rata i kasnije, postoje brojna svedočenja da je Hitler imao neobične fizičke karakteristike – uključujući i problem sa jednim nespuštenim testisom, što je kasnije postalo predmet podsmeha u satiričnim pesmama i karikaturama.

Nova analiza pokazuje i da je postojala mogućnost od oko 10% da je patio od mikrofalusa, što bi dodatno objasnilo njegovu averziju prema bliskim odnosima i izuzetnu opsednutost moći i kontrolom.

Kako je sprovedeno istraživanje?

Naučnici su uspeli da rekonstruišu Hitlerov genetski profil korišćenjem komada tkanine umrljane njegovom krvlju, koja je sačuvana od 1945. godine sa sofe na kojoj je izvršio samoubistvo. Taj artefakt je decenijama čuvao američki pukovnik, a sada je iskorišćen za analizu pomoću savremenih forenzičkih metoda.

Vodeća genetičarka na projektu, Turi King, priznala je da je u početku imala rezerve prema projektu, ali je odlučila da ga sprovede sa potpunom naučnom strogosti. „Da je sam Hitler video svoje rezultate, gotovo sigurno bi sebe poslao u gasne komore“, izjavila je Kingova, aludirajući na njegovu opsesiju „čistotom rase“.

henry ford i hitler
henry ford i hitler

Rezultati koji potvrđuju svedočenja stara više od jednog veka

Analiza potvrđuje medicinske sumnje koje su se protezale još iz 1920-ih – da je Hitler patio od hormonskih i fizičkih anomalija koje su mogle imati dubok uticaj na njegovu psihu i ponašanje. Naučnici su takođe identifikovali genetske markere koji su češći kod osoba sa autizmom, šizofrenijom i bipolarnim poremećajem.

Međutim, kako naglašava profesor Simon Baron-Koen, to ne znači da je Hitler nužno imao ove bolesti, već da je posedovao genetsku predispoziciju koja može povećati rizik od određenih oblika poremećaja u ponašanju. „Ponašanje nikada nije u potpunosti genetski određeno“, dodao je, ističući da većina ljudi sa ovim markerima ne pokazuje ekstremno ili nasilno ponašanje.

Kraj glasina o jevrejskom poreklu

Pored uvida u zdravstvene aspekte, analiza je razbila i jednu od najdugovečnijih teorija zavere o Hitleru – onu o njegovom navodnom jevrejskom poreklu.

Naučnici nisu pronašli nijedan genetski trag koji bi potkrepio te tvrdnje, čime su konačno osporili hipoteze koje su decenijama kružile u popularnoj i akademskoj literaturi.

ferdinand porše (u odelu) i adolf hitler divili su se hitlerovom rođendanskom poklonu na njegov 50. rođendan kabriolet folksvagen. 20. aprila 1939. godine
ferdinand porše (u odelu) i adolf hitler dive se hitlerovom rođendanskom poklonu na njegov 50. rođendan kabriolet folksvagen. 20. aprila 1939. godine

Ličnost oblikovana bolešću i ideologijom

Istoričar Aleks Dž. Kej ocenjuje da otkriće o Kalmanovom sindromu nudi novo objašnjenje Hitlerovog privatnog života i opsesivne posvećenosti političkoj misiji. „Poremećaj možda objašnjava zašto Hitler nije imao porodicu ili stabilne veze, za razliku od većine drugih nacističkih lidera. Možda je samo pod Hitlerom nacistički pokret mogao doći na vlast“, rekao je Kej.

Ova istraživanja, iako kontroverzna, otvaraju pitanje u kojoj meri fiziološki i genetski faktori mogu uticati na istorijski tok događaja. „Hitlerova DNK: Nacrt diktatora“ tako postaje više od naučnog dokumentarca – to je psihogenetska studija o diktatoru čiji su biološki i mentalni obrasci možda oblikovali najrazorniji period 20. veka.

2 KOMENTARA

  1. Uveliko se zna da je gospodin na vreme otišao za Argentinu…Al bitno je da imamo zanimaciju za čitanje…Ko zna zbog čega je to dobro 🙂

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave