Rusija testira stratosferski relej „Argus“ i balon „Baraž-1“: alternativa Starlinku na 20 kilometara visine

Ruski projekti „Argus“ i „Baraž-1“ predstavljaju pokušaj razvoja stratosferskih releja i balona velikih visina kao zamene za Starlink. Testiranja, tehničke karakteristike i potencijal radarske primene otvaraju novo poglavlje u vojnoj komunikaciji.
NaslovnaNovostiBivši ukrajinski oficir: mesečno nas napada 300 ruskih aviona sa 9 aerodroma...

Bivši ukrajinski oficir: mesečno nas napada 300 ruskih aviona sa 9 aerodroma i 6.000 bombi

Bivši oficir ukrajinskog vazduhoplovstva Anatolij Hrapčinski javno je izneo jasnu procenu stanja na nebu iznad Ukrajine: Rusija svakog meseca koristi oko 6.000 vođenih avionskih bombi, angažuje oko 300 borbenih aviona i raspoređuje ih s devet operativnih aerodroma.

Po Hrapčinskom, presretanje takvog obima avionskih bombi (FAB) sa dodatim UMPK modulima je praktično nerešiv zadatak, zato je prioritet otežati upotrebu te municije direktnim udarima po platformama i infrastrukturi koja je omogućava.

6.000 avionskih bombi mesečno

Prema navodima Hrapčinskog, tempo upotrebe bombi je masovan i kontinuiran. Brojka od 6.000 vođenih jedrećih bombi mesečno jasno pokazuje da je Rusija uspostavila industrijsku proizvodnju i logistiku za masovne napade jedrećim bombama, i da ciljano koristi ovu municiju da razara ukrajinsku infrastrukturu, logistiku i koncentracije jedinica.

Takav intenzitet podrazumeva višestruke udare dnevno, istovremeno na više frontova, sa ciljevima koji se biraju po prioritetu ratne logistike i energetskog sistema.

300 aviona sa devet aerodroma

Hrapčinski navodi da za ovakav tempo napada Rusija angažuje oko 300 aviona koji deluju sa devet operativnih aerodroma.

To znači da je postignut visok nivo operativne rotacije i da su baze, skladišta i puna logistika municije funkcionalni i dobro organizovani. U praksi to omogućava izvođenje učestalih, koordinisanih udara sa velikom preciznošću i udaljenosti, jer FAB sa dodatim UMPK modulima imaju sposobnost jedrenja na desetine, a od nedavno stotine kilometara od lansirne tačke.

fab avio bomba sa umpk modulom i mlaznim pogonom
fab avio bomba sa umpk modulom i mlaznim pogonom dometa 200 kilometra

Zašto je presretanje teško

Glavni problem u presretanju FAB bombi leži u kombinaciji faktora: mala radarska reflektivnost, visoka brzina i u mnogim slučajevima jedrenje na malim visinama. Presretanje velikog broja takvih projektila zahteva ogromne resurse PVO, kontinuano pokrivanje vazdušnog prostora i višestruke platforme za izviđanje i detekciju.

Zato Hrapčinski poručuje da je efikasnije onemogućiti lansiranje nego nastojati presretati nekoliko hiljada komada municije mesečno.

Povećanje proizvodnje avio bombi

Hrapčinski naglašava i rast proizvodnje avio bombi u Rusiji. Prema njegovim rečima, fabrike i industrijski kapaciteti su prilagođeni da isporučuju velike serije municije, što podržava ideju da su FAB postale jedna od stubnih komponenti ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu.

Povećanje proizvodnje znači i stabilan dotok za front, pa su strateške implikacije ozbiljne: ako se industrijski kapaciteti ne ograniče, tempo napada može da se održi ili poveća.

Šta Hrapčinski preporučuje kao rešenje

Konkretno, on je naveo da bi prioritet trebalo da bude ometanje same upotrebe ovakve municije, a ne pokušaj da se presretnu pojedinačne bombe, to jest gađanje aviona i baza koje ih lansiraju.

Hrapčinski takođe predlaže upotrebu raketa vazduh-vazduh dugog dometa, koje bi mogle da se nose pod krilima različitih borbenih aviona — F-16, francuskih Mirage, kao i preživelih ukrajinskih MiG i Su platformi, kako bi se ruskim avionima otežao pristup zonama lansiranja.

su 34 ispušta fab 3000 bombu
su 34 ispušta fab 3000 bombu

Hrapčinski je naglasio da je za efikasno protivdejstvo neophodno obezbediti „punu vazdušnu komponentu“. „U suštini, potrebni su avioni koji mogu da lansiraju rakete sa udaljenosti do 185 kilometara, plus avioni za rano upozoravanje i navođenje ciljeva. Oni mogu da služe i kao platforme za detekciju i identifikaciju“, rekao je, dodajući da otpor postoji, ali da zahteva dostupnost odgovarajućih sredstava i platformi.

5 KOMENTARA

  1. Eh? A kažete da Rusi imaju više žrtava? To je ta očajna zapadna propaganda koju zapad propagira od početka SVO. Lepo je Scot rekao, Rusi imaju 10 do 15 puta manje žrtava. Samo ajde da budemo realni, kako da zapad prizna tu činjenicu kada oni i ne obaveštavaju kada im Rusi unište njihove ‘svemoćne’ Patriot sisteme? Da li neko zna šta bi značilo za evropsku javnost da se dozna istina da Rusi ginu 10-15 puta manje?
    Prosto ovako, idite po ikrajinskim kanalima i pratite njihove ‘uspehe’, onda idite kod Rusa i vidite razliku. Ako Rusi unište 50 kuće, ukri unište 5. Ako Rusi unište 100 oklopnika, ukri unište 10. Bacaju svakodnevno FABovke, čiste rovove, opkružavaju ukrajinsku vojsku tu i onde i neko tvrdi kako Rusi imaju onoliko gubitaka? Pa ne prolazi, ta propaganda ne prolazi više.

    Slažem se 5
    Ne slažem se 2
    • Miki,
      pisem iz prve ruke kao covek koji je u Rusiji, kad Rusi roknu “Patriot” prodje ta vest u Rusiji na TV u par vesti i to je to.
      Kad ukri navodno uniste nesto krupnije kod Rusa onda se to na ukrajinskoj TV pokazuje na vestima celu nedelju na svim kanalima 24h nonstop, a da ne govorim jos o “X” i o “YT”.

      Slažem se 6
      Ne slažem se 1

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave