NaslovnaNovostiNoć masovnih ukrajinskih udara: Iako Rusi tvrde 86 oborenih dronova, rafinerije im...

Noć masovnih ukrajinskih udara: Iako Rusi tvrde 86 oborenih dronova, rafinerije im gore i infrastruktura trpi

U noći između 29. i 30. avgusta 2025. godine Rusija se suočila s jednom od najmasovnijih ukrajinskih bespilotnih operacija do sada. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je da su jedinice PVO tokom noći, od 21:00 do 07:00 časova, uništile ili presrele čak 86 ukrajinskih dronova različitih tipova.

Iako tvrde da je većina letelica neutralisana, posledice udara dronova izazvale su značajne požare i štetu, posebno na naftnim postrojenjima i drugim ključnim objektima i ukrajinskim metama.

Masovna PVO operacija širom Rusije

Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, najviše dronova — čak 30 jedinica — oboreno je iznad akvatorije Crnog mora, dok je 15 dronova neutralisano nad teritorijom Krima. U Rostovskoj oblasti oboreno je navodno 13 dronova, a u Krasnodarskom kraju njih 11.

Napadi su pogodili i druge regione: po pet dronova uništeno je u Brjanskoj oblasti, četiri u Belgorodskoj, po dva u Smolenskoj, Kaljuškoj i Tverskoj oblasti, kao i po jedan u Tulskoj i Kurskoj oblasti, prema tvrdnjama Rusa.

Napad je, prema izvorima bliskim ruskim vojnim strukturama, bio koordinisan, sa istovremenim lansiranjem dronova sa različitih pravaca. Cilj, navode analitičari, bio je zasićenje ruskih PVO sistema i nanošenje maksimalne štete energetskoj i vojnoj infrastrukturi.

Napadi na Krimu i Crnom moru

Krim je ponovo bio u centru napada. U ranim jutarnjim časovima u Sevastopolju je obustavljen rad pomorskog putničkog saobraćaja zbog upozorenja na bespilotne letelice. Očevici su prijavili eksplozije u Novofjodorovki i Sakama, za koje se veruje da su rezultat dejstva ruskih PVO sistema.

Telegram kanali bliski ruskim vojnim strukturama naveli su da su ukrajinske snage primenile tzv. „kružnu taktiku“, lansirajući talase dronova sa zapadnog i jugozapadnog pravca kako bi preopteretile rusku protivvazdušnu odbranu.

Pored dronova, u akvatoriji Crnog mora detektovani su i navodno uništeni bespilotni pomorski čamci, za koje se veruje da su bili deo koordinisanog napada na obalske i vojno-strateške ciljeve na poluostrvu. Podsetimo, samo dva dana ranije, dronovi specijalnih ukrajinskih snaga „Fantomi” pogodili rusku fregatu Bujan-M u Azovskom moru, gde su Rusi donekle smatrali da su “bezbedniji”.

Požari i šteta na rafinerijama

Jedan od najtežih incidenata dogodio se u Krasnodarskom kraju, gde su, kako se često tvrd, “delovi oborenog drona” pali na postrojenje Krasnodarskog naftno-prerađivačkog zavoda (NPP), izazvavši požar na površini od oko 300 kvadratnih metara. Lokalni zvaničnici potvrdili su da povređenih nema, ali su radnici evakuisani, a situacija je pod kontrolom vatrogasnih i hitnih službi.

U Samarskoj oblasti meta napada bio je Sizranski NPP. Meštani su prijavili jake eksplozije i stub dima iznad industrijske zone, dok su hitne službe brzo reagovale i lokalizovale požar. Zvanične informacije o obimu štete ili eventualnim žrtvama još nisu objavljene.

Stručnjaci upozoravaju da su, prema trenutnim procenama, ukrajinski napadi do sada oštetili ili uništili oko 21% kapaciteta ruske rafinerijske i gasne infrastrukture, što stvara ozbiljan pritisak na energetski sektor i potencijalni rizik od nestašica goriva u nekim regionima.

Napadi na infrastrukturu

U republici Adigeji, delovi oborenog drona (ili PVO dejstva) oštetili su nekoliko kuća i jedan industrijski objekat. Jedna osoba je povređena i prebačena u bolnicu sa povredama srednje težine. Lokalni zvaničnici ističu da su svi hitni timovi na terenu i da se radi na proceni štete i sanaciji pogođenih objekata.

U Sevastopolju i drugim delovima Krima vlasti su apelovale na stanovništvo da poštuje bezbednosne protokole i izbegava prikupljanje delova oborenih dronova zbog mogućnosti zaostalih eksplozivnih materijala.

Eskalacija udara na energetsku infrastrukturu

Ukrajinske snage već mesecima sprovode sistematske napade na rusku energetsku i logističku infrastrukturu, a poslednji talas napada pokazuje sve veći stepen koordinacije i tehničke sofisticiranosti. Napadi na rafinerije u Krasnodaru i Samarskoj oblasti, zajedno sa prethodnim incidentima u Gelendžiku i Novorosijsku, ukazuju na jasnu strategiju iscrpljivanja ruskog energetskog sektora.

Analitičari napominju da bi, ukoliko se napadi nastave ovim tempom, moglo doći do ozbiljnih poremećaja u snabdevanju gorivom, što bi imalo posledice ne samo za vojnu logistiku već i za svakodnevni život u pogođenim regionima.

Reakcija Moskve i pozivi na dodatnu zaštitu

Zvaničnici u Moskvi najavili su da će prioritet biti unapređenje protivvazdušne odbrane kritične infrastrukture, posebno rafinerija, energetskih postrojenja i transportnih čvorišta.

„Potrebne su sistemske mere kako bi se zaštitila ključna infrastruktura od novih napada,“

navode izvori bliski Ministarstvu energetike Rusije.

Istovremeno, ruski stručnjaci upozoravaju da ukrajinske snage koriste sve sofisticiranije dronove sa produženim dometom i boljom navigacijom, što otežava njihovo pravovremeno otkrivanje i presretanje.

uj 22 ukrajinski dron tipa aviona
uj 22 ukrajinski dron tipa aviona

Ova obostrana noćna eskalacija jasno pokazuje da borbe ulaze u novu fazu u kojoj su ekonomska i energetska infrastruktura postale podjednako važni ciljevi kao i vojni objekti. Dok Rusija tvrdi da uspešno presreće većinu dronova, činjenica da obarani delovi i dalje nanose štetu strateškim objektima ukazuje na ozbiljne izazove u zaštiti teritorije od masovnih i koordinisanih bespilotnih udara.

11 KOMENTARA

  1. Vidim komentatori se prepucavaju pojedinačnim napadima…
    Dok svi zaboravljaju da je Rusija nuklearna sila. Sa teškim i strateškim nuklearnim naoružanjem.
    Podsetiću vas na nešto o čemu sam već pisao.
    Rusija ima delivery sistem da svoje nuklearke isporuče bilo gde na Zapadu.
    Zapad nema PVO da se odbrani od tih raketa.
    Takođe, Zapad NEMA nuklearne rakete da isporuči na teritoriju Ruske Federacije.
    Pogledajte zvanične izveštaje.

  2. “Zvaničnici u Moskvi najavili su da će prioritet biti unapređenje protivvazdušne odbrane kritične infrastrukture, posebno rafinerija, energetskih postrojenja i transportnih čvorišta…”

    A šta su čekali tri ipo godine?

    Slažem se 6
    Ne slažem se 3
    • Znas da Rusi ratuju sa 15% svojih vojnih kapaciteta, tak znaj da se i brane sa 15% kapaciteta. Nema bre ratnog stanja, rat se oseca samo u granicnim zonama i to ne preterano cesto.
      Na Krimu ove godine rekordan broj turista.

      Slažem se 4
      Ne slažem se 2
      • Ne radi se o kapacitetima već o odnosu. Kakav je odnos prema najmanjem, takav je i u velikom. Plus, radi se i o prestižu i časti. Da im Ukrosi tako rasturaju infrakstrukturu… teška je bruka… izuzev ako nije deo nekog scenarija

        Slažem se 2
        Ne slažem se 4
        • Ajde ne rise.
          Mrdni svoje dupe i dodji u Rusiju, vidi sve svojim ocima, pa onda pametuj i promeni svoj nik, ne brukaj sveto ime Kutuzova.
          Tesko da shvatas kolike su ogromne teritorije Rusije, mogu ti objasniti na prostom primeru da kad bi sad napale neprijateljske ujedinjene vojne sile Latinske Amerike iz pravca Mexika na USA, da li bi Amerikanci uspeli odbraniti svoju infrastrukturu?
          Trebali bi sad Rusi da sve svoje ostale granice oslabe da bi se zastitili od ukra? Pa da im sa ledja uskoce Britanci sa Japancima, kao sto se vec desilo pre trista godina.
          Bruka je to sto USA ima za predsednike poslednjih 8 godina potpune debile.

          • Zapad ima preko 400 satelita (vojnih i mobilizovanih komercijalnih) koji prate za Rusima 24/7/31 i ti smatras da Rusi pri tom mogu 100% zastititi svoju infrastrukturu?
            Sta predlazes Kutuzove, sve ih momentalno skinuti sa orbite?

  3. Racunajuci da je Rusija prebogata naftom tesko je promasiti njene rafinerije, naftovode i naftna skladista koji su na svakom uglu.
    Ali ok, Rusije je sposobna da i to istrpi.
    Cena na npr. benzin “92” je i dalje stabilna, oscilacije idu samo za par rubalja i Rusija sa takvim tempom moze ratovati bar jos 100 godina.
    Nije da je prijatno, ali daleko od toga da je neprijatno.

    Slažem se 7
    Ne slažem se 2
      • Ma nije valjda?
        Cena benzina “92” u Rusiji:
        2022. godina 55 rub za litar (0,58 eur)
        2025. godina 57 rub za litar (0,60 eur)
        Unisteni kapaciteti?
        Probijene cevi, dimnjak, ostecen kotao, rezervoar, izgorela trafo stanica, kablovi itd. to se bre sve popravi ‘ocas posla.

        • Eu je dosad uvela Rusiji oko 14 hiljada sankcija i efekat nula, a kako ce dalje ta Evropa ako im Rusija uvede bar 3 svoje sankcije?
          Citam danas vest da je u harkovskim vojnim bolnicama vise ranjenih stranaca (Francuzi, Nemci itd.) nego samih ukra i to mi govori da se muski vojni potencijal Ukrajine spustio do krajnjeg raspolozivog minimuma.

          • Što se toliko nerviraš na komentare NATO botova iz regiona koji se predstavljaju kao Srbi i pljuju po svemu srpskom?

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave