Kineski avion mase do deset tona poleteo je koristeći isključivo električnu energiju, ali njegov najvažniji tehnički podatak još nije objavljen. Dok Kina ispituje mogućnosti potpuno baterijskog pogona, američko-švedska kompanija Heart Aerospace predstavila je izmenjeni projekat regionalnog aviona koji kombinuje baterije i gasne turbine. Dva razvojna programa, pokrenuta sa sličnim ambicijama, sada pružaju zanimljivo poređenje različitih pristupa istom problemu.
U međuvremenu je kineski proizvođač CATL objavio značajan napredak u razvoju vazduhoplovnih baterija specifične energije od 500 Wh/kg. Upravo baterije određuju koliko putnika avion može da preveze, koliki će mu biti domet i da li električni pogon može da bude konkurentan klasičnom. Poslednji događaji zato otvaraju važnije pitanje od samog uspešnog poletanja: koliko se električna avijacija zaista približila svakodnevnoj upotrebi?
Kineski CE-25A poleteo, ali nije preleteo najavljenih 400 kilometara
Kineska kompanija COMAC saopštila je da je njen potpuno električni avion CE-25A 14. novembra 2026. obavio prvi probni let sa posadom u gradu Binžou, u provinciji Šandung. U letelici su bila dva pilota i inženjer za ispitivanja, a avion je u vazduhu proveo 16 minuta i 38 sekundi i preleteo 60,4 kilometra. Kompletno ispitivanje, uključujući operacije na zemlji, trajalo je 57 minuta i 46 sekundi.
Prema specifikacijama proizvođača, CE-25A ima maksimalnu poletnu masu od deset tona, projektovan je za 19 putnika i trebalo bi da dostigne brzinu krstarenja od 300 kilometara na sat. Najavljeni domet iznosi 400 kilometara, dok pogon čini deset električnih kanalskih ventilatora raspoređenih duž krila. Reč je o distribuiranom električnom pogonu, konfiguraciji koja omogućava drugačiji raspored pogonskih jedinica u odnosu na klasične regionalne avione.
Međutim, prvi let sa posadom nije demonstrirao najavljeni domet, već približno 15 odsto te udaljenosti. COMAC je prethodno izveo 19 bespilotnih probnih letova, a kineski vazduhoplovni regulator prihvatio je zahtev za sertifikaciju novog tipa aviona. Time je projekat ušao u ozbiljniju fazu ispitivanja, ali sertifikat plovidbenosti još nije izdat.


CATL razvija baterije od 500 Wh/kg: Koliko to menja računicu?
Najvažniji kineski napredak možda se ne nalazi na samom avionu, već u laboratorijama kompanije CATL, koja učestvuje u razvoju CE-25A zajedno sa univerzitetom Šangaj Điao Tong i drugim partnerima. CATL je još 2023. predstavio takozvanu kondenzovanu bateriju specifične energije do 500 Wh/kg, namenjenu, između ostalog, električnoj avijaciji. Tokom aprila 2026. kompanija je objavila da su vazduhoplovni baterijski sistemi te specifične energije već prošli početna ispitivanja u letu na avionima klase četiri tone, dok se provere nastavljaju na letelicama težim od osam tona.
Kompanija je razvila i drugačiji vazduhoplovni baterijski sistem sa prizmatičnim ćelijama od 350 Wh/kg, za koji je u avgustu saopštila da je uspešno prošao ispitivanje sprečavanja širenja nekontrolisanog zagrevanja između ćelija. Takva provera posebno je važna u putničkoj avijaciji, gde oštećenje jedne ćelije ne sme da izazove lančanu reakciju kroz čitav baterijski sklop. Sistem je prvenstveno namenjen električnim letelicama sa vertikalnim poletanjem i sletanjem, a ne nužno avionu CE-25A.
Ovde ipak nedostaje presudan podatak: COMAC nije saopštio koju bateriju koristi njegov novi avion, koliki je njen kapacitet i koliko teži kompletan baterijski sistem. Čak i kada bi se pretpostavila specifična energija od 500 Wh/kg na nivou celog sistema, za skladištenje samo jednog megavat-sata energije bilo bi potrebno dve tone baterija. Kod aviona čija maksimalna poletna masa iznosi deset tona to bi predstavljalo petinu ukupne mase, pre uračunavanja putnika, prtljaga i ostale opreme.
Stvarni rezultat zavisi i od razlike između performansi pojedinačnih ćelija i kompletnog sistema, koji mora da sadrži zaštitne konstrukcije, hlađenje, električne veze i upravljačku elektroniku. Pored toga, proizvođač mora da obezbedi energetsku rezervu za nepredviđene situacije, nepovoljne vremenske uslove i alternativno sletanje. Bez tih podataka nije moguće proceniti koliko CE-25A zaista može da preveze putnika na najavljenih 400 kilometara.

Heart Aerospace je već promenio projekat: ES-30 odlazi, stiže ES-36
Samo tri meseca ranije, 12. avgusta 2026, eksperimentalni avion X1 kompanije Heart Aerospace izveo je prvi let isključivo na baterijski pogon. Letelica poletne mase veće od 11,3 tone provela je 27 minuta u vazduhu, a njen električni pogonski sistem razvijao je više od jednog megavata snage. Time je pokazano da baterijski pogon može da podigne avion veći i teži od kineskog CE-25A, mada X1 nije bio namenjen redovnom prevozu putnika.
Već 23. septembra kompanija je predstavila novi regionalni avion ES-36, koji zamenjuje ranije planirani ES-30. Umesto 30, nova konfiguracija predviđa 36 putnika, dva električna pogonska sklopa umesto četiri i pojednostavljenu konstrukciju sa manje komponenti za održavanje. Povećanje korisnog tereta ostvareno je bez promene projektovane maksimalne poletne mase i kapaciteta baterija u odnosu na prethodni model.
Zanimljivo da ni ES-30 nije bio zamišljen kao isključivo baterijski avion, već kao hibridno-električna letelica. Novi ES-36 predstavlja dalji razvoj tog pristupa, sa dva elektromotora snage po 1,65 megavata i turbogeneratorima koji tokom dužih letova proizvode dodatnu električnu energiju. Pogonski propeleri i dalje su povezani sa elektromotorima, dok gasne turbine služe za proizvodnju električne energije.
Heart Aerospace za novi avion najavljuje domet od 200 kilometara koristeći isključivo baterije, odnosno do 1.200 kilometara u hibridnom režimu, uz predviđene energetske rezerve. Prvi let pretprodukcijskog primerka planiran je za drugu polovinu 2028, dok se početak komercijalne upotrebe očekuje 2031. godine. To su za sada projektovani parametri, ali jasno pokazuju zašto se kompanija opredelila za kombinaciju dva izvora energije.


Zašto avioni još ne mogu da zamene kerozin baterijama?
Osnovna prepreka ostaje količina energije koja može da se uskladišti u određenoj masi. Avionski kerozin sadrži približno 12.000 Wh/kg hemijske energije, dok CATL-ovi najnapredniji vazduhoplovni sistemi dostižu deklarisanih 500 Wh/kg. Elektromotori jesu znatno efikasniji od gasnih turbina, pa se ove vrednosti ne mogu direktno porediti kao raspoloživa pogonska energija, ali je razlika i dalje ogromna.
Postoji još jedna prednost klasičnog pogona koju često zanemaruju optimistične procene električne avijacije. Avion sa kerozinom tokom leta sagoreva gorivo i postaje lakši, dok baterijski avion mora da nosi praktično istu masu baterija od poletanja do sletanja. Zbog toga povećavanje kapaciteta ne donosi proporcionalno povećanje dometa, jer dodatna energija zahteva i dodatnu masu koju avion neprestano mora da održava u vazduhu.
Kineski i američko-švedski projekat zato predstavljaju dva različita pokušaja rešavanja istog ograničenja. COMAC istražuje koliko daleko potpuno električni avion može da stigne sa savremenim baterijama, dok Heart Aerospace pokušava da iskoristi prednosti električnog pogona bez odricanja od znatno većeg dometa koji omogućava tečno gorivo. Ni jedan ni drugi pristup još nisu dokazali ekonomsku isplativost u redovnom putničkom saobraćaju.

Šta ovo znači za buduće vojne avione?
Iako su oba programa civilna, njihov tehnološki razvoj ima neposredan značaj i za vojnu avijaciju. Veliki elektromotori, napredna distribucija električne energije, sistemi za hlađenje i baterije visoke specifične energije mogu pronaći primenu na izviđačkim dronovima, manjim transportnim letelicama i platformama sa hibridnim pogonom. Posebno su zanimljive konfiguracije koje omogućavaju privremeni let na baterije uz smanjenu buku pogonskog sistema.
Za veće vojne transportne avione i borbene lovce ograničenja su mnogo ozbiljnija, jer pored dometa moraju da obezbede veliku brzinu, korisni teret i dovoljno energije za zahtevne režime leta. Hibridni sistemi mogli bi ranije pronaći primenu na pojedinim sporijim platformama nego potpuno baterijski pogon, naročito kada se traži kombinacija duge autonomije i snažnih električnih potrošača. To je već mnogo realističniji razvojni pravac od neposredne zamene avionskog goriva baterijama na svim kategorijama letelica.
Kineski CE-25A sada ima priliku da kroz naredne probne letove pokaže koliko je napredovala tehnologija skladištenja energije, dok Heart Aerospace pokušava da komercijalnu računicu reši drugačijom arhitekturom pogona. Stvarni prelomni trenutak neće biti još jedan rekord mase ili uspešno poletanje, već let sa punim korisnim teretom, deklarisanim dometom i propisanom rezervom energije. Upravo taj rezultat još nedostaje da bi se moglo govoriti o stvarnoj konkurenciji električnog aviona konvencionalnom regionalnom saobraćaju.
