Rat u Ukrajini već je promenio način na koji vojske traže, biraju i obučavaju ljude za nove zadatke. Nekada su za pojedine specijalnosti presudni bili fizička sprema, iskustvo sa oružjem ili klasična vojna obuka. Danas se među poželjnim veštinama pojavljuje nešto što je do skoro pripadalo isključivo svetu zabave: iskustvo sa gejmpadom i video-igrama.
Anton Bobrovski, komandant čete za obuku bespilotnih sistema u 199. Centru za obuku vazdušno-desantnih snaga Oružanih snaga Ukrajine, izjavio je za ukrajinske medije da je poznavanje kontrolera „definitivna prednost“ prilikom izbora kandidata za rad sa FPV dronovima.
Posebno je izdvojio Grand Theft Auto.
„Oni koji su završili misiju helikoptera u Grand Theft Auto postali su jedni od najboljih pilota FPV dronova“, rekao je Bobrovski.
Njegova izjava na prvi pogled zvuči kao šala, ali iza nje stoji vrlo praktična logika. FPV operater upravlja letelicom preko komandi koje po rasporedu i načinu korišćenja veoma podsećaju na gejmpad ili kontroler za simulacije. Kandidat koji već ima razvijenu koordinaciju očiju i ruku, osećaj za dve analogne palice i sposobnost da brzo reaguje na promene slike ne počinje obuku od nule.
GTA kao neočekivani filter za buduće pilote
Bobrovski je rekao da instruktori prilikom selekcije posebno obraćaju pažnju na ljude koji već imaju iskustvo sa gejmpadom.
Takvi kandidati brže usvajaju osnovne pokrete, lakše kontrolišu visinu, pravac i brzinu i imaju manje problema sa istovremenim upravljanjem više komandi. Kod FPV drona nema klasičnog automatskog stabilisanja kakvo postoji kod mnogih komercijalnih bespilotnih letelica, pa operater mora stalno da održava kontrolu.
Upravo zbog toga je pomenuta helikopterska misija u GTA postala interni pokazatelj veštine. Ona zahteva finu koordinaciju, kontrolu visine i kretanje kroz ograničen prostor, što je daleko bliže načinu rada FPV operatera nego obična vožnja automobila u igri.
Bobrovski je dodao da se prednost daje i ljudima sa iskustvom u IT sektoru, elektronici i popravci opreme.
Takvo znanje je važno jer rad sa dronovima ne završava lansiranjem. Operateri i tehničari često moraju da menjaju motore, antene, kamere, video-predajnike, baterije i druge komponente direktno u terenskim uslovima.

FPV jedinice sve više liče na tehnološke radionice
Savremena dronska jedinica ne funkcioniše samo kao borbeni sastav. Veliki deo posla odnosi se na sklapanje, programiranje, testiranje i popravljanje letelica.
FPV dronovi su jeftiniji od većine vođenih protivoklopnih sistema, ali su istovremeno veoma osetljivi na elektronsko ometanje i fizička oštećenja. Zbog toga se konfiguracije stalno menjaju.
Jedan model koji funkcioniše dobro nekoliko nedelja može brzo da izgubi efikasnost kada protivnik promeni frekvencije ometanja, uvede nove sisteme elektronskog ratovanja ili pronađe način da detektuje signal operatera.
U avgustu je i Alan Lušnikov, šef ruskog koncerna Kalašnjikov, upozorio da se priroda rata u Ukrajini menja toliko brzo da pojedini modeli dronova gube vrednost gotovo odmah nakon uvođenja.
Prema njegovim rečima, proizvođači su primorani da neprekidno menjaju elektroniku, komunikacione kanale i konstrukciju kako bi zadržali prednost.

Rat se sve više vodi kao digitalno takmičenje
Britanski Tajms je još u maju opisao upotrebu dronova u Ukrajini kao sistem koji sve više podseća na video-igru. Ukrajinske snage bespilotnih sistema razvile su čak i modele nagrađivanja najboljih posada, gde se rezultati prate i porede kroz broj uspešnih udara i potvrđenih ciljeva.
Takav pristup menja i kulturu unutar jedinica. Mlađi ljudi koji su odrasli uz računare, konzole i simulacije često imaju prednost u poslovima gde se zahteva brzo procesiranje vizuelnih informacija i precizna kontrola putem ekrana.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute u julu je izjavio da su dronovi postali jedan od odlučujućih elemenata savremenog ratovanja i da više nisu pomoćno sredstvo.
Njihova uloga danas obuhvata izviđanje, korekciju artiljerijske vatre, napade na vozila, lov na druge dronove, logistiku i prenos komunikacionog signala.

Gejmpad ne pravi automatski dobrog operatera
Iskustvo sa igrama ipak rešava samo prvi deo problema. FPV pilot mora da radi pod pritiskom, u uslovima elektronskog ometanja i sa vrlo ograničenim vremenom za reakciju.
Slika može da nestane u deliću sekunde, signal da oslabi iza prepreke, a meta da promeni pravac dok dron već ulazi u završni prilaz. Operater tada mora da reaguje instinktivno, često bez mogućnosti da popravi grešku.
Zato se video-igre koriste kao način da se prepoznaju kandidati sa razvijenom koordinacijom i prostornim osećajem, dok pravi deo obuke počinje tek nakon toga.
U ukrajinskim jedinicama taj proces danas uključuje simulator, realne letove, tehničku obuku i rad u uslovima koji imitiraju elektronsko ratovanje. Ono što je nekada bilo korisno samo za zabavu sada je postalo veština koju vojni instruktori aktivno traže kod budućih operatera.
