NaslovnaAvijacijaPrvi luping helikopterom: kako je Harold Tompson 1949. okrenuo Sikorsky S-52 naglavačke

Prvi luping helikopterom: kako je Harold Tompson 1949. okrenuo Sikorsky S-52 naglavačke

Prvi luping helikopterom izveden je na helikopteru Sikorski S-53, još dok su helikopteri bili u začetku masovne upotrebe. Dogodilo se to 19. maja 1949. godine, samo četiri godine po završetku Drugog sv. rata. Pre nego što posvetimo pažnju ovom značajnom događaju, podsetimo se, ukratko, šta je to luping i zbog čega je njegovo izvođenje dugo bilo neizvodljivo.

Luping je u avijaciji poznat i kao mrtva petlja. To je figura složene pilotaže koja se izvodi kao zatvorena petlja u vetikalnoj ravni. Smatra se pravilnom ako se sve tačke trajektorije nalaze u jednoj vertikalnoj ravni. U gornjoj mrtvoj tački pilot je naglavačke okrenut u pravcu svoje putanje, odnosno ka površini nad kojom izvodi manevar. To je danas, naravno, azbuka pilotaže i nema ljubitelja avijacije kome treba to objašnjavati.

No, njena istorija je dovoljno interesantna da bismo joj posvetili pažnju. Svoj prvobitni naziv mrtva dobila je stoga jer se izvesno vreme smatrala neizvodivom;mogla je samo da bude nacrtana i nije se praktikovala, jer bi se avion, usled slabe snage motora i svoje ukupne aerodinamike, lako svalio u kovit koji se u prvim godinama avijacije završavao tragično.

Prvi na svetu mrtvu petlju izveo je 27. avgusta (devetog septembra po novom kalendaru) 1913. godine P.N. Njesterov (Нестеров, Пётр Николаевич), na monoplanu Njepor IVG (Nieuport IV.G, proizveden u fabrici Nieuport-Delage u gradu Sirenu, Francuska). Imao je motor Gnom Gamma od 70 ks. Na taj način započela je era figura više pilotaže.

Na Zapadu su izvesno vreme osporavali ovaj primat, pripisujući petlju veoma popularnom pilotu tog vremena Adolfu Pegu (Célestin Adolphe Pégoud). On je bio prvi pilot as, prvi koji je iskočio padobranom, pa je bilo lako da se proglasi i prvim koji je izveo ovu figuru. Međutim, objektivni istoričari su priznali da je on samo delimično uspeo da to postigne, pa je primat ostao, tada potpuno anonimnom, Njesterovu.

Vratimo se helikopterima. Dok su avioni relativno lako osvojili ovu petlju, zahvaljujući sve boljoj aerodinamici i snažnijim motorima, s helikopterima je bilo drugačije. Kod njih, kao da je sve pravljeno protiv klasičnih figura više pilotaže, mada i helikopteri imaju svoj akrobatski program.

Bili su kabasti, zdepasti, neaerodinamični (u odnosu na borbene avione), avionika im je drugačija, raspored mase i sklopova (relativno velika visina usled specifične postavke glavne pogonske osovine), i što je najvažnije – snaga motora. Kada je i to rešeno, došao je trenutak da se neko prvi odvaži i to pokuša. Bilo je to stvarno podvig, jer bi neuspeh pokušaja vodio u sigurnu smrt zbog nemogućnosti napuštanja helikoptera. 

Harold Tompson, pionir lupinga helikopterom 

Ko je bio taj čovek? Harold E. “Tommy” Thompson (1921 – 2003),  rođen u Indijani, bio je pionir helikopterskog letenja u Americi, pa i u svetu. Postavio je više međunarodnih rekorda u brzini i bio je prvi pilot koji je sleteo u  dvorište Pentagona.

Upisano mu je oko 3500 sati letenja na klipno-elisnim avionima i više od 3000 sati na helikopterima. Ipak, najpoznatiji je u istoriji vazduhoplovstva ostao baš po mrtvoj petlji izvedenoj helikopterom

Kako se to i kada dogodilo? 

Godine 1943. mobilisan je u USAAF (tadašnja oznaka RV SAD, s jednim A više) gde je služio kao instruktor na avionu P-47 u jednoj bazi u Teksasu. Kada je u januaru 1945. godine dobio premeštaj u početnu klasu pilota na helikopterima u Ilinoisu, ispostavilo se da su kadrovici u plavom znali šta rade.

Vrlo brzo je prebačen u fabriku Igora Sikorskog u Konektikatu, pionisku kompaniju kada je reč o proizvodnji helikoptera u Americi. Kada su inžinjeri Sikorskog proizveli prvi Sikorski S-52, on je bio probni pilot. Tada se, posle više letova i upoznavanja s aparatom, odvažio na podvig koji ga je uveo u istoriju akrobatike.

Izveo je, u početku nepravilno, a zatim savršeno, ukupno 10 mrtvih petlji. Kamerom od osam milimetara zabeležen je devetnaestog maja 1949. godine u Bridžportu (Konektikat) jedan od tih letova. 

Kakav je to bio helikopter?

Ništa nije govorilo da bi on mogao postati prvi koji će izvesti navedeni podvig. Sikorski S-52 (Sikorsky S-52) bio je američki višenamenski helikopter. U Korpusu mornaričke pešadije imao je oznaku HO5S-1. Letelica je najpre projektovana za građanske potrebe u kompaniji Sikoriski erkraft (Sikorsky Aircraft).

u koreji 1953
u koreji 1953

Prvi put je poleteo 1947. godine. Ukupno je proizvedeno 97 aparata svih modifikacija. U modifikaciji HO5S-1 koja je korišćena u Korejskom ratu, imao je sledeće taktičko-tehničke osobine:

Prečnik glavnog rotora10,06 m.
Prečnik repnog rotora2,96 m.
Dužina tela8,78 m.
Visina helikoptera4,69 m.
Masa prazne letelice800 kg.
Maksimalna poletna masa1225 kg.
MotorFranklin O-425-1
Snaga motora183 kW
Maksimalna brzina130 km/h  (204 km/h kod akrobatskog aparata)
Krstareća brzina117 km/h 
Praktični plafon leta s uticajem zemlje2.804 m. 
Plafon leta bez uticaja zemlje1.798 m. 
Posadajedan do dva čoveka
Korisna nosivost dva do tri putnika

Usledio je ubrzan razvoj tehničko-tehnoloških zahteva vezanih za proizvodnju i namenu helikoptera. Oni su danas, u stotinama hiljada primeraka, koriste širom Zemlje za najraznovrsnije namene. A počelo je eksperimentima radoznalih i hrabrih ljudi. 

1 KOMENTAR

  1. Sikorsky je tim manevrom napravio proboj na američko tržište. Milioni helikoptera su prodati u Americi u proizvodnji tog Ruskog disidenta.
    Mi još imamo bar jedan Sikorski helikopter u upotrebi.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave