Ruski „Lancet“ je u tri godine rata prešao put od „jeftinog kamikaza drona“ do platforme koja kombinuje autonomiju, elektronsku otpornost i sve veću preciznost. Najnoviji talas nadogradnji — o kojima su poslednjih nedelja pisali i ukrajinski izvori sa terena — pokazuje da je ZALA Aero, podružnica „Kalašnjikova“, evoluirala sistem iz generacije improvizovanih rešenja u zrelu, serijski doradjivanu tehnologiju.
U osnovi, „Lancet“ je lutajuća municija (dron kamikaza) koja se lansira iz jednostavnog katapulta i potom leti ka zadatoj zoni kombinacijom inercijalne navigacije uz pomoć GLONASS-a.
U terminalnoj fazi uključuje se elektrooptički nišan sa dvosmernom vezom, preko koje operater pronalazi, prati i zaključava cilj. Laserski merač daljine / blizinski upaljač kontroliše trenutak detonacije, što omogućava ili direktan pogodak ili pravilno aktiviranje bojeve glave iznad ili na oklopnoj površini.
ZALA danas serijski nudi dve linije koje su se najviše videle u ratu:
- Izdelije-52: do 30 min naleta, bojeva glava 1 kg (precizni udari po „mekšim“ ciljevima).
- Izdelije-51: do 40 min naleta, bojeva glava 3 kg (veća energija za artiljeriju, PVO radare, inžinjerijske ciljeve).
Poznato je i da se u borbi koriste specijalizovane bojeve glave, uključujući i improvizovanu integraciju PTM-3 minskog punjenja (kumultivni efekat sa više strana), što „Lancetu“ daje atipičnu efikasnost protiv oklopljenih platformi i samohodne artiljerije.

Šta je novo 2025: signal jači, slika čistija, veza otpornija
Ukrajinski timovi za prikupljanje ostataka nedavno su dokumentovali novi odašiljač videa i veću antenu na oborenim „Lancetima“. Prevedeno na jezik taktike: jača i stabilnija kontrolna veza, manje prekida prenosa, bolja video slika u uslovima smetnji i — što je možda ključno — duži efektivni domen upravljanja u odnosu na ranije serije. To direktno pogoduje udarima sa većih i sigurnijih distanci, naročito kada se lansiranje izvodi iz „senke“ prirodnog reljefa.
ZALA je u isto vreme najavila i nadogradnje navigacionog i nišanskog sklopa: integraciju funkcija veštačke inteligencije za prepoznavanje i praćenje ciljeva, kao i povišenu otpornost na elektronsko ometanje.
U praksi, to znači da „Lancet“ manje zavisi od „čiste“ veze sa operaterom: ako signal zakaže, algoritmi preuzimaju deo tereta — stabilizuju kadar, održavaju ga zaključanog na cilj, te amortizuju kratkotrajne gubitke telemetrije.

Rekordi i demonstracije: 100+ km i pokretne mete
Tokom leta i jeseni zabeleženo je više „pokaznih“ momenata. U jednom napadu koji su isticali ruski kanali, „Lancet“ je pogodio ukrajinski radar na preko 100 km od mesta lansiranja — što je, makar u javno dokumentovanoj zoni, najduža distanca do sada. Razlog što je to bitno: radari su prioritetni ciljevi, a njihovo neutralisanje otvara prozor za dalje udare raketama i vođenim bombama (FAB+UMPK).
Drugi prikazani slučaj bio je pogodak samohodne haubice u pokretu (80–90 km/h). Tu se vidi dodatna vrednost praćenja uz pomoć veštačke inteligencije: sistem održava automatsko praćenje mete čak i kada cilj menja brzinu i pravac, a operater samo „overava“ terminalnu fazu. Za protivničke posade to menja psihologiju bojišta: ni „pun gas“ više ne garantuje izlazak iz zone opasnosti.
Zašto su ove izmene važne (operativna perspektiva)
1) Koncept upotrebe postaje fleksibilniji. Jača veza i bolji videosignal omogućili su posadama da rade sa većih odstojanja i iz „hladnijih“ sektora, smanjujući rizik kontrabatiranja.
2) Veštačka inteligencija rasterećuje operatera. Umesto da jedan pilot-operator ručno „vozi“ cilj, algoritam održava zaključavanje, a čovek donosi odluku. To smanjuje zamor, ubrzava ciklus OODA (observe–orient–decide–act) i povećava broj uspešnih pogodaka po danu.
3) Elektronsko ometanje nije više pouzdano rešenje. Ukrajinci su značajno unapredili ometanje; međutim, otporniji link + inercijalna „mrtva računanja“ i vizuelno navođenje kao i ono sa veštačkom inteligencijom daju „Lancetu“ plan B i C.
4) Logistička matematika. Jeftin nosač + precizna bojeva glava = povoljan bilans u odnosu na cilj koji juri (radar, PVO, haubica). Čak i kada protivnik obori deo roja, jedan dron ako se provuče „vraća uloženo“.

Šta radi druga strana: kontramere i njihova ograničenja
Ukrajina odgovara slojevito: maskiranje i lažne mete, mreže i kavezi preko kupola, dim i aerosoli, razvučeno raspoređivanje oruđa, migracija baterija odmah nakon paljbe, kao i elektronsko ratovanje — skrivanje u šumama i „ometanje“ navigacije.
Sve to deluje, ali nije sigurno rešenje. Kako „Lancet“ dobija jače linkove, više autonomije i bolje algoritme prepoznavanja, svaka od ovih mera postaje samo jedna „kočnica“ više, a ne zid koji će trenutno zaustiviti problem.
Sledeća iteracija: Izdelije-53 i „kanister“ logika
ZALA već gura sledeći korak — Izdelije-53, kompaktniju varijantu za lansiranje iz kanistera sa naglašenom navigacijom pomognutom veštačkom inteligencijom i modulom za ciljanje. Ideja je jasna – brza instalacija na vozila, brodove ili privremene položaje, minimalna posada, mogućnost rojevskog delovanja (zasićenje jedne zone više malih „Lanceta“) i, u krajnjoj liniji, autonomnija taktika u oblastima gde je radio-spektar „zagušen“.
Ako se taj koncept uhoda, videćemo „Lancete“ ne samo kao oruđa za fine udare, već i kao prvu liniju lova na PVO i radare pre nego štopped nastupe talasi teških udara.

Brojke i narativ
Ruski izvori hvale „Lancet“ sa hiljadama dokumentovanih pogodaka (često se navodi cifra preko 3.700). Čak i uz oprez prema propagandnim preuveličavanjima, jasno je da je ovaj sistem postao ubitačan za ukrajinsku artiljeriju, PVO pa čak i parkirane avione.
Što je važnije, kriva učenja je očigledna: svaka nova serija deluje nešto dalje, nešto stabilnije i nešto „inteligentnije“ od prethodne.
„Lancet“ je primer kako brz inženjering menja lice rata: nije presudan jedan „revolucionarni“ skok, već desetina pažljivo odrađenih poboljšanja — od antene i predajnika, preko softvera, do izbora bojeve glave.
Današnja konfiguracija sa jačim linkom, asistencijom veštačke inteligencije i otpornijom navigacijom ne čini ga nepobedivim, ali ga čini teškim, skupim i ozbiljnijim problemom za svakog ko drži cev ili radar u zoni fronta.
Ako Izdelije-53 ispuni najave — kanister, rojevi, veća autonomija — ovaj dron postaje sistem, a ne samo pojedinačna bespilotna letelica. A to je trenutak kada se taktika na zemlji zaista menja: jedinice prestaju da „beže od drona“, već planiraju dan polazeći od pretpostavke da će dron — pametniji i uporniji nego juče — svakako doći.
