Prema tvrdnjama ruskih izvora, noć između 3. i 4. septembra 2025. obeležili su masovni udari avijacije i bespilotnih letelica na kritičnu infrastrukturu i vojne ciljeve u Ukrajini. Navodi se da je napad izveden kombinovano – upotrebom borbene avijacije, vođenih bombi i dronova, a pogođeni su i gradovi u dubini teritorije i prifrontske zone.
Telegram kanali i lokalni izvori preneli su da je u Odesi pogođeno jedno skladište, gde je izbio veliki požar. Kamion parkiran pored objekta potpuno je izgoreo, a snimci objavljeni na mrežama prikazuju gust crni dim koji se nadvio iznad četvrti. Iako se spekuliše da je u pitanju logistički objekat, sadržaj skladišta i informacije o eventualnim žrtvama nisu potvrđeni.
Energetska meta u Harkovskoj oblasti
Poseban akcenat stavljen je na napad na elektroenergetsku podstanicu „Lozovaja“ u Harkovskoj oblasti. Prema ruskim tvrdnjama, pogođeni su transformator i elementi distributivnog čvora, što je izazvalo prekide u snabdevanju strujom. Građani su prijavljivali nestanke električne energije u više mesta, ali obim štete nije poznat jer ukrajinske vlasti nisu izdale zvanično saopštenje.
Ovaj napad uklapa se u širu rusku taktiku usmerenu na energetski sistem Ukrajine, koji je više puta bio meta tokom prethodnih zimskih sezona. Uništavanje trafostanica i dalekovoda ima cilj da oteža rad industrije i snabdevanje civilnog stanovništva, ali i da oslabi vojnu logistiku koja zavisi od električne energije.
Slavjansk i Kramatorsk – pritisak na Donbasu
Prema istim izvorima, pogođeni su i vojni ciljevi u Slavjansku i Kramatorsku, gradovima koji imaju strateški značaj za ukrajinsku odbranu Donbasa.
U Slavjansku je, navodi se, pogođen punkt gde je bila raspoređena tehnika i ljudstvo ukrajinske vojske. Tvrdi se da je reč o jedinicama koje su tek nedavno stigle kao pojačanje, kako bi ojačale liniju odbrane u slučaju ruskog prodora iz pravca Limana.
U Kramatorsku, prema ruskim izvorima, gađana je industrijska zona u kojoj se nalazili objekti povezani s vojnom infrastrukturom. Iako nisu saopšteni detalji o razmeri štete, lokalni izvori su potvrdili da su eksplozije tokom noći odjeknule u ovom gradu.
Zaporožje – upotreba vođenih bombi
Ruska avijacija, prema istim tvrdnjama, delovala je i u Zaporoškoj oblasti, gde su korišćene fugasne avio-bombe opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK). Ovi moduli pretvaraju klasične bombe u precizno oružje, omogućavajući im da lete desetinama kilometara od tačke otpuštanja, čime se piloti drže van dometa ukrajinske PVO.
Gađani su hangari u kojima je bila smeštena ukrajinska tehnika. Ruski izvori tvrde da je „značajan deo opreme uništen“, iako nezavisne potvrde ovih navoda nema. Ukoliko su tvrdnje tačne, to bi predstavljalo još jedan primer kako UMPK bombe menjaju tok rata, dajući ruskoj avijaciji mogućnost da sistematski uništava skladišta i baze u dubini ukrajinske teritorije.

Lozovaja – kombinacija udara na infrastrukturu i vojsku
Mesto Lozovaja u Harkovskoj oblasti bilo je pogođeno dva puta – prvo udarom na elektroenergetsku podstanicu, a zatim i gađanjem mesta gde je, prema tvrdnjama ruskih izvora, bila parkirana ukrajinska vojna tehnika. Tvrdi se da je deo mehanizacije onesposobljen ili uništen.
Ovakav pristup, u kojem se istovremeno gađaju i vojne baze i civilna infrastruktura, deo je šire ruske strategije koja ima cilj da oslabi borbeni potencijal Ukrajine i oteža funkcionisanje svakodnevnog života u pogođenim regionima.
Strateški značaj i politička poruka
Ako se potvrde, ovi udari pokazuju nekoliko bitnih elemenata ruske strategije. Pre svega, reč je o kombinovanom delovanju – dronovima, vođenim bombama i avijacijom. Drugo, gađane su i vojne i civilne mete, što je obrazac koji Moskva ponavlja tokom čitavog rata. Treće, udari na Slavjansk i Kramatorsk ukazuju na to da se pritisak na Donbas intenzivira, dok napadi na energetiku i logistiku u Odesi i Harkovu imaju za cilj da slome izdržljivost ukrajinskog sistema u celini.
Ruski izvori posebno ističu uspeh u Zaporožju, gde je primena UMPK bombi predstavljena kao dokaz „tehnološke nadmoći“ i sposobnosti da se pogodi neprijatelj sa bezbedne distance.

Čekanje potvrda i informacija iz Kijeva
Do trenutka objave, ukrajinske vlasti nisu dale zvanične komentare o posledicama napada. Nema podataka o žrtvama niti o tačnim razmerama štete na pogođenim lokacijama. To dodatno otežava procenu koliko su ruske tvrdnje tačne i da li je efekat napada onakav kakvim ga izvori predstavljaju.
Ono što se zna jeste da je tokom noći u više gradova odjekivala sirena za vazdušnu opasnost, a građani su na društvenim mrežama delili snimke eksplozija i požara.
Serija udara izvedena 4. septembra 2025. prema ruskim tvrdnjama predstavlja nastavak strategije istovremenog pogađanja vojne i kritične infrastrukture u Ukrajini. Od Odeskog skladišta i požara koji je zahvatio kamion, preko gađanja podstanice u Harkovu, pa do udara na Slavjansk, Kramatorsk i Zaporožje – narativ ruskih izvora ukazuje na široko rasprostranjenu operaciju.
Ipak, bez potvrde iz nezavisnih izvora i sa ograničenim informacijama iz Kijeva, ostaje otvoreno pitanje stvarnih razmera ovih napada. Ono što je nesporno jeste da udari na energetiku, logistiku i vojnu infrastrukturu imaju za cilj da iscrpe ukrajinski sistem odbrane i osnaže poziciju Moskve na frontu i u pregovorima.

To boli, to boli 🙂