NaslovnaAnalitikaRusija podigla 12 strateških bombardera u velikom napadu: gde još lete Tu-160...

Rusija podigla 12 strateških bombardera u velikom napadu: gde još lete Tu-160 i Tu-95?

Rusija je tokom noći između 19. i 20. novembra angažovala čak 12 strateških bombardera Tu-160 i Tu-95MS u jednom od najvećih kombinovanih raketnih napada na Ukrajinu ovog meseca. Prema podacima vazduhoplovnih posmatrača, u vazduhu se istovremeno nalazilo sedam turbopropelerskih Tu-95MS i pet nadzvučnih Tu-160, dok se broj krstarećih raketa lansiranih iz strateške avijacije procenjuje na približno 50. Njihovo angažovanje posebno je privuklo pažnju jer su samo nekoliko dana ranije ruski strateški bombarderi zabeleženi hiljadama kilometara od matičnih baza, tokom posete Vijetnamu.

Dva tipa aviona, razvijena u različitim periodima Hladnog rata, i dalje predstavljaju osnovu ruske strateške avijacije i nose krstareće rakete sposobne za dejstvo sa velikih udaljenosti. Dok Tu-95MS koristi četiri izuzetno snažna turbopropelerska motora, Tu-160 raspolaže nadzvučnom brzinom, promenljivom geometrijom krila i znatno većom unutrašnjom nosivošću. Njihova savremena uloga nije ograničena na nuklearno odvraćanje, jer se oba aviona intenzivno koriste za lansiranje konvencionalnih krstarećih raketa.

Dvanaest bombardera u vazduhu, oko 50 raketa sa strateških nosača

Tokom noći ukrajinski sistemi za praćenje vazdušnih pretnji registrovali su poletanje bombardera sa više ruskih aerodroma, uključujući bazu Olenja na Kolskom poluostrvu. Prema naknadnim izveštajima, pet Tu-160 bilo je angažovano iz pravca baze Ukrainka na ruskom Dalekom istoku, dok je sedam Tu-95MS učestvovalo iz severozapadnog dela Rusije. Letelice su se uputile prema područjima sa kojih se izvode lansiranja krstarećih raketa na ciljeve u Ukrajini.

Ruski vojni novinar Aleksandar Koc naveo je da je tokom operacije moglo biti upotrebljeno do 50 krstarećih raketa velikog dometa. Pojedini vazduhoplovni posmatrači precizirali su da je lansiranja izvršilo sedam Tu-95MS i najmanje dva Tu-160, pri čemu je glavno naoružanje bila raketa H-101. To znači da broj bombardera koji su poleteli ne mora da odgovara broju aviona koji su zaista lansirali projektile.

Prema saopštenju ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva od 20. novembra, tokom čitavog kombinovanog napada registrovane su 84 krstareće rakete tipova H-101, Kalibr i Iskander-K, uz balističke rakete, projektile Cirkon i 404 bespilotne letelice različitih tipova. Ukrajinska strana navodi da je oborila ili neutralisala 79 krstarećih raketa, tri balistička projektila i 380 dronova, dok su pogoci zabeleženi na 23 lokacije. Ukupan broj od 84 krstareće rakete obuhvata različite platforme za lansiranje, pa se ne odnosi isključivo na Tu-95MS i Tu-160.

h 101
H-101

Koliko raketa mogu da nose Tu-95MS i Tu-160?

Osnovno konvencionalno naoružanje oba bombardera predstavlja krstareća raketa H-101, namenjena preciznim udarima po kopnenim ciljevima na udaljenostima od više hiljada kilometara. Tu-160 može da nosi do 12 takvih projektila na dva unutrašnja obrtna lansera, dok modernizovani Tu-95MSM raspolaže spoljnim nosačima za osam raketa H-101. Starije konfiguracije Tu-95MS koriste i unutrašnji obrtni lanser za šest raketa porodice H-55, pa stvarna nosivost zavisi od modifikacije aviona i vrste naoružanja.

Rusija istovremeno nastavlja modernizaciju postojećih bombardera i obnovljenu proizvodnju Tu-160M u Kazanjskom vazduhoplovnom zavodu. Za razliku od Tu-95, čija proizvodna linija odavno ne postoji, Tu-160 ponovo se izrađuje uz obnovu složenih proizvodnih tehnologija, uključujući obradu velikih titanijumskih konstrukcija. Razvoj njegovog naoružanja obuhvata i krstareću raketu H-BD, kojoj ruski izvori pripisuju domet veći od 6.500 kilometara.

Broj raspoloživih bombardera predmet je različitih procena. Raniji otvoreni izvori navodili su približno 55 do 60 Tu-95 i 18 do 20 Tu-160, dok je ukrajinska vojna obaveštajna služba u avgustu procenila da Rusija raspolaže sa 47 Tu-95 i 15 Tu-160. Prema toj proceni, operativno je bilo 38 bombardera Tu-95 i 13 Tu-160, mada Moskva nije potvrdila ove brojke.

tu-160
Tu-160

Od Venecuele i Nikaragve do Južne Afrike

Za razliku od borbenih misija iznad Rusije, tokom kojih bombarderi lansiraju rakete sa velikih udaljenosti, njihovi letovi prema drugim kontinentima uglavnom imaju karakter dugotrajnih patrola, obuke i vojne saradnje. Ruska strateška avijacija nema mrežu stalnih baza van zemlje, ali je tokom prethodne dve decenije koristila više stranih aerodroma za privremena raspoređivanja. Među njima su lokacije u Latinskoj Americi, Africi i azijsko-pacifičkom regionu.

Venecuela je jedna od najpoznatijih destinacija ruskih strateških bombardera. Po dva Tu-160 sletala su na aerodrom Maikvetija kod Karakasa 2008, 2013. i 2018. godine, nakon čega su izvodili letove iznad Karipskog mora. Ove posete služile su za uvežbavanje dalekometnih letova i demonstraciju mogućnosti ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga da deluju na velikoj udaljenosti od svojih matičnih baza.

Tokom oktobarske posete 2013. godine dva Tu-160 nastavila su putovanje iz Venecuele prema Nikaragvi. Bombarderi su preleteli približno 2.500 kilometara za oko tri sata i sleteli na međunarodni aerodrom u Managvi, što je potvrdilo rusko Ministarstvo odbrane. Time je ostvarena još jedna etapa duge latinoameričke misije, koja je obuhvatila i operacije iznad Karipskog mora.

Sledeća velika demonstracija mogućnosti ovih aviona održana je u oktobru 2019. godine, kada su dva Tu-160 stigla u vazduhoplovnu bazu Vaterklof kod Pretorije, u Južnoafričkoj Republici. Let iz Rusije trajao je više od 13 sati, uz pređenu udaljenost od približno 11.000 kilometara i dopunjavanje goriva u vazduhu. Ruska i južnoafrička vojna rukovodstva predstavila su posetu kao deo bilateralne saradnje, a bombarderi su kasnije učestvovali i u aktivnostima iznad Indijskog okeana.

Tu-160 u hangaru
Tu-160 u hangaru

Tu-95MS sletali i u Indoneziju i Kinu

Još u decembru 2017. godine dva Tu-95MS preletela su iz Amurske oblasti do indonežanskog ostrva Biak, gde su sletela na aerodrom Frans Kaisijepo. U operaciji su učestvovala i dva vojna transportna aviona Il-76MD, koji su dopremili osoblje i opremu za opsluživanje bombardera. Tokom boravka u Indoneziji ruske posade izvele su približno osmočasovno patroliranje iznad južnog dela Tihog okeana, što je izazvalo povećanu pažnju australijskih vojnih vlasti.

Kina je postala još jedna država na čije su aerodrome sletali ruski strateški bombarderi. Tokom zajedničkog patroliranja 30. novembra 2022. godine, ruski Tu-95MS i kineski H-6K izveli su prvi međusobni odlazak na aerodrome druge države, nakon zajedničkog leta iznad Japanskog i Istočnokineskog mora. Prema tadašnjim vazduhoplovnim izveštajima, ruski avioni sleteli su u području Hangdžoua, mada rusko Ministarstvo odbrane nije javno navelo tačnu lokaciju.

Ovaj oblik saradnje razlikuje se od pojedinačnih poseta stranim aerodromima, jer podrazumeva zajedničko planiranje letova, usklađivanje procedura i prihvat bombardera druge države. Obe zemlje redovno izvode zajedničke vazduhoplovne patrole u azijsko-pacifičkom području, koristeći Tu-95MS i H-6K kao platforme za dugotrajne misije. Međusobna sletanja iz 2022. godine predstavljala su značajno proširenje takve saradnje.

tu 95msm 1 1280x720 1
Tu-95MSM

Najnovija destinacija: Vijetnam, neposredno pred samit u Kini

Poslednji primer dogodio se 17. novembra 2026. godine, kada su dva ruska Tu-95MS sletela na međunarodni aerodrom Da Nang u Vijetnamu. Avioni su poleteli iz baze Ukrainka, a istovremeno su drugi bombarderi Tu-95MS, uz podršku tankera Il-78M, izvodili dugotrajnu misiju iznad Japanskog mora. U širim aktivnostima učestvovao je i avion A-50U za rano upozoravanje i upravljanje.

Dolazak ruskih bombardera u Vijetnam dogodio se neposredno pred susret Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa u kineskom Šenženu. Da Nang ima posebno mesto u istoriji vazduhoplovstva, jer je tokom Vijetnamskog rata bio velika američka baza, dok je obližnji Kam Ran kasnije postao važan centar sovjetskih pomorskih i vazduhoplovnih snaga. Moskva nije zvanično povezala dolazak bombardera sa trilateralnim samitom, mada je vremensko poklapanje privuklo pažnju regionalnih posmatrača.

Ovi letovi pokazuju dve različite namene ruske strateške avijacije. U napadima na Ukrajinu Tu-95MS i Tu-160 koriste se prvenstveno kao nosači krstarećih raketa koje lansiraju sa velikih udaljenosti, dok se tokom međunarodnih misija proveravaju izdržljivost posada, navigacija, logistika i sposobnost korišćenja stranih aerodroma. Upravo zbog takve kombinacije zadataka Moskva nastavlja da održava i modernizuje oba tipa bombardera, uprkos njihovoj starosti i ograničenom broju raspoloživih letelica.

Tu-95MS sleteli u Vijetnam
Tu-95MS u Vijetnamu

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave