Uprkos naporima NATO-a i Evropske unije da unaprede saradnju i integraciju u nabavci oružja, posebno u kontekstu rata u Ukrajini, mnogi sumnjaju da se problem spore nabavke i isporuke može rešiti.
Svaka evropska zemlja ima svoju strategiju, praksu nabavke, specifikacije, procese odobravanja, obuku i prioritete, što dovodi do problema kompatibilnosti sa sistemima oružja. Čak ni municija i delovi nisu uvek zamenljivi, što dovodi do problema sa održavanjem.
Kako je vojna potrošnja u Evropi opala nakon završetka Hladnog rata, Evropa takođe ima bogatu zbirku oružja. Na primer, postoji 27 različitih tipova haubica, 20 tipova borbenih aviona i 26 tipova razarača i fregata, prema analizi kompanije McKinsey & Company.
Michael Johansson, predsednik Saaba, primećuje istu stvar u intervjuu za Nju Jork Tajms: „Svaka zemlja sama odlučuje koje su joj sposobnosti potrebne.”
Johanson je ovog leta imenovan za potpredsednika odbora Evropske asocijacije vazduhoplovne, bezbednosne i odbrambene industrije (ASD Europe), udruženja koje predstavlja više od 3.000 kompanija.
Prema Johansonovim rečima, Evropska unija mora zajednički da planira proces odbrane, ali raznolikost investicija, praksi i tehnologija u odbrambenom sektoru u Evropi komplikuje napore za standardizaciju proizvodnje.
Svaka vojska nosi svoje različitosti
Ima slučajeva da države članice NATO alijanse koriste iste letelice, ali sa potpuno različitim sistemima šifrovanja i drugačijim alatima. Kako su ukrajinski vojnici otkrili na terenu, granate od 155 mm koje proizvodi jedna kompanija ponekad ne mogu da se koriste na haubicama druge kompanije.
![americki marinac sa 155mm granatom](https://oruzjeonline.com/wp-content/uploads/2023/01/americki-marinac-sa-155mm-granatom-1024x639.jpg)
Glavni izazovi Evropske unije su nedostatak sirovina poput titanijuma i litijuma te nedostatak eksploziva, posebno baruta, od kojih zavise proizvođači celokupne industrije naoružanja.
Najveći izazov ostaje koordinacija raznovrsnog spektra oružanih sistema, praksi i tehnologija za zajednički rad.
Standardi interoperabilnosti koje je uspostavio NATO imaju za cilj da reše ovaj problem, ali se ne primenjuju uvek efikasno, što je prepoznao i šef evropske diplomatije Žozep Borel, navodeći: „Stepen saradnje naših vojski je veoma nizak“.
Redovna godišnja revizija Evropske odbrambene agencije pokazala je da se deli samo 18% investicija u odbranu, što je polovina cilja.
SAD se pita za sve
Značajna prepreka koordinaciji je velika zavisnost Evrope od Sjedinjenih Država.
Porasli su se pozivi za povećanje evropskih izdataka za odbranu i saradnju, ali to zahteva delikatan balans između konkurencije, inovacija, smanjenja otpada i racionalizacije operacija.
Vlade već ulažu milione ili milijarde evra u odbranu i naravno svako želi da podrži sopstvenu industriju i radnike.
![stridsvagn 122 svedska verzija leopard 2a5](https://oruzjeonline.com/wp-content/uploads/2023/05/stridsvagn-122-svedska-verzija-leopard-2a5-1024x684.jpeg)
Prema Johansonovim rečima, ako se želi napredak na evropskom nivou biće potrebna koordinacija i poverenje, što će potrajati. Veliko pitanje je da li SAD to želi. Sukob u Ukrajini nam je pokazao da SAD sa neverovatnom efikasnošću drži pod kontrolom “svoje saveznike”.