Naslovna Mornarica Da li će mali raketni brod „Karakurt“ postati glavni ruski ratni...

Da li će mali raketni brod „Karakurt“ postati glavni ruski ratni brod u Trećem svetskom ratu?

2
oto melara naval gun 1
oto melara naval gun 1
google news

Tzv. „Specijalna vojna operacija“ u Ukrajini traje već šesnaesti meseci. Pored ruskih oružanih snaga, u njoj je najaktivnije učestvoala Crnomorska flota.

Šta više, ona je u navdenom periodu pod različitim okolnostima izgubila nekoliko brodova, uključujući i vodeći brod, „Moskvu.“

Rat se pokazao kao najbrutalniji i istovremeno najpošteniji pokazatelj koliko su ruska vojska i mornarica bile osposobljene za sudar.

Postavlja se pitanje kakav brod je Rusiji trenutno najpotrebniji i da li je, u principu, moguće ogovoriti na ovo pitanje?

neptun ide ka brodu moskva
Neptun ide ka brodu Moskva

Pretnje i izazovi

Verovatno je glavni problem ruske mornarice, pored nedostatka jasnog koncepta upotrebe, teritorijalna podela na nekoliko akvatorija. Naime, Moskva ima četiri flote – Severnu, Pacifičku, Baltičku i Crnomorsku, ali i Kaspijsku flotilu.

Glavnu udarnu snagu predstavljaju Severna i Pacifička flota kao pomorska komponenta „nuklearne trijade”. Oko 40% ukupne snage eventualog uzvratnog nuklearnog udara leži u atomskim podmornicama sa balističkim raketama (PLARB). Njih obezbeđuju višenamenske podmornice i površinski brodovi.

Glavni protivnici ruskih strateških podmornica su američke, japanske i NATO podmornice – lovci na PLARB, kao i protivpodmorničke letelice i višenamenski razarači.

ukrajinski pomorski dronovi mikola 3 napali ruski naftno gasni terminal u crnom moru
ukrajinski pomorski dronovi mikola 3 napali ruski naftno gasni terminal u crnom moru

S druge strane, glavni neprijatelj površinskih brodova nisu površinski brodovi nego neprijateljski kopneni i palubni avioni. To znači da glavna pretnja Severnoj i Pacifičkoj floti, koje su od strateškog značaja, dolazi ispod vode i sa neba. Isto važi i za Baltičku i Crnomorsku flotu.

Zbog specifičnosti akvatorija i lokacije, za Baltičku flotu (DKBF) opasnost predstavlja i topovska i raketna artiljerija velikog kalibra NATO bloka, koja može da pokrije vodenu površinu sve do  pristaništa u Baltijsku u Kalinjingradskoj oblasti. 

Brodovi Crnomorske flote već su morali da se suoče sa udarima kopnenih protivbrodskih raketa Oružanih snaga Ukrajine, kao i sa sve češćim i intenzivnijim napadima morskih dronova – bespilotnih čamaca sa snažnim eksplozivnim punjenjem koji podsećaju na stare „brandere“ (ratne brodove na jedra ispunjene eksplozivom).

Ovo je nova vrsta pretnje, koja predstavlja modernizovanu reinkarnaciju koncepta „moskito flote“ – italijanskih napada torpednim čamcima na savezničku flotu tokom Drugog svetskog rata. Danas Ukrajinci sprovode istu taktiku uz pomoć bespilotnih čamaca i letilica. Kijevski „branderi“ već su uspeli da se probiju do glavne mornaričke baze u Sevastopolju, a više puta su napali srednji izviđački brod (SRK) „Ivan Hurs“ i „Priazovje“.

ukrajinska vojska objavila trenutak u kom pomorski dron ipak uspesno pogada ruski brod ivan hurs
ukrajinska vojska objavila trenutak u kom pomorski dron napada ruski brod ivan hurs

Rusija je, de facto, već „zagazila“ u neobjavljeni Treći svetski rat. Protivnik ne pita da li je Moskva spremna za borbu i da li to želi, on jednostavno bira mete i napada na kopnu, u moru i na nebu. Zato Rusija mora odgovore na pretnje i izazove pronaći brzo, bez obzira na cenu. 

Ruski brod Trećeg svetskog rata 

Ako govorimo o potrebama mornarice, onda mali raketni brod (MRK) projekta 22800 „Karakurt“ može da deluje kao neka vrsta uslovnog T-34 na frontovima Drugog svetskog rata. Svojevremeno je kritikovana namera ruskog Ministarstva odbrane da masovno gradi male raketne brodove.

Kritike su posebno bile usmerene na projekat 21631 „Bujan-M“ zbog njegove loše plovnosti na moru. Međutim, „Karakurt” je po performansama znatno superiorniji u odnosu na „Bujan-M“ i ima neuporedivo veći potencijal.

Ako se analiziraju događaji na Crnom moru, ispada da su ruskoj floti nedostajala plovila klase „Karakurt“. Mali raketni brodovi ove klase nose po osam krstarećih projektila „Kalibar“ ili „Oniks“, a planira se da se naoružaju i „Cirkonima“, tako da mogu da gađaju protivničku vojnu i civilnu infrastrukturu.

karakurt
karakurt

Pored projektila, brodovi projekta 28000 imaju artiljerijsko naoružanje koje bi se moglo koristiti protiv ukrajinskih pomorskih dronova. S druge strane, za razliku od, recimo, patrolnih brodova projekta 22160 koji su morali da budu opremljeni modulima PVO sistema „Tor“ pričvršćenim lancima na palubi, „Karakurti“, počev od trećeg broda u nizu, redovno imaju PVO sisteme „Pancir-M“.

Drugim rečima, upravo ovakav tip brodova je sada potreban na Crnom moru. Oni bi mogli da se koriste, na primer, kao PVO pratnja brodovima tipa „Ivan Kurs“ ili „Azov“, koji uopšte nemaju protivvazdušnu odbranu i koji su sami prinuđeni da se bore protiv ukrajinskih beypilotnih plovila i letilica. Prema rečima viceadmirala Viktora Sokolova, Crnomorska flota bi do kraja ove godine trebalo da dobije tri potpuno nova MRK serije „Karakurt“ naoružana visokopreciznim raketnim sitemimakao i jedan novi patrolni brod.

Ništa manje nije perspektivan ni razvoj male protivpodmorničke korvete na istoj osnovi. Povećanjem deplasmana na 1500 tona, na njenoj palubi bi, pored univerzalnog brodskog vatrenog sistema (UKSK) za 8 raketa, protivvazdušnog raketnog sistema ZRK „Redut“ (koji će poboljšati mogućnosti protivvazdušne odbrane), trebalo postaviti sistem „Paket-NK“ pa čak i reaktivni bacač mina za borbu sa podmornicama. 

brodski pvo sistem poliment redut za fregate klase 22350. novinska agencija tass
brodski pvo sistem poliment redut za fregate klase 22350. novinska agencija tass

Prisustvo tegljenog sonara (Towed array sonar, BuGAS) će omogućiti modernizovanom „Karakurtu“ ne samo da nanosi udare po obali ili neprijateljskim brodovima, poput RTK, već i da obezbedi pristojnu protivvazdušnu odbranu za konvoje, kao i da „lovi“ podmornice.

Male protivpodmorničke (PLO) korvete zasnovane na projektu 28000 takođe če biti neophodne u sve četiri ruske flote. Velika prednost Moskve je što se proizvodnja “Karakurta” istovremeno odvija u četiri brodogradilišta a, kako su relativno jeftinii, flote ih relativno brzo mogu dobiti u velikim serijama.  

2 KOMENTARA

  1. То не знам,али знам да ће се четврти светски рат водити каменим оружјем!

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version