Iranski parlament odobrio plan za zatvaranje Ormuskog moreuza, elektronsko ometanje već u toku

Ormuški moreuz, najvažnija pomorska arterija za globalnu trgovinu naftom, od 22. juna 2025. godine postao je poprište složene i neviđene kampanje elektronskog ratovanja. Iran je, kao odgovor na američke i izraelske napade na svoje nuklearne objekte, pokrenuo masovno ometanje GPS signala duž celog zaliva.

Prema podacima britanske pomorske agencije UKMTO, više od 1.000 brodova, uključujući 27 supertankera (VLCC), prijavilo je anomalije u navigaciji – od prikazivanja lokacija u pustinji Omana do lažnih koordinata u lukama poput Bender-Abasa.

Ova sofisticirana elektronska kampanja izaziva haos u brodskom saobraćaju. Neki tankeri su praktično “preseljeni” u pustinje, a drugi su virtuelno uplovili u iranske luke, što stvara ozbiljne rizike od sudara, ali i ozbiljno otežava koordinaciju spasilačkih operacija. Pomorske vlasti Omana već su zabeležile tri incidenta povezana s gubitkom orijentacije posada.

Analitičari veruju da Iran koristi snažne kopnene stanice za ometanje GPS i AIS signala, kako bi onesposobio navigacione sisteme, naročito u borbi protiv američkih izviđačkih dronova poput RQ-4 Global Hawk.

Upotreba elektronskog ratovanja kao ofanzivno-defanzivnog sredstva deo je šire strategije Teherana da zaštiti svoje obale i nuklearni suverenitet, posebno nakon napada SAD krstarećim i bunker-buster bombama na postrojenja u Fordou, Natanzu i Isfahanu.

Tenzije rastu: Iran najverovatnije sprovodi potpunu blokadu Ormuškog moreuza

Vrhunac ove eskalacije dogodio se kada je komandant iranske Revolucionarne garde, admiral Alireza Tangsiri, saopštio da će Ormuški moreuz biti “zatvoren za nekoliko sati”. Pretnja nije simbolična – ona je direktan odgovor na nastavak američkih i izraelskih udara, kao i sredstvo za pritisak na međunarodnu zajednicu. Moreuz, kroz koji prolazi oko 20% svetske nafte, predstavlja nezaobilaznu tačku za energetski opstanak Bliskog istoka, Evrope i Azije.

Iran je već rasporedio dodatne jedinice PVO u oblastima kao što su ostrva Kešm i Abu Musa, kao i raketne sisteme Khalij Fars dometa do 300 km, osposobljene za gađanje većih pomorskih ciljeva. Prema snimcima satelitske kompanije Planet Labs, duž obale Irana primetni su novi zemljani fortifikacioni radovi i instalacije za raketna lansiranja. Paravojne formacije i regularne jedinice Korpusa straže rade u punoj pripravnosti.

SAD i njihovi jataci odgovaraju: vojna eskalacija i pomorska blokada na pomolu

U odgovoru na iranske mere, SAD su pojačale prisustvo u Persijskom zalivu. U misiju su uključeni razarač USS Cole i satelitski sistemi za kompenzaciju GPS gubitaka. UAE su, u znak predostrožnosti, zatvorile svoju najvažniju luku Džabal Ali za međunarodni promet. Saudijska Arabija i druge regionalne sile podigle su nivo borbene gotovosti, strahujući od poremećaja u izvozu sirove nafte.

Zapadne vojne i diplomatske strukture upozoravaju da bi svaka fizička blokada moreuza, makar i kratkotrajna, mogla dovesti do katastrofalnog poskupljenja energenata i geopolitičkog haosa. Tržišta energenata već reaguju: cene sirove nafte rastu, a brodarske kompanije izbegavaju prolazak kroz Persijski zaliv.

Rat u senkama: Huti i novi frontovi

U međuvremenu, jemenski Huti – bliski iranski saveznici – najavljuju napade na trgovačke brodove u Crvenom moru, čime se otvara još jedan krizni pravac. Time bi dva ključna pomorska čvorišta, Ormuški i Bab el-Mandeb moreuz, mogli istovremeno biti dovedeni u pitanje, dodatno potresajući međunarodni lanac snabdevanja.

Iran je ovom GPS kampanjom pokazao tehnološku i stratešku spremnost da deluje asimetrično, uz minimalne resurse, ali maksimalan efekat.

Njegova sposobnost da destabilizuje pomorski saobraćaj u regionu stvara novo pravilo u savremenom ratovanju. Dok se diplomatske inicijative poput indijskog posredovanja tek razvijaju, Bliski istok klizi ka najopasnijoj fazi rata od Zalivske krize 1990-ih.