NaslovnaAvijacijaTrampa iz Kine pratio E-4B „avion sudnjeg dana“: četiri Boinga 747, nuklearna...

Trampa iz Kine pratio E-4B „avion sudnjeg dana“: četiri Boinga 747, nuklearna aktovka i rekordni let

Povratak američkog predsednika Donalda Trampa iz Kine pretvorio se u neobičan prizor na javnim sistemima za praćenje vojnih letova. Iznad zapadnog Pacifika istovremeno su zabeležena četiri velika Boinga 747, uključujući američki predsednički avion Air Force One i E-4B Nightwatch, poznat kao „avion sudnjeg dana“. Ovaj leteći komandni centar namenjen je upravljanju američkim strateškim snagama u najtežim krizama, uključujući okolnosti nuklearnog rata.

Njihovo zajedničko kretanje usledilo je 19. novembra, nakon istorijskog sastanka predsednika Kine, Rusije i SAD u Šenženu. Tramp, Si Đinping i Vladimir Putin upravo su usvojili zajedničku deklaraciju o miru, potvrđujući da u nuklearnom ratu nema pobednika i da se takav rat nikada ne sme voditi. Istovremeno, samit je pružio redak javni uvid u sisteme nuklearnog komandovanja koji prate državnike tokom njihovih međunarodnih putovanja.

Četiri Boinga 747 iznad Pacifika

Vazduhoplovni posmatrač Endru Lejden objavio je 19. novembra podatke sa javnog sistema ADS-B Exchange, prema kojima su se iznad područja Japana kretala tri američka predsednička Boinga 747 i jedan E-4B Nightwatch. Predsednička grupa obuhvatala je dva starija VC-25A i novi VC-25B Bridge, dok je četvrti avion bio specijalizovani leteći komandni centar. Lejden je naveo i da je tokom azijskog putovanja korišćen Boeing C-32, vojna verzija Boinga 757, mada u trenutku njegovog izveštaja nije bio vidljiv na javnim sistemima za praćenje.

Prema podacima o kretanju predsedničke flote koje je objavio TWZ, E-4B je ranije poleteo iz baze Ofat u Nebraski i tokom Trampove posete Aziji bio raspoređen u japanskoj bazi Kadena na Okinavi. Identifikovan je avion serijskog broja 73-1676, koji je na povratku predsedničke delegacije koristio pozivni znak TRUCK55. Kada su predsednički avioni napustili Kinu i približili se Japanu, Nightwatch je poleteo iz Kadene i uključio se u njihovu pratnju.

U jednom trenutku E-4B je zabeležen na visini od približno 9.450 metara, krećući se prema severoistoku brzinom od 628 čvorova, odnosno oko 1.160 kilometara na čas u odnosu na tlo. Reč je o brzini koju beleži sistem za praćenje leta, pa ona obuhvata i uticaj vetra, a ne samo brzinu aviona kroz vazduh. Njegovo odredište bila je matična baza Ofat, dok se predsednički Air Force One uputio prema zajedničkoj bazi Endruz u blizini Vašingtona.

e 4b nightwatch
E-4B Nightwatch

Zašto predsednika prati „avion sudnjeg dana“?

E-4B Nightwatch predstavlja jednu od najvažnijih vazduhoplovnih platformi američkog sistema strateškog komandovanja. Razvijen je na osnovi Boinga 747-200, ali je njegov putnički prostor preuređen u komandni centar sa namenskom opremom za komunikaciju, obradu informacija i upravljanje vojnim operacijama. Njegova osnovna uloga jeste da predsedniku, ministru odbrane i najvišem vojnom rukovodstvu omogući nastavak komandovanja čak i kada zemaljski komandni centri više nisu dostupni.

Prema zvaničnim podacima američkog ratnog vazduhoplovstva, avion poseduje zaštićene komunikacione sisteme i opremu projektovanu za rad u uslovima snažnih elektromagnetnih smetnji, uključujući elektromagnetne efekte nuklearnih eksplozija. Pored veze sa kopnenim strateškim snagama, sistem omogućava održavanje komandnih komunikacija sa pomorskim i vazduhoplovnim komponentama američkog nuklearnog arsenala. Dopuna goriva u vazduhu omogućava mu dugotrajan ostanak u letu, pri čemu je projektovana operativna izdržljivost sa dopunjavanjem do približno 72 sata.

Američko ratno vazduhoplovstvo raspolaže sa četiri aviona E-4B, od kojih se najmanje jedan neprekidno održava u stanju pripravnosti. Njihova upotreba nije ograničena na neposrednu nuklearnu opasnost, jer redovno podržavaju međunarodna putovanja predsednika i najviših vojnih zvaničnika, kao i upravljanje velikim vanrednim situacijama. Zato je prisustvo Nightwatcha tokom Trampovog povratka iz Kine bilo deo uobičajenih procedura obezbeđivanja predsedničkog putovanja.

Starost ovih aviona već godinama predstavlja problem, zbog čega je Pentagon pokrenuo program njihove zamene. Ranije smo već detaljno obradili prva ispitivanja naslednika E-4C, koji se razvija u okviru programa Survivable Airborne Operations Center. Novi avion takođe će koristiti platformu Boeing 747-8, ali sa znatno modernijim komandnim, komunikacionim i zaštitnim sistemima.

e 4b nightwatch
E-4B Nightwatch

Novi Air Force One postavio rekord bez dopune goriva

Tramp se iz Kine vratio avionom VC-25B Bridge, nastalim preradom Boinga 747-8i koji je prethodno pripadao Kataru. Ova letelica, vredna približno 400 miliona dolara pre modifikacija, ušla je u američku predsedničku flotu tokom 2026. godine kao privremeno rešenje dok Boeing ne završi razvoj dva potpuno nova predsednička aviona. Njena isporuka i pretvaranje u specijalizovanu predsedničku platformu već su predstavljeni u junu.

Povratni let iz Šenžena završen je 19. novembra u 20.01 čas po lokalnom vremenu, kada je predsednički avion sleteo u bazu Endruz. Tramp je izjavio da je putovanje trajalo približno 14 i po sati, bez zaustavljanja radi dopune goriva, što je Bela kuća predstavila kao novi rekord neprekidnog leta predsedničkog aviona. Prateći dokument uručen novinarima navodi gotovo 15 sati leta, mada je izveštaj predsedničke novinarske pratnje naknadno ispravio vreme poletanja, zbog čega se objavljeni podaci o tačnom trajanju donekle razlikuju.

Tramp dobio novi Air Force One
Novi Air Force One

Bela kuća saopštila je da je VC-25B poleteo sa masom nešto manjom od milion funti, odnosno približno 454 tone, što je predstavljeno kao rekordna poletna masa u istoriji američkog ratnog vazduhoplovstva. Tokom putovanja avion je sledio severnopacifičku putanju preko područja Šangaja, Tokija, Aljaske i Kanade, a potom nastavio prema istočnoj obali SAD. Prema podacima iz predsedničke pratnje, leteo je na visini od približno 10.000 metara, prosečnom brzinom od oko 500 čvorova i prešao gotovo 14.000 kilometara.

Posebno je zanimljivo što novi predsednički avion nema mogućnost dopunjavanja goriva u vazduhu. Dva starija VC-25A poseduju takvu opremu, kao i E-4B Nightwatch, dok je kod nove generacije predsedničkih aviona od nje odustalo zbog tehničkih i finansijskih razloga. To znači da novi Boeing 747-8i može da obavi veoma dug let bez zaustavljanja, ali nema istu fleksibilnost dugotrajnog ostanka u vazduhu koju pruža dopunjavanje goriva tokom velikih kriznih situacija.

Tokom povratka iz Kine primenjene su i dodatne bezbednosne procedure. Prema izveštaju novinara iz predsedničke pratnje, mobilni telefoni pojedinih članova delegacije privremeno su prikupljeni i smešteni u Faradejevu torbu, koja blokira radio-signale. Ova mera predstavljena je kao zaštita od mogućih pokušaja elektronskog nadzora, a uređaji su vraćeni vlasnicima nakon sletanja.

boeing 747 8i
Boeing 747-8i

Putinova nuklearna aktovka pred kamerama u Šenženu

Dok su američki avioni privlačili pažnju vazduhoplovnih posmatrača, ruski sistem strateškog komandovanja dospeo je u javnost na znatno neposredniji način. Tokom samita u Šenženu, ruska državna televizija snimila je mornaričkog oficira koji je u pratnji Vladimira Putina nosio crnu aktovku poznatu pod nazivom Čeget. Novinar Jevgenij Popov prišao je oficiru i upitao ga da li je reč o nuklearnoj aktovci, na šta je dobio potvrdan odgovor.

Čeget predstavlja prenosivi terminal ruskog sistema za strateško nuklearno komandovanje, poznatog pod nazivom Kazbek. Njegova namena jeste da državnom i vojnom rukovodstvu obezbedi zaštićenu komunikaciju i odgovarajuće procedure za izdavanje naređenja strateškim snagama. Aktovka nije samostalni uređaj kojim se neposredno lansiraju nuklearne rakete, već deo šireg komandnog sistema koji povezuje političko rukovodstvo sa Generalštabom i strateškim jedinicama.

Sličan sistem koristi i američki predsednik, a poznat je pod neformalnim nazivom nuclear football, odnosno nuklearna aktovka. Njegova osnovna uloga jeste da predsedniku omogući pristup potrebnim komunikacionim i komandnim procedurama kada se nalazi izvan stalnih komandnih objekata. Tokom samita u Šenženu američka aktovka nije javno snimljena, za razliku od ruske, čije je prisustvo potvrđeno pred televizijskim kamerama.

Samit o miru uz sisteme namenjene nuklearnom ratu

Susret Trampa, Putina i Sija imao je poseban značaj upravo zbog njihovog zajedničkog opredeljenja da se spreči nuklearni sukob. Trojica predsednika usvojila su deklaraciju koja potvrđuje da u nuklearnom ratu nema pobednika i predviđa nastavak dijaloga o smanjenju nuklearnih rizika. Istovremeno su se tokom njihovog boravka u Kini mogli videti sistemi koji obezbeđuju kontinuitet nuklearnog komandovanja u slučaju najtežih međunarodnih kriza.

Prisustvo E-4B Nightwatcha, ruske aktovke Čeget i američke predsedničke vazduhoplovne flote predstavlja deo ustaljenih bezbednosnih procedura država koje raspolažu strateškim nuklearnim arsenalima. Njihova uloga jeste da očuvaju komunikaciju i komandovanje čak i u okolnostima kada redovna infrastruktura postane neupotrebljiva. Ovoga puta, međutim, najvažnija poruka iz Šenžena nije bila demonstracija tih sposobnosti, već zajednički stav tri predsednika da nuklearni rat nikada ne sme biti vođen.

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave