NaslovnaAnalitikaKuba se sprema za američku invaziju: Tramp razmatra vojnu operaciju, Pentagon vežba...

Kuba se sprema za američku invaziju: Tramp razmatra vojnu operaciju, Pentagon vežba na Karibima

Kuba je početkom novembra sprovela jednu od svojih najobimnijih vojnih vežbi poslednjih godina, pripremajući oružane snage i teritorijalnu odbranu za moguću američku intervenciju. Istovremeno, američki vojnici u Kolumbiji uvežbavali su kopnene operacije i pomorsko presretanje, dok su iz Vašingtona stigle nove izjave o mogućnosti upotrebe sile protiv Havane. Donald Tramp sada otvoreno govori o rešavanju kubanskog pitanja pre završetka predsedničkog mandata i priznaje da bi razmotrio kratku vojnu operaciju, za koju Pentagon već ima razrađivane različite scenarije.

Tramp želi da „reši pitanje Kube“ pre odlaska iz Bele kuće

Američki predsednik je 12. novembra, tokom razgovora sa radijskim voditeljem Hjuom Hjuitom, govorio o budućnosti Kube i mogućnosti vojne intervencije. Na direktno pitanje da li bi upotrebio vojsku za promenu vlasti na ostrvu, odgovorio je da želi da reši kubansko pitanje pre završetka mandata i posebno izdvojio državnog sekretara Marka Rubija. Podsetio je na njegovo kubansko porodično poreklo i ocenio da bi Rubio želeo da preuzme važnu ulogu u tom procesu.

Kada ga je voditelj dodatno upitao da li bi prihvatio vojnu kampanju koja bi trajala približno nedelju dana, Tramp je odgovorio da bi takvu mogućnost svakako razmotrio. Izjava je zabeležena u originalnom transkriptu razgovora od 12. novembra i predstavlja jedno od njegovih najdirektnijih javnih izjašnjavanja o mogućnosti vojne akcije protiv Kube. Američki predsednik nije saopštio datum operacije niti potvrdio da je doneta odluka o njenom sprovođenju.

Takva retorika nadovezuje se na višemesečni pojačani američki pritisak na Havanu, koji obuhvata ekonomske sankcije, ograničenja energetskog snabdevanja i povećano vojno prisustvo u regionu. Još u maju je udarna grupa nosača aviona USS Nimitz raspoređena u Karipsko more, u okviru američkih pomorskih aktivnosti koje su dobile poseban značaj zbog zaoštravanja odnosa sa Kubom. Sada se političkim izjavama pridružuju novi podaci o vojnom planiranju i obuci snaga u okolnim državama.

tramp i rubio
Tramp i Rubio

Amerikanci i Kolumbijci vežbali pomorsko presretanje i kopnene napade

Od 2. do 11. novembra u Kolumbiji je održana bilateralna vojna vežba „Southern Vanguard 2027“, u kojoj je učestvovalo približno 800 pripadnika američke i kolumbijske vojske. Među njima je bilo oko 350 američkih vojnika i više od 400 pripadnika kolumbijskih kopnenih snaga, dok je centralno mesto izvođenja aktivnosti bila vojna baza Tolemaida. Vežbu su organizovali kolumbijska vojska i američka Komanda za zapadnu hemisferu, uz podršku Južne komande SAD.

Prema zvaničnom saopštenju američke vojske, program je obuhvatio pomorsko presretanje, obezbeđenje kopnenih snaga, sajber-odbranu i međuresornu saradnju. Na kopnu su izvođene operacije u džungli, postupci protiv improvizovanih eksplozivnih naprava i napadi na simulirane položaje protivnika. Snimci od 10. novembra prikazuju i američke vojnike tokom vežbovnog napada na objekat u kojem se nalazio simulirani cilj visoke vrednosti.

Posebnu pažnju privlači komponenta pomorskog presretanja, pošto američke snage već sprovode operacije usmerene na ograničavanje pomorskog snabdevanja Kube. Takva obuka može biti primenljiva u različitim regionalnim scenarijima, uključujući kontrolu pomorskih komunikacija, sprovođenje sankcija ili širu blokadu. Vežba u Kolumbiji nije zvanično predstavljena kao priprema za blokadu Kube, ali njeni taktički elementi imaju neposrednu primenu u operacijama pomorske kontrole.

Ovo nije jedina obuka američkih snaga u širem karipskom području tokom 2026. godine. Tokom aprila američka mornarička pešadija i specijalizovane jedinice vežbale su na Portoriku, uključujući brzo prebacivanje, kretanje kroz nepristupačan teren i operacije manjih jedinica. Takve sposobnosti važne su za izvođenje ograničenih intervencija, posebno kada je cilj brzo zauzimanje objekata ili podrška specijalnim operacijama.

Amerikanci i Kolumbijci vežbali pomorsko presretanje i kopnene napade - Southern Vanguard 2027
Amerikanci i Kolumbijci vežbali pomorsko presretanje i kopnene napade – Southern Vanguard 2027

Pentagon razmatrao vazdušni desant i raspoređivanje rezervnih snaga

Američko planiranje mogućih operacija protiv Kube postalo je javno još tokom leta. U julu su američki vojni zvaničnici otkrili da se razmatra više scenarija, među kojima i vazdušno-jurišna operacija sa nekoliko hiljada pripadnika 101. vazdušno-desantne divizije. Reč je o formaciji specijalizovanoj za brzo prebacivanje snaga helikopterima i izvođenje operacija na većim udaljenostima od početnih položaja.

U septembru je američka vojska zatražila procenu raspoloživosti rezervnih jedinica koje bi mogle biti prebačene pod komandu SOUTHCOM-a u roku od 90 do 120 dana. Među potrebnim kapacitetima navedene su jedinice vojne policije, inženjerije, medicinske podrške, logistike i transporta. Prema izveštaju o internoj vojnoj komunikaciji, dokument nije sadržao naređenje za raspoređivanje, ali su američki zvaničnici povezali njegovo sastavljanje sa planiranjem mogućih operacija oko Kube.

Takve jedinice nisu namenjene isključivo izvođenju prvog udara, već i obezbeđivanju prostora, održavanju saobraćajnica, snabdevanju trupa i medicinskoj podršci nakon početne operacije. Njihovo uključivanje u planske procene pokazuje da se razmatraju i zahtevi eventualnog boravka snaga na terenu. Već tokom maja pojavile su se informacije da Pentagon priprema različite mogućnosti vojne intervencije ili reagovanja na eventualni kolaps kubanske vlasti.

desant
desant

Kuba aktivirala odbranu cele zemlje: „Monkada 2026“

Kubanske revolucionarne oružane snage odgovorile su početkom novembra sprovođenjem strateške vežbe „Monkada 2026“, održane 4. i 5. novembra širom ostrva. Učestvovale su regularne vojne jedinice, Ministarstvo unutrašnjih poslova, teritorijalna odbrana, komandne strukture i civilne institucije, dok je 6. novembra organizovan Nacionalni dan odbrane. Glavni cilj bio je uvežbavanje prelaska zemlje na ratni režim i koordinacije različitih odbrambenih struktura u slučaju spoljnog napada.

Na istoku ostrva jedinice su uvežbavale zaštitu strateških objekata, protivvazdušnu odbranu i postupke nakon simuliranih neprijateljskih vazdušnih udara. U provinciji Granma sprovedena je obuka sa bojevom municijom, postavljanjem inženjerijskih prepreka i upotrebom mina, dok su u luci Nuevitas organizovane aktivnosti mornaričkih snaga i odbrane lučke infrastrukture. Posebna pažnja posvećena je sprečavanju infiltracije, zaštiti komunikacija i mogućnosti da se borbe nastave nakon početnih udara.

Kubanska doktrina „Rat čitavog naroda“ podrazumeva kombinaciju regularne vojske, teritorijalnih jedinica i mobilizovanog stanovništva. Njena osnovna zamisao jeste da eventualna invazija ne bude rešena samo sukobom regularnih armija, već da se otpor nastavi kroz veliki broj lokalnih odbrambenih područja. Načelnik Generalštaba Roberto Legra tokom vežbe poručio je da će Kuba biti branjena od kuće do kuće, od naselja do naselja.

Kubanska vojska i dalje koristi veliki broj sovjetskih sistema, uključujući tenkove, artiljeriju i protivvazdušno naoružanje starijih generacija. Tokom prethodnih vežbi prikazani su i raketni sistemi S-125, ponovo raspoređeni radi jačanja protivvazdušne odbrane. Razlika u tehnološkim mogućnostima američkih i kubanskih oružanih snaga zato je velika, ali Havana svoju odbranu zasniva i na pripremi terena, raspršenom rasporedu jedinica i dugotrajnom otporu.

pripadnica kubanske vojske
pripadnica kubanske vojske

Dijaz-Kanel: Kuba se priprema da odbije svaki strani napad

Kubanski predsednik Migel Dijaz-Kanel ponovo je 13. novembra prisustvovao obuci teritorijalne odbrane u opštini Bojeros, u blizini Havane. Tom prilikom izjavio je da je Kuba odlučna da odbije svaki pokušaj strane vojne agresije i da se zbog toga odbrambene strukture osposobljavaju još tokom mirnodopskog perioda. Naglasio je da se pripreme ne završavaju velikim nacionalnim vežbama, već nastavljaju kroz redovne aktivnosti lokalnih komandi.

Havana američku politiku prema ostrvu opisuje kao kombinaciju ekonomskog pritiska, političkog mešanja i pretnji upotrebom sile. Kubanske vlasti istovremeno izražavaju spremnost za pregovore o bezbednosnim i migracionim pitanjima, ali insistiraju na očuvanju suvereniteta i postojećeg političkog sistema. Trampova najnovija izjava o mogućoj kratkoj operaciji dodatno je učvrstila stav kubanskog rukovodstva da se država mora pripremati za vojni scenario.

Honduras, američke baze i širenje regionalne saradnje

Paralelno sa manevrima u Kolumbiji, Vašington nastavlja da učvršćuje vojne i političke odnose sa drugim državama Centralne Amerike. Predsednik Hondurasa Nasri Asfura sastao se 13. novembra sa državnim sekretarom Markom Rubiom, a razgovarali su o odbrani, regionalnoj bezbednosti, migracijama i američkim investicijama. Rubio je posebno izdvojio učešće Hondurasa u inicijativi „Štit Amerike“ i regionalnoj saradnji protiv narko-kartela.

Honduras zauzima važno mesto u američkoj vojnoj infrastrukturi još od osamdesetih godina prošlog veka. U vazduhoplovnoj bazi Soto Kano, poznatoj i kao Palmerola, nalazi se komanda američke združene operativne grupe Joint Task Force-Bravo, koja omogućava vazdušni transport, logističku podršku i brzo reagovanje u Centralnoj Americi. Takva infrastruktura pruža Vašingtonu već uspostavljenu mrežu vojnih kapaciteta, iako razgovori Rubija i Asfure nisu sadržali javnu najavu zajedničke operacije protiv Kube.

Joint Task Force-Bravo
Joint Task Force-Bravo

Havana zabranila Starlink i diplomatskim predstavništvima

Kubansko Ministarstvo spoljnih poslova dodatno je pooštrilo kontrolu satelitskih komunikacija na ostrvu. Prema noti od 9. novembra, u koju je imao uvid kubanski portal 14ymedio, stranim ambasadama i međunarodnim organizacijama zabranjeni su uvoz i korišćenje terminala Starlink. Zabrana se nadovezuje na ranije mere koje su se odnosile na kubanske građane i preduzeća.

Ministarstvo je odluku obrazložilo nacionalnim suverenitetom nad radio-frekventnim spektrom i propisima koji regulišu telekomunikacionu opremu. Starlink omogućava uspostavljanje satelitske internet-veze nezavisno od kubanske zemaljske mreže, što mu daje poseban značaj u uslovima prekida komunikacija ili vanrednog stanja. Ipak, zabrana je predstavljena kao primena postojećih telekomunikacionih pravila, a ne kao zvanično objavljena mera vojne mobilizacije.

Kakvu bi operaciju SAD mogle da izvedu?

Najnovije aktivnosti pokazuju da Vašington razmatra različite oblike pritiska, od pomorske kontrole i ograničenih udara do mogućnosti brzog vazdušno-desantnog angažovanja. Takvi scenariji zahtevaju različit obim snaga i podrške, pa se ne mogu poistovetiti sa klasičnom invazijom i okupacijom čitavog ostrva. Kubanska strana, sa druge strane, priprema odbranu koja bi trebalo da funkcioniše i nakon gubitka dela regularnih vojnih kapaciteta.

Iskustvo ranijih američko-kubanskih sukoba pokazuje zašto se vojna pitanja na ostrvu ne mogu posmatrati samo kroz broj aviona, brodova i tenkova. Još tokom invazije u Zalivu svinja 1961. i Kubanske raketne krize naredne godine vojni pritisak i političke odluke velikih sila doveli su do posledica koje su daleko prevazilazile početne planove. Današnja Kuba ima znatno slabije oružane snage od SAD, ali eventualna operacija ponovo bi otvorila pitanje trajanja sukoba, unutrašnjeg otpora i reakcija drugih država.

zaliv svinja
zaliv svinja

Za sada nema javno potvrđene odluke o američkom napadu. Postoje, međutim, konkretne vojne pripreme, razmatrani operativni scenariji i izjava američkog predsednika da bi razmotrio kratku kampanju protiv ostrva. Kubansko rukovodstvo na takav razvoj odgovara mobilizacijom teritorijalne odbrane i pripremom za rat u kojem bi pokušalo da spreči brz vojni i politički slom zemlje.

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave