Tenzije između Avganistana i Pakistana dostigle su nivo koji se ne pamti poslednjih godina, nakon što su talibanske snage, prema navodima više izvora, prešle međunarodno priznatu granicu i zauzele kontrolne punktove na pakistanskoj teritoriji. Sukobi su izbili oko 120 kilometara jugoistočno od Pešavara i oko 250 kilometara istočno od Islamabada, u području koje je do sada bilo poprište povremenih, ali ograničenih incidenata.
Prema informacijama koje prenosi avganistanski medij TOLO News, talibanski pokret je prešao granicu i preuzeo kontrolu nad nekoliko kvadratnih kilometara pakistanske teritorije. U pitanju su zone u blizini provincije Hajber Pahtunhva, u severoistočnom delu Pakistana, gde je, prema dostupnim podacima, napadnuto najmanje osam graničnih prelaza.
Pakistanski izvori navode da su talibanske jedinice razbile lokalne granične snage i napredovale uz podršku artiljerije. Islamabad je, kao odgovor, rasporedio borbene avione, višecevne sisteme za bacanje raketa i oklopna vozila duž granice, što ukazuje da situacija prelazi iz okvira lokalnog incidenta u širu vojnu konfrontaciju.
S druge strane, talibanske vlasti u Kabulu, koje de fakto čine najviše vojno i političko rukovodstvo Avganistana, tvrde da je prelazak granice bio odgovor na prethodne vazdušne udare pakistanskih snaga u avganistanskim provincijama Paktija i Nangarhar, koje se graniče sa Pakistanom. Prema toj verziji, operacija je predstavljena kao odmazda za bombardovanja koja su, kako tvrde, pogodila ciljeve unutar avganistanske teritorije.
Islamabad, međutim, iznosi suprotnu optužbu. Pakistanske vlasti tvrde da je Avganistan pokrenuo napad i da pokazuje nedovoljnu odlučnost u borbi protiv militanata koji deluju iz pograničnih zona i prete bezbednosti pakistanskih regiona. Prema toj interpretaciji, operacija talibana predstavlja otvoreni izazov teritorijalnom integritetu države koja raspolaže nuklearnim oružjem.
Podsetimo, Pakistansko ratno vazduhoplovstvo izvelo je tokom noći i ranih jutarnjih sati 21 na 22. februar vazdušne udare unutar teritorije Avganistana, što je predstavljalo ozbiljnu bezbednosnu eskalaciju između dve susedne države, a ovo čega smo svedoci sada je odgovor Avganistana.
Prema tadašnjim navodima iz Islamabada, napadi su bili usmereni na baze i skrovišta naoružanih grupa koje deluju sa avganistanske teritorije i koje Pakistan smatra odgovornim za nedavne napade na svojoj teritoriji.
Ono što ovu situaciju čini posebno osetljivom jeste činjenica da je Pakistan nuklearna sila. Iako nema naznaka da se bilo kakvo nuklearno oružje koristi ili razmatra u ovom sukobu, sama činjenica da je došlo do prodora snaga jedne nenuklearne države na teritoriju nuklearne države daje događajima dodatnu geopolitičku težinu. U regionu koji je već opterećen rivalstvima velikih sila, svaki poremećaj balansa može imati šire posledice.
Podsetimo, slični granični sukobi izbili su i prošle jeseni. Nakon nedelju dana borbi, dve strane su postigle kompromis i potpisale mirovni sporazum u Kataru. Tada je, prema javnim izjavama, bivši američki predsednik Donald Tramp preuzeo zasluge za posredovanje i smirivanje situacije. Taj dogovor, međutim, očigledno nije rešio dublje bezbednosne i političke tenzije koje tinjaju duž granice.
Aktuelna eskalacija dolazi u trenutku kada je bezbednosna arhitektura regiona dodatno uzdrmana globalnim krizama. Pre nekoliko dana, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je da je upotreba nuklearnog oružja u savremenim sukobima neprihvatljiva, što je tumačeno kao opšta poruka o potrebi uzdržanosti u svetu rastućih tenzija. Iako ta izjava nije bila direktno usmerena na avganistansko-pakistanski kontekst, njen tajming dodatno naglašava osetljivost trenutka.
Situacija na terenu za sada ostaje fluidna. Nema zvaničnih podataka o razmerama gubitaka, niti preciznih mapa koje bi potvrdile dubinu talibanskog prodora. Pitanje koje se nameće jeste koliko daleko će obe strane biti spremne da idu. Da li će doći do ograničene razmene vatre i povratka na prethodne linije, ili će sukob prerasti u ozbiljniju regionalnu krizu.
U narednim danima biće jasnije da li je reč o kratkotrajnoj, taktičkoj operaciji ili o početku dublje destabilizacije duž jedne od najosetljivijih granica Južne Azije. Ono što je izvesno jeste da se odnos Kabula i Islamabada ponovo našao na ivici, i da svaki sledeći potez može imati posledice daleko izvan nekoliko kvadratnih kilometara sporne teritorije.
