Novo oružje Ukrajine: Kako je laki civilni avion A-22 transformisan u mali strateški bombarder

Ukrajinske snage prilagođavaju civilne Aeroprakt A-22 u jeftine dronove velikog dometa s dodatnim rezervoarima, autonomijom i sposobnošću nošenja FAB bombi i 120 mm granata. Verifikacija učinka ovih konverzija još nedostaje.
NaslovnaAvijacijaKina otkrila „Ibis Shadow 60“: najveći bespilotni teretni avion do sada, korak...

Kina otkrila „Ibis Shadow 60“: najveći bespilotni teretni avion do sada, korak ka autonomnoj logistici

Kineska avioindustrija je na 7. Sajmu helikoptera u Tjenđinu prikazala model „Ibis Shadow 60“, najvećeg teretnog drona najavljenog do sada. Letelica je izvedena iz vojno-transportnog aviona Y-9 i projektovana je za maksimalnu poletnu masu iznad 60 tona, što bi joj, kada uđe u letno ispitivanje, dalo kapacitet da prevozi teške terete na velikim daljinama bez posade.

Za bazu je uzet Y-9, četvoromotorni turboelisni transporter koji je u upotrebi od 2012. godine. Y-9 ima oko 155 kubnih metara korisnog teretnog prostora i masovno je proizvođen paralelno sa većim mlaznim Y-20. Iz te osnove proizašao je „Ibis Shadow 60“, koji je zamišljen da nosi vozila, delove helikoptera ili krupne kontejnere, da obavlja brze premeštaje i da prilazi neuređenim ili ugroženim poletno-sletnim površinama, uključujući tačke pod pritiskom protivnika.

Kina već testira manju bespilotnu teretnu letelicu CH-YH1000, koja je u januaru 2025. završila probna rulanja sa punim opterećenjem u realnim uslovima. Ta platforma nosi do 1.000 kilograma i posmatra se kao tehnološki „most“ ka težim sistemima, među kojima je i „Ibis Shadow 60“. Ideja je da se iskustvo iz upravljanja manjim autonomnim kargo letovima preseli na klasu od više desetina tona, uz proširenje na zrelije funkcije planiranja misije i izbegavanja pretnji.

Šta „Ibis Shadow 60“ može da promeni

Ako isporuči najavljeno, „Ibis Shadow 60“ pomera granice u nekoliko oblasti. Prvo, masovna autonomna logistika postaje realna, jer se kapacitet tereta približava onome što danas obavljaju avioni sa posadom u srednjoj klasi. Drugo, rizik po ljudstvo na dugim i opasnim linijama snabdevanja opada, jer se opasne rute, bilo preko otvorenog mora, bilo preko zasićenih zona protivvazdušne odbrane, mogu servisirati bez pilota. Treće, operativna elastičnost raste, pošto flote bespilotnih transportera mogu da rade u većem broju istovremeno, sa centralizovanom kontrolom i planiranjem.

Moguće primene prelaze vojni domen. Katastrofe i vanredne situacije, doprema medicinske opreme na ostrva i zabačene oblasti, obnova oštećene infrastrukture uz brzu dostavu agregata i mostovnih elemenata, sve to dobija novu logističku putanju bez opterećenja raspoloživošću posada.

Ključne tehničke tačke i izazovi

Veliki bespilotni kargo avion traži zrelu arhitekturu autonomije. To uključuje višekanalnu navigaciju bez oslanjanja samo na GNSS, otporne komunikacione linkove, integrisane senzore za izbegavanje sudara, redundantne letne računare, kao i algoritme za bezbedno sletanje u slučaju otkaza sistema. Za operacije u protivničkom okruženju, biće potrebni taktički profili niskog leta, planiranje koridora sa smanjenom radarskom uočljivošću i koordinacija sa bespilotnim letelicama za elektronsku zaštitu koji bi ga pratili i štitili.

Regulatorno okruženje je drugi veliki blok. Sertifikacija teške bespilotne letelice za dugolinijske prelete preko naseljenih područja, prelazak granice iz jedne u drugu i integracija u civilne kotrola letenja, sve to zahteva standarde koji su tek u formiranju.

Kina, sa centralizovanom infrastrukturom i jasnim nacionalnim prioritetom za dronove, ima prednost u brzini uvođenja, ali izlazak na međunarodne, često birokratske koridore, ipak će zahtevati dugoročan period.

Kina predvodi velike promene u globalnoj logistici

Kineski sektor ima vidljivo vođstvo u istraživanju i primeni veštačke inteligencije, što se ogleda u planovima da se autonomija proširi i na druge zadatke u Ratnom vazduhoplovstvu, od automatizovanih provera i nanošenja premaza koji absorbuju radarske talase, do elemenata komande i kontrole i dopune goriva u letu.

U tom okviru, „Ibis Shadow 60“ je logičan korak, jer nagoveštava velike novine, hardver velike nosivosti plus softver koji se može brzo ažurirati, što donosi brže cikluse modernizacije nego kod platformi sa posadom.

Ako program uđe u letna ispitivanja u narednim godinama, globalna logistika, vojna i civilna, moraće da se adaptira na pojavu bespilotnih „teškaša“. Oni mogu iz korena promeniti taktiku snabdevanja, raspored baziranja i koncepte protivdelovanja, od elektronskih ometača do presretača dronova velikog dometa.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave