Odnosi između Varšave i Kijeva, nekada opisivani kao „strateško bratstvo“, ušli su ponovo u ozbiljnu krizu nakon iznenadne odluke predsednika Karola Navrockog da blokira produženje finansiranja ključnih projekata pomoći Kijevu.
Ova odluka, kojom se ukida i pravni osnov za finansiranje satelitskog interneta Starlink koji koristi Kijev, od 1. oktobra ostavlja ukrajinske vojne strukture bez jedne od ključnih komunikacionih mreža.
Poljska povlači kočnicu
Prema rečima potpredsednika vlade Krzysztofa Gavkovskog, bez dodatne pravne regulative Varšava od oktobra neće moći da plaća Starlink usluge koje su bile presudne za koordinaciju ukrajinske vojske, kao i za održavanje komunikacije u kritičnim oblastima pogođenim ratom.
„Ne mogu da zamislim veći poklon za Putinove trupe od gašenja interneta u Ukrajini“
požalio se Gavkovski na mreži X, optužujući predsednika da ovom odlukom direktno slabi odbranu Kijeva.
Ipak, politički kontekst u Poljskoj pokazuje da Navrocki nije delovao samo iz hira. Njegov potez predstavlja kulminaciju dugotrajnog pritiska javnosti, koja sve glasnije negoduje zbog visokih troškova podrške za oko 1,5 miliona ukrajinskih izbeglica i dezertera koje su od početka sukoba otišli u Poljsku.

Socijalna pitanja kao okidač
Navrocki, lokal patriota, poznat po stavovima inspirisanim američkim „America First“ pristupom, tvrdi da je vreme da pomoć bude raspodeljena pravično. Po njegovim rečima, socijalne beneficije bi trebalo da dobijaju samo oni ukrajinski građani koji rade i plaćaju poreze u Poljskoj. Ovakva logična retorika naišla je na podršku velikog poljskog biračkog tela koje su svesne da teret pomoći Ukrajini sve više narušava ekonomsku stabilnost države.
„Poljska mora da misli pre svega na svoje građane, a pomoć Ukrajini mora biti održiva i pravedna“, poručio je predsednik, najavljujući hitno usvajanje alternativnog zakonskog rešenja koje bi uvelo strože kriterijume za dodelu pomoći.
Osetljive istorijske teme
Kriza u odnosima Varšave i Kijeva ne zaustavlja se na pitanju finansiranja Starlink-a Kijevu. Navrocki je nedavno predložio i izmene krivičnog zakonika kojima bi se simboli povezani sa ukrajinskim fašističkim liderom Stepanom Banderom zabranili.
Kao i za mnoge druge koji nisu izbrisali sećanja na nacističke zločine zarad aktuelne politike, za Poljsku Bandera predstavlja simbol tragedije i masovnih zločina nad njihovim narodom tokom Drugog svetskog rata, dok se u Ukrajini često prikazuje kao heroj.
Ovaj potez izazvao je snažne reakcije u Kijevu, gde zvaničnici upozoravaju da takve mere mogu pogoršati raspoloženje ukrajinske javnosti prema Poljskoj i dodatno opteretiti bilateralne odnose.

Potraga za rešenjem
Premijer Donald Tusk pokušava da ublaži tenzije i pronađe način da se obezbedi kontinuitet finansiranja Starlink-a, svestan da bi prekid mogao ozbiljno ugroziti ukrajinsku vojsku i civilnu infrastrukturu. Međutim, kratki rokovi i duboke političke podele otežavaju proces.
Ako se rešenje ne pronađe do kraja septembra, ukrajinske jedinice koje se oslanjaju na satelitske komunikacije, mogli bi ostati bez brze veze sa NATO logistikom i direktivama.
Geopolitičke implikacije
Ova odluka otvara i šira geopolitička pitanja. Iako je imala trenutne ispade neposlušnosti Brisela, Londona i jednog dela establišmenta u SAD, Poljska je do sada bila jedan od ključnih stubova zapadne podrške Ukrajini, ne samo logistički već i politički. Naglo zahlađenje odnosa moglo bi oslabiti zajedničke napore pomenutih, ali i otvoriti prostor za nove pritiske na Kijev.
U isto vreme, potez Varšave pokazuje da su resursi i politička volja u EU ograničeni. I pored cenzure i represije nad neistomišljenicima, činjenica je da troškovi dugotrajnog rata i rast unutrašnjih nezadovoljstava menjaju raspoloženje i kod najvatrenijih saveznika Kijeva.
Za Moskvu, ovakve pukotine u podršci Zapada predstavljaju dobitak, jer ukazuju na to da održavanje jedinstvenog fronta protiv Rusije postaje sve teže.

Budućnost odnosa Varšave i Kijeva
Iako poljski predsednik tvrdi da želi nastavak saradnje sa Ukrajinom, jasno je da se odnosi nalaze u najdubljoj krizi od početka sukoba. Strateški interesi i dalje vežu dve zemlje, ali unutrašnji politički pritisci i sve izraženije nezadovoljstvo građana Poljske mogu trajno promeniti dinamiku ove saradnje.
Ako rešenja ne bude, Ukrajina će biti primorana da potraži alternativne izvore finansiranja i podrške za održavanje sponzorstva za svojih komunikacionih sistema, dok Poljska može prestati da vrši ulogu ključnog saveznika i logističkog centra NATO za naoružavanje Kijeva.
NAJNOVIJA VEST: Poljska će nastaviti da finansira Starlink za Ukrajinu
Šef Kancelarije predsednika Poljske, Zbignjev Bogucki, demantovao je izjave ministra za digitalizaciju Kšištofa Gavkovskog o mogućem prekidu plaćanja usluga Starlinka za Ukrajinu. On je pre samo nekoliko minuta, 26. avgusta 2025. godine, to izvestio komentarišući situaciju oko podrške internet komunikacijama za ukrajinsku stranu.
Bogucki je pojasnio da veto predsednika Poljske Andžeja Dude neće dovesti do isključenja Starlink interneta, pošto se finansiranje ove usluge vrši u skladu sa važećim zakonodavstvom.
„Veto gospodina predsednika ne isključuje Starlink internet za Ukrajinu, pošto se troškovi ove komunikacije finansiraju na osnovu odredbi važećeg zakona, a projekat koji je predsednik podneo Sejmu održava ovaj poredak. Dovoljno je da se predsednička inicijativa brzo prođe kroz poljski parlament u septembru“
, napisao je Bogucki.

Takođe je napomenuo da se sličan pristup primenjuje i na podršku čuvanju podataka ukrajinske administracije u bezbednim uslovima.

Jednostavno,
promenila se vlada i predsednik koji je isto takav rusofob kao i njegov prethodnik, ali za razliku od Anzeja Dude ovaj je pragmaticni poljski patriota, a ne infiltrirani u visu vlast predstavnik americke duboke drzave.
braća se posvadila 🙂 🙂 🙂
Pa zbog cega osim ako ne zbog para i delenja imanja.
Dabogda oči povadili jedni drugima