Libijska međunarodno priznata Vlada nacionalnog jedinstva (GNU) suočava se sa velikom krizom nakon što su nekoliko ministara podneli ostavke zbog masovnih protesta u glavnom gradu Tripoliju, gde demonstranti zahtevaju ostavku premijera Abdul Hamida al-Dbeibe koga podržava Turska.
Ove ostavke dolaze u trenutku kada se protesti šire Tripolijem i drugim gradovima zapadne Libije, a demonstranti traže raspuštanje aktuelne vlade i formiranje nove, jedinstvene administracije.
Protesti su se nastavili i u petak i subotu uveče, nakon burne nedelje nasilja. Glavni grad je u četvrtak uveče konačno doživeo relativan mir, što je omogućilo ponovno otvaranje međunarodnog aerodroma Mitiga. Turkish Airlines je obnovio letove u petak ujutro.
Kriza je izbila nakon sukoba u Tripoliju, koji su eskalirali zbog ubistva Abdel Ganija al-Kiklija (poznatijeg kao Gheniwa), šefa moćne Agencije za podršku stabilnosti (SSA), koju podržava Predsedničko veće Libije.
Gheniwa je ubijen 12. maja u bazi koju kontroliše 444. brigada, predvođena Mahmudom Hamzom, milicijskim vođom povezanim s premijerom Dbeibom i Turskom. U sukobu su navodno učestvovali sirijski plaćenici, koje je Ankara dovela u Libiju 2020. godine. Ovaj događaj izazvao je osvetničke sukobe u kojima je prvog dana poginulo najmanje šest osoba.
Iako je 13. maja Dbeiba objavio okončanje operacije protiv „neregularnih milicija“, sukobi su se nastavili, a primirje je tek 15. maja označilo kraj SSA. Međutim, protesti protiv Dbeibe nastavili su da rastu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, pozvao je sve strane da poštuju prekid vatre i uključe se u dijalog, uz napomenu da je najmanje osam civila ubijeno tokom nedavne eskalacije.
Hiljade ljudi okupilo se 16. maja na Trgu mučenika u Tripoliju, zahtevajući ustavni referendum i transparentne predsedničke izbore. Demonstranti su pokušali da zapale kancelariju premijera Molotovljevim koktelima, pri čemu je jedan policajac ubijen u sukobu sa nepoznatim napadačima.
Kao reakcija na ove događaje, ostavke su podneli ministar ekonomije Mohamed al-Havij, ministar lokalne uprave Badr Eddin al-Tumi, ministar stanovanja Abu Bakr al-Gavi i drugi zamenik premijera i vršilac dužnosti ministra zdravlja Ramadan Bujanah.
U znak podrške Dbeibi, kontra-protesti organizovani su u Misrati, jakom uporištu 444. brigade i drugih milicija koje podržavaju premijera.
Libija je u dubokom haosu još od kada je NATO svgnuo, pa zatim i likvidirao Muamera Gadafija 2011. godine. Zemlja je podeljena između vlade u Tripoliju, koju podržavaju milicije i strani plaćenici, i rivalske vlade na istoku zemlje, koju podržava Libijska nacionalna vojska.
Na sve pomenuto, SAD sada planiraju premeštaj do milion Palestinaca iz Gaze u Libiju, što je dodatno podstaklo strah od eskalacije krize. Plan se razmatra dovoljno ozbiljno da je već diskutovan sa libijskim rukovodstvom. Dve osobe bliske pregovorima i jedan bivši američki zvaničnik navode da bi u zamenu za preseljenje, SAD mogle da Libiji odmrznu milijarde dolara koje su blokirane pre više od decenije, piše američki NBC News.
Dogovor još nije postignut, ali Izrael je informisan o američkim razgovorima, tvrde isti mediji. Državni sekretarijat i Savet za nacionalnu bezbednost odbili su da komentarišu pre objave vesti.
Nakon objave, američki zvaničnik demantovao je planove, nazvavši ih „neutemeljenim“. Visoki zvaničnik Hamasa, Basem Naim, izjavio je da „Palestinci ostaju duboko vezani za svoju zemlju i spremni su da se bore do kraja kako bi je odbranili“. On je istakao da samo Palestinci mogu odlučivati o svojoj sudbini.
Ovaj plan, ukoliko je istinit, bi trebalo posebno da izazove zabrinutost na evropskom kontinentu, prvenstveno državama na jugu, zbog mogućeg povećanog priliva migranata i bezbednosnih pretnji. Samo tokom 2025. godine, Evropa je primila oko 35.000 migranata, a ruta preko libijske obale postaje sve popularnija među krijumčarima.
Svi znaci do sada ukazuju na to da bi Libija mogla ponovo postati žarište sukoba.
