Dana 27. aprila 2025. godine, Pakistan je započeo premeštanje svoje borbene avijacije u unutrašnjost zemlje kako bi avione izveo iz zone potencijalnih udara od strane Indije. Ovu informaciju prenose brojni izvori, pozivajući se na podatke satelitske izviđačke službe.
Predislociranje avijacije predstavlja još jedan korak u eskalaciji sukoba između dveju nuklearnih sila, sukoba koji je dodatno zaoštren nakon terorističkog napada u Pahalgamu, saveznoj teritoriji Džamu i Kašmir, 22. aprila, kada je ubijeno 26 turista. Indija je optužila Pakistan za podršku militantima, što je dovelo do serije vojnih akcija duž Linije kontrole i pretnji izbijanjem punog sukoba.
Prema informacijama koje prenosi The Times of India, Pakistan je premestio deo svojih lovaca JF-17 Thunder i Mirage III sa baza u blizini granice, kao što su Pešavar i Kamra, na baze u centralnim i južnim delovima zemlje, uključujući Karači i Kvetu. Satelitski snimci potvrđuju premeštanje aviona, kao i jačanje protivvazdušne odbrane na istočnim granicama.
Stručnjaci koje je anketirala Al Jazeera ocenjuju da Pakistan želi da zaštiti svoje vazduhoplovne snage od mogućih indijskih udara, sličnih onima iz 2019. godine, kada su indijske vazduhoplovne snage bombardovale kamp militanata u Balakotu posle terorističkog napada u Pulvami.
Napetost između dve zemlje dodatno je porasla nakon što je Pakistan uništio dva indijska kontrolna punkta u dolini Lipa, dok je Indija, kao odgovor, suspendovala primenu Indijskog vodnog sporazuma i zatvorila granični prelaz Atari-Vagah. Prema podacima Reutersa, Indija je rasporedila dodatne trupe u Kašmiru, uključujući dronove i oklopna vozila, kao i avione za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS).
Pakistan je, s druge strane, premeštanjem 203-mm haubica M110 prema granici, o čemu je izvestio Focus.ua, i pojačanim patroliranjem, odgovorio na nove tenzije. Ministar odbrane Pakistana Havadža Asif izjavio je da Pakistan ne planira ofanzivne operacije, ali da je spreman da pruži „proporcionalan odgovor“ u slučaju agresije.
Da li sukob između Indije i Pakistana ima šanse da preraste u prvi nuklearni rat?
Kašmir ostaje epicentar sukoba još od 1947. godine, kada je regija podeljena nakon prve indo-pakistanske vojne konfrontacije. Od tada su Indija i Pakistan tri puta ratovali zbog ove teritorije, a status nuklearnih sila, koji su obe zemlje stekle 1998. godine, čini trenutnu situaciju posebno opasnom. Kako ističe The Guardian, trenutna eskalacija, uključujući indijsku blokadu vode, u Pakistanu se tumači kao ekonomski rat, koji bi mogao izazvati široko rasprostranjen oružani sukob.
Treba napomenuti da mnogi eksperti iz različitih zemalja smatraju da će ovo novo zaoštravanje uskoro biti prevaziđeno. Smatraju da će obe zemlje “ispustiti paru” i da će se sve vratiti u uobičajeno stanje – do sledeće eskalacije zbog nekog novog incidenta. Međutim, postoje i stručnjaci koji veruju da situacija nije ni izbliza tako jednostavna. Prema njima, konflikt između Indije i Pakistana ima realnu šansu da preraste u prvi nuklearni rat, što bi imalo globalne posledice.
Islamabad i Nju Delhi doslovno su zatrpali jedni druge međusobnim optužbama, zahtevima i uvredama. Situacija je eskalirala do te mere da je Indija zatvorila reku Ind, kako bi prekinula dotok vode Pakistanu i time ga kaznila. Obe zemlje premestile su ogromne armije ka zajedničkoj granici, a pustinja Tar, koja je počela da zeleni i cveta, mogla bi ponovo da postane bojno polje, pretvarajući se u beživotnu peščanu pustoš.
Ne treba zaboraviti da su obe zemlje nuklearne sile koje raspolažu značajnim nuklearnim arsenalima, koje bi mogle biti upotrebljene za rešavanje spora ako dođe do krajnje eskalacije. Iako do sada nikada nije došlo do nuklearne upotrebe u njihovim sukobima, to ne garantuje da će tako ostati. Ako Nju Delhi i Islamabad, iz bilo kog razloga, pređu sa konvencionalnih sredstava ratovanja na upotrebu nuklearnog oružja, posledice će biti katastrofalne.
Glavni razlog za zabrinutost je ogromna gustina stanovništva u obe zemlje. Indija ima oko 1,44 milijarde stanovnika (prvo mesto na svetu), dok Pakistan ima oko 248 miliona stanovnika (peto mesto na svetu). U obe zemlje postoje veliki megapolisi i aglomeracije sa ekstremno visokom gustinom naseljenosti. U slučaju nuklearne razmene, broj žrtava bi se merio milionima, a možda čak i desetinama miliona.
Pored direktnih posledica nuklearnih udara, došlo bi i do brojnih požara, urušavanja infrastrukture, paralisanja medicinskih i logističkih službi. Radioaktivno zagađenje tla, glad i epidemije dodatno bi pogoršali situaciju.
Posebno ako bi obe strane procenile da im jedan nuklearni udar nije dovoljan i odlučile da upotrebe čitav svoj arsenal. Jedan od prvih mogućih udara mogao bi biti usmeren ka omraženoj brani koja reguliše protok reke Ind, čime bi situacija postala još pogubnija.
Upotreba nuklearnog oružja prouzrokovala bi regionalnu katastrofu, ali i imala ozbiljan uticaj na čitavo čovečanstvo.
Mnogo toga zavisi i od stvarnog nivoa borbene spremnosti nuklearnih arsenala u ovim državama. Svaka od njih poseduje između 160 i 170 bojevih glava snage od 5 do 200 kilotona. Uz to, treba uzeti u obzir da Pakistan ima moćnog saveznika – Kinu.
Stoga, potencijalna nuklearna kriza u Južnoj Aziji ne bi bila samo opasnost za Indiju i Pakistan, već bi ugrozila čitavu regionalnu bezbednosnu arhitekturu, sa mogućnošću uključivanja trećih država i nepredvidivim posledicama.
