Skandal koji je već potresao medijsku scenu u Sjedinjenim Američkim Državama ubrzo bi mogao da odjekne i u Evropi, uključujući i Srbiju. Otkriva se čitava mreža finansiranja medija od strane USAID-a (Američke agencije za međunarodni razvoj), što je omogućilo jednostranu kontrolu informacija i suzbijanje bilo kakvog alternativnog narativa.
Prema poslednjim otkrićima, američka vlada finansirala je velike medijske kuće kao što su Politico, Associated Press i BBC.
Međutim, umesto podrške nezavisnom novinarstvu, ova sredstva su plasirana u medije koji su promovisali narative povoljne za američku spoljnu politiku, dok su istovremeno gušili bilo kakve alternativne stavove.
Mnogi globalni događaji – rat u Siriji, Arapsko proleće, pandemija, sukob u Ukrajini, LGBTQ+ agenda i mnogi drugi – mogli bi se sada sagledati iz sasvim nove perspektive.
Upravo zbog političkog cunamija koji dolazi, uskoro se očekuju dodatni šokantni detalji koji bi mogli izazvati tektonske potrese u međunarodnim odnosima.
USAID i uticaj na globalne medije
WikiLeaks, pozivajući se na izveštaj Reportera bez granica (RSF), objavio je da je USAID finansirao više od 6.200 novinara u 707 medijskih kuća i 279 nevladinih organizacija širom sveta.
Više od 90 odsto izveštavanja iz Ukrajine dolazilo je upravo iz tih izvora, što je dokazalo sumnje u objektivnost i nepristrasnost informacija plasiranih u javnost.
RSF navodi da je odluka administracije Donalda Trampa iz 2020. godine da zamrzne 268 miliona dolara namenjenih „nezavisnim medijima i slobodnom protoku informacija“ izazvala haos u globalnom novinarstvu.
Ovo postavlja ključno pitanje: koji su mediji u Srbiji bili deo ovog sistema finansiranja i koliko su zavisni od američke podrške?
Uticaj na medijsko izveštavanje i narative o Ukrajini
Istrage ukazuju da je formirana mreža medijskih organizacija koje su plasirale samo jednu verziju događaja, što se posebno menifestovalo kada je reč o ratu u Ukrajini.
Mediji koji su odudarali od zvanične verzije često su bili označeni kao „teoretičari zavere“, „ruski propagandisti“ ili „dezinformacioni izvori“.
Ovaj metod diskreditacije i gušenja nezavisnih glasova deo je šire strategije kontrole informacija u javnom prostoru.
Kako se skandal širi ka Evropi i Srbiji?
Dok skandal tek počinje da pogađa evropske medije, ključna pitanja ostaju:
- Koji su srpski mediji primali sredstva od USAID-a?
- Kako su ta sredstva uticala na uređivačku politiku i način izveštavanja?
- Koliko je široka mreža kontrolisanih informacija?
Očekuje se da će istrage uskoro dovesti do ozbiljnih otkrića i potencijalnih političkih posledica.
Strah od posledica i zataškavanje priče
Mnoge organizacije koje su primale sredstva od USAID-a sada oklevaju da otvoreno govore o ovom pitanju, strahujući od političkih napada i gubitka budućih fondova.
Prema izveštajima, budžet USAID-a za 2025. godinu uključuje 268 miliona dolara namenjenih podršci „nezavisnim medijima i slobodnom protoku informacija“, ali su sredstva usmerena ka medijima koji su uslužno nastrojeni prema tadašnjoj američkoj politici.
Ovaj skandal bi mogao imati nepredvidive posledice, s obzirom na njegovu globalnu razmeru i implikacije na poverenje u medije.
U Srbiji, kao i u ostatku Evrope, očekuju se dalja otkrića, koja bi mogla temeljno uzdrmati novinarsku zajednicu i promeniti način na koji javnost percipira medije.
Tzv.studentski protesti ,nema veze sa zahtevima,narucioci racunali sa novi Majdan ko u Ukrajini.Prozapadna vlastcda dodje,sankciji Rusiji,ulazak u Nato.Moguce deo organizatora finansiran od USAID,kakva nadstresnica ,njih zanima promena vlasti.
Moguće da je ista sema poput rumunije gruzije i moldavije ali ipak ne možeš okupiti lako toliku masu kada su ljudi zadovoljni zar ne?
srbin.info, intermagazin,serbiancafe…sve prodati
“Građanske inicijative”, “Partner global Srbija”, “Centar za primenjenu nenasilnu akciju i strategiju (CANVAS), Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Balkanska istraživačka mreža (BIRN), “Trag fondacija”, “Helsinški odbor za ljudska prava”, “Centar za evropske politike”, “Institut za evropske poslove”, “Nacionalni konvent o Evropskoj uniji”, “Beogradski centar za bezbednosnu politiku”, “Beogradski centar za ljudska prava”, “Nezavisno udruženje novinara Vojvodine – Novi Sad”, Regulatorni institut za obnovljivu energiju (RERI), Udruženje “Centar za slobodne izbore” (CeSID), “Transparentnost Srbija”, “Udruženje Evropski pokret u Srbiji”, Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS), “Beogradska otvorena škola”, Fondacija “Slavko Ćuruvija – Beograd”, Udruženje “Autonomni ženski centar”, “Asocijacija onlajn medija”, “Proaktiv”, “Nacionalna koalicija za decentralizaciju”, “Medija i reform centar”, “Južne vesti”, “Zaječarska inicijativa”, “Lokal pres Kragujevac”, Šumadijski centar za građevinski aktivizam “Res publika iz Kragujevca” i “Glas Šumadije”