Naslovna Analitika Raketom na naftovod: Greška, namerna diverzija ili kažnjavanje neposlušnih?

Raketom na naftovod: Greška, namerna diverzija ili kažnjavanje neposlušnih?

0
raketom na naftovod greska namerna diverzija ili kaznjavanje neposlusnih
raketom na naftovod greska namerna diverzija ili kaznjavanje neposlusnih
google news

Već smo pisali da su 15. novembra, oko 15:35, u poljskom pograničnom naselju Pševudov (Przewodów, oko 6 km od granice sa Ukrajinom), u zgradama napuštenog poljoprivrednog dobra, eksplodirale (navodno dve) rakete 5B55p sistema S-300. Tom prilikom, poginula su dva radnika, starosti 60 i 62 godine. Naravno, odmah je zaključeno da je krivac – Rusija. Poljsko Ministarstvo spoljnih poslova je 16. novembra saopštilo da su rakete ruske proizvodnje a poljski ministar spoljnih poslova Zbignjev Rau (Zbigniew Włodzimierz Rau) pozvao je ruskog ambasadora u Ministarstvo spoljnih poslova sa zahtevom da mu odmah pruži detaljno objašnjenje. No, za kratko vreme uobičajena antiruska histerija je pred argumentima počela da splašnjava ali – iako raketa nije bila ruska, Rusija je ipak bila glavni krivac!

bajden odbio da razgovara sa zelenskim posle raketnog udara na poljsku
Bajden odbio da razgovara sa Zelenskim posle pada rakete u Poljskoj

Sve je ukazalo da je u pitanju bila raketa sistema S-300 koju je ispalila ukrajinska protivvazdušna odbrana. Poljskipredsednik Andžej Duda (Andrzej Sebastian Duda) je ublažio prethodni stav svoje zemlje i izjavio ”da nije bilo namernog napada na Poljsku”. Ovo je potvrdio i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, a da se za ispaljivanje 5b55p ne može direktno okriviti Moska potvrdio je čak i Džo Bajden. No, Stoltenberg je naglasio kako su se ”članice NATO složile da moraju ostati budne, smirene, da blisko koordinišu svoje akcije i da uvek čine sve što je neophodno za odbranu savezničkih teritorija”. Prema njegovim rečima, ”situacija nije razlog za bilo kakve dodatne akcije, osim onih koje su već preduzete pre i posle agresije Rusije na Ukrajinu. To znači jačanje istočnog krila NATO i dalje snabdevanje Ukrajine oružjem. Kijevu su posebno potrebni sistemi PVO, zbog masovnih napada Rusije na ukrajinske gradove i kritičnu infrastrukturu, koji traju već nekoliko nedelja, a koji su rezultirali smrću dvojice Poljaka u Pševudovu”. Mišljenje o ”isključivoj odgovornosti Rusije” pošto se Ukrajina samo branila i, Bože moj, pogrešila, jednoglasno su izneli ambasadori EU na sastanku u Briselu. ”Svi su podvukli da je Rusija direktno odgovorna”, rekao je Andrzej Sados (Andrzej Marek Sadoś), stalni predstavnik Poljske pri EU. Uprkos svemu, Poljska nije odlučila da podnese zahtev za aktiviranje člana 4 Vašingtonskog sporazuma, koji kaže da će se ”članice NATO zajedno konsultovati kad god teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbednost bilo koje od članica bude ugrožena”.

U trenutku kada se činilo da je sprečena eskalacija sukoba i kada su pozivi predsednika Zelenskog za aktiviranjem članova 4 i 5 utihnuli, pokazalo se da Rusija nije dovoljno okrivljena. Šta više, stiče se (bar subjektivno) i utisak da i neke nedovoljno prilježne članice NATO treba ozbiljno opomenuti.

Naime, Ukrajina je 15. novembra obavestila rusku državnu naftnu kompaniju ”Transnjeft” (ПАО Транснефть) da je snabdevanje Mađarske naftom preko južnog kraka naftovoda ”Družba” privremeno obustavljenо zbog pada napona na mreži. Istovremeno, i operateri naftovoda u Mađarskoj i Slovačkoj saopštili su da je snabdevanje naftom delova istočne i centralne Evrope preko deonice naftovoda ”Družba” privremeno obustavljeno. Naime, mađarski MOL je saopštio kako ga je ukrajinski partner obavestio da je ”ruska raketa pogodila elektranu blizu granice sa Belorusijom koja obezbeđuje struju za pumpnu stanicu, te da je to dovelo do zastoja”. Slovački ”Transpetrol, a.s.” je takođe potvrdio suspenziju, navodeći “tehničke razloge na ukrajinskoj strani”, ali nije precizirao da se radi o raketnom udaru. ”Razlog obustave isporuke još nije zvanično potvrđen od strane ukrajinske strane”, navodi se u saopštenju ”Transpetrola” i dodaje da očekuje da će do 16. novembra imati više informacija o uzroku obustave. Obim poremećaja nije odmah bio jasan, ali je bilo jasno da je usledio odmah nakon eksplozije u Pševudovu. Naftovod ”Družba” је, naime, jedna je od najvećih mreža naftovoda na svetu. Polazi od Rusije i u Belorusiji se razdvaja na severnu i južnu granu. Severni krak se pruža preko Belorusije i Poljske do Nemačke. Južni krak prolazi kroz Ukrajinu, snabdevajući naftom Slovačku, Češku i Mađarsku – znači, zemlje bez izlaza na more. Naftovodom ”Družba” Mađarska prima skoro 8 miliona tona nafte godišnje u maksimalnom kapacitetu. Rafinerija kompanije MOL u Sazhalombati (Százhalombatta) dobija 60% zaliha sirove nafte iz Rusije, a ostatak dolazi preko naftovoda ”Adria” (30%) i iz domaće proizvodnje (10%). Ovo ukazuje u kojoj meri je prekid snabdevanja pogodio Budimpeštu. No, zanimljivo je da češki operater ”MERO ČR, a.s.” (MEzinárodní ROpovody) i poljski ”PERN S.A.”(Przedsiębiorstwo Eksploatacji Rurociągów Naftowych Spółka Akcyjna), koje se snabdevaju sa istog kraka, nisu primetili poremećaje u protoku nafte. 

Transnjeft

Zbog zatvaranja naftovoda i raketnog incidenta u Poljskoj, mađarski premijer Viktor Orban sazvao je za 15. novembar vanrednu sednicu Saveta za odbranu a za jutarnje časove 16 novembra – sastanak vlade. Pre prvog sastanka, ministar odbrane Kristof Salaj-Bobrovnički (Kristóf Szalay-Bobrovniczky) konsultovao se telefonom sa generalnim sekretarom NATO, Jensom Stoltenbergom. Posle sastanka, na pres-konferenciji, ministar je izjavio da je ”u trenutnoj situaciji najvažnije ostati miran kako bi se izbegla svaka eskalacija. Apelujemo da budemo veoma oprezni i da na osnovu trenutnih procena ne izvlačimo dalekosežne zaključke. Moramo da sačekamo da poljska vlada pruži pune informacije o raketnom napadu. U pogledu napajanja energentima, važno je da nije pogođen sam naftovod već transformator. MOL ima rezervu za 90 dana, a u tom periodu sistem će biti ponovo stavljen u funkciju. Kompanija MOL je i ranije saopštila da je spremna da obezbedi snabdevanje zemlje i regiona energijom tokom prekida napajanja. Zoltan Kovač (Zoltán Kovács), državni sekretar za međunarodne komunikacije i odnose, najavio je da će se na sastanku vlade analizirati trenutna situacija sa stanovišta vojne i energetske bezbednosti Mađarske a na osnovu izveštaja obaveštajnih službi“. Posle zasedanja vlade, Orban je na Fejsbuku napisao da je ”ono što je sada potrebno – to je smirenost”. Na istoj mreži, ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto (Péter Szijjártó) rekao je da je obavio telefonski razgovor sa ministrom spoljnih poslova Poljske Zbignjevom Rauom (Zbigniew Włodzimierz Rau), kome je izrazio solidarnost Mađarske i ukazao da je Budimpešta spremna da Poljskoj pruži svaku neophodnu pomoć. Poljski ministar spoljnih poslova je ukazao da još ne mogu ništa sa sigurnošću da kažu o raketnim udarima te da ne znaju ko je mogao da ispali rakete i sa kojim namerama. Na mestu udara se vrši uviđaj, a ukoliko rezultati uviđaja budu vredni izveštavanja, Mađarska će biti obaveštena.

Péter Szijjártó

Kada se sa velikom sigurnošću utvrdilo ko je i sa kakvim namerama ispalio rakete, Ukrajinci su 16. novembra organizovali ”vanredni sastanak na visokom nivou” Međunarodnog savetodavnog saveta za energetiku na kome se razgovaralo o energetskoj situaciji u Ukrajini. Sastanak je inicirao ministar energetike Herman Galuščenko (Герман Валерійович Галущенко), a prisustvovali su mu predstavnici ministarstava Kanade, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Litvanije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Španije, Švedske, Velike Britanije, SAD, kao i Sekretarijat Energetske zajednice. Po svemu sudeći, opanelu nisu prisustvovali predstavnici Mašarske. Prema rečima ukrajinskog ministra energetike, ”Rusi su 15. novembra izveli najmasovniji napad na energetski sistem Ukrajine, koristeći oko 100 projektila, kao i veliki broj dronova, nanoseći značajnu štetu sistemima za prenos električne energije. Iste večeri je obavljen niz remontnih radova, čime je omogućeno ponovno snabdevanje električnom energijom kritičnih infrastrukturnih objekata i naselja. No, jedna od raketa (ispaljenih u samoodbrani ?) pogodila je trafo-stanicu u blizini granice sa Belorusijom, čime je prekinuto napajanje pumpne stanice naftovoda ”Družba”’. 

Naftovod Družba

Žitelj Berlina Sergej Sumlјeni (Сергей Сумленный), politikolog-germanista, šef predstavništva nemačkog fonda Hajnrih Bel u Kijevu (Heinrich-Böll-Stiftung Ukraine), ipak nije odustao od teorije postavljene na Twiter-u, prema kojoj su ”ruske rakete pogodile dalekovod koji povezuje EU sa Ukrajinom, u blizini važnog energetskog čvorišta – Dobrotvirske elektrane (Добротвірська теплоелектростанцiя ТЕС). Tako je pumpna stanica naftovoda ostala bez energije”. Znači, teško je odreći se tvrdnje da je katastrofu izazvao ruski S-300. Kako isporuke ruske nafte ovom rutom nisu obuhvaćene sankcijama EU, neki ”analitičari” su odmah zaključili da je Rusija želela da to iskoristi i ”uništi evropski energetski sistem”. Tako što će posle ”Severnog toka 2” uništiti i ”Družbu”? Preseći sebi sve puteve izvoza? Očito apsurdna, ali teorija koja ipak kola društvenim mrežama. Najmanje pažnje se poklanja najviše oštećenoj Mašarskoj i Orbanovim apelima da je najvažnije ostati miran kako bi se izbegla svaka eskalacija.

NEMA KOMENTARA

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version