NaslovnaIstorijaPentagon: Kako je za samo 16 meseci izgrađeno sedište američke vojne moći

Pentagon: Kako je za samo 16 meseci izgrađeno sedište američke vojne moći

Pentagon (od grčkog pentágōnon – petougao) je sedište Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država. Nalazi se u Arlingtonu, Virdžinija 22202, SAD. Kao simbol američke vojske, Pentagon se često koristi kao metonimijski naziv za Ministarstvo odbrane SAD. Velikom, birokratizovanom aparatu ovaj objekat je zaista bio potreban ne samo kao simbol moći, već i kao realna administrativna potreba. To je jedna od najvećih poslovnih zgrada na svetu.

Izgrađen je u periodu 1941–1943. godine, ima pet spratova iznad zemlje i dva podzemna nivoa, a ukupna površina njegovih spratova iznosi približno 604.000 m². Zanimljivo je da je dugo važio za najveću poslovnu zgradu u vlasništvu jednog subjekta. Njegov karakteristični petougaoni oblik postao je toliko prepoznatljiv da je sam naziv Pentagon odavno prerastao značenje građevine i postao sinonim za američko Ministarstvo odbrane.

Osvrnimo se  na današnje stanje. Preraspodela moći (novca) učinila je da je Pentagon sada tek 14. na listi najvećih zgrada i objekata na svetu (po površini sprata). Najveća je Iran Mall sa neverovatnih 1.950.000 m².

Izgradnja Pentagona trajala je od 11. IX 1941. do 15. januara 1943. godine. To je bilo izuzetno brzo, uzevši u obzir veličinu i namenu objekta. Dužina svake od pet strana zgrade je 281 metar, zbir stranica je približno 1.405 metara; ukupna dužina hodnika je 28 km, a ukupna površina pet spratova je 604.000 m². Zgrada ima pet nadzemnih i dva podzemna sprata, pri čemu nadzemni deo dostiže visinu od 23,5 metara. Ima 7754 prozora i u njoj radi približno 26.000 ljudi.

Pentagon zauzima 116.000 m² (28,7 hektara) katastarske površine, a 21.000 m² (5,1 hektar) zauzima unutrašnje dvorište. Zgrada ima pet fasada, shodno svom izgledu. Počevši od severa i krećući se u smeru kazaljke na satu, one se zovu: fasada esplanade (Esplanade Facade), fasada reke (River Facade), fasada metro stanice (Metro Station Facade), južna fasada parkinga (South Parking Facade) i fasada helidroma (Helipad Facade, ili Heliport Facade). Na severnoj strani zgrade nalazi se pešačka esplanada koja vodi do dvorane duge 180 metara u kojoj se održavaju ceremonije.

Projektovanje i izgradnja

Zgradu je projektovao američki arhitekta Džordž Bergstrom (George Edwin Bergstrom, 1876–1955), a njenu izgradnju je izvela građevinska kompanija „Džon Mekšejn“ iz Filadelfije, Pensilvanija. Mekšejn (John McShain) bio je poznat po izgradnji mnogih zgrada u Vašingtonu te je poneo nadimak Čovek koji je izgradio Vašington (“The Man Who Built Washington”). Projekat je naručila vojska. Na zahtev generala Brehona Somervela, izgradnja je trebalo da se ubrza, a završetak je zakazan za 15. januar 1943. godine, a izgradnja je počela 11. septembra 1941. godine. Vojska je nadgledala radove u ime naručioca; na čelu nadzornog odbora nalazio se pukovnik (od 17. septembra 1942. godine, general) Lesli Grouvs iz Građevinskog korpusa američke vojske, inače tehnički direktor projekta „Menhetn“.

Pentagonalni oblik zgrade nije predmet neke zavereničke simbolike. Reč je o lokalnoj mreži puteva. Nekoliko puteva je prolazilo kroz to područje, sekući se pod uglom od 108°, istim uglom koji je korišćen za izgradnju petougla. Stoga se zgrada sa takvim planom besprekorno uklopila u saobraćajnu infrastrukturu, a projekat je odobren. Međutim, posle nekog vremena, predsednik Ruzvelt je odlučio da gradilište bude pomereno nizvodno duž reke Potomak, ostavljajući raspored zgrade nepromenjenim. Odlučio je to stoga što je smatrao da zgrada zaklanja pogled na Vašington. Koordinate objekta su 38°52’15″N i 77°03’21″W (oznake za pretragu na međunarodnim mapama).  

Nezvanične procene navode da postoji deset spratova pod zemljom, sa brojnim tunelima koji se protežu desetinama kilometara od zgrade; tvrdnje treba uzeti s rezervom jer zvanični podaci govore o dva podrumska nivoa. Pentagon ima pet koncentričnih prstenova i deset radijalnih hodnika projektovanih tako da se do bilo koje udaljene lokacije u zgradi može doći za samo sedam minuta.

Da bi stigli do svojih radnih mesta, zaposleni moraju da prođu pored dva hektara travnjaka. Kada je Pentagon izgrađen 1942. godine, obezbeđeni su odvojeni toaleti za belce i crnce, tako da je ukupan broj toaleta bio (i ostao) dvostruko veći od sanitarne norme. Međutim, znakovi sa objašnjenjima „za belce“ i „za obojene“ nisu postavljeni, zahvaljujući Frenklinu Ruzveltu. Centralni deo dvorišta zgrade bio je rezervisan za kafeteriju, takođe petougaonog oblika i nezvanično poznatu kao „Ground Zero“. Ovaj nadimak je dat tokom Hladnog rata zbog očekivanja da je, u očima sovjetskog vojnog rukovodstva, izgledao kao ulaz u podzemni bunker u kojem se nalazio Generalštab SAD, i stoga tretiran kao glavna meta za nuklearni napad. Inače, to je jedino mesto u SAD gde se činovi (bez obzira da li je general ili kaplar) međusobno ne pozdravljaju. 

Teroristički napad

U tekstu „NORAD u magli: zašto najmoćnije vazduhoplovstvo sveta nije sprečilo napad na WTC 11. septembra?“ detaljno smo opisali događaje od tog dana, no da se podsetimo ukratko: dana 11. septembra 2001. godine, u 9:37:46 objekat je bio izložen terorističkom napadu. Grupa bombaša samoubica otela je civilni avion boing 757-200, let 77 kompanije „Ameriken erlajns“ i njime se uputila ka Pentagonu. Avion se zabio u levo spoljno krilo zgrade, u kojoj se nalazi Komanda američke mornarice. Zgrada je oštećena eksplozijom i požarom, a deo se srušio. To se dogodilo neposredno nakon što su pre toga završene opsežne popravke i restauracija ovog dela zgrade, a instaliran je i novi sistem za suzbijanje požara. U napadu je poginulo 125 ljudi i 64 putnika u avionu. Memorijal beleži 184 žrtve jer u taj broj naravno ne uračunava otmičare.

Avion koji je krenuo ka Pentagonu izvršio je spuštanje od 2,1 km iznad Vašingtona, istovremeno izvodeći okret od 270º brzinom od 805 km/h. Četiri minuta pre udara spustio se izvodeći okret od 30º na 670 m (2.210 stopa). Približavao se meti horizontalnom putanjom (kako bi naneo maksimalnu štetu) na tako maloj visini da je oborio nekoliko uličnih svetiljki. Udario je u zgradu brzinom od 853 km/h (236 m/s), sa nagibom krila ulevo i uglom od približno 60° u odnosu na fasadu zgrade. Rezervoari za gorivo u avionu sadržali su 20.000 litara goriva. Probio je rupu širine pet metara (uprkos rasponu krila aviona od 38 metara), a delovi su prodrli do 95 metara u zgradu (avion je dugačak 47 metara).

Pedeset betonskih nosača je srušeno (30 uništeno, a 20 ozbiljno oštećeno). Panel navigatora i crna kutija bili su jedini delovi aviona koji su ostali celi i upotrebljivi za analizu. Oni su pronađeni tek 14. septembra. Oko dvadeset minuta kasnije 23 metra zida se urušilo, zaustavivši operacije gašenja požara na nekoliko desetina minuta. Moglo je biti više žrtava, ali nekoliko meseci ranije susedni sektor je bio ispražnjen jer su činovnici prebačeni u druge sektore zbog popravki. Oko 30 ljudi je preživelo u krilu gde se avion zabio (jedna osoba je preživela u neposrednom području gde je avion udario u zgradu). U obnovljenom krilu napravljen je memorijal u čast pripadnika Ministarstva odbrane SAD i putnika aviona. I sama okolina je specifičan spomenik koji se sastoji od parka sa 184 klupe okrenute ka zgradi. Tokom renoviranja Pentagona 2001–2002. godine, na mestu udara izgrađena je mala unutrašnja kapela.

Možda niste znali…

Iako je Pentagon simbol američke vojne moći i centralno sedište Ministarstva odbrane SAD, čitav odbrambeni aparat odavno je prerastao okvire ove monumentalne građevine. Pojedine institucije, službe i organizacione celine smeštene su u zasebnim objektima širom vašingtonske metropolitanske oblasti, ali i na udaljenim vojnim lokacijama. Među njima se izdvajaju kompleks „Mark Center“ kao i sedišta velikih obaveštajnih institucija poput DIA, NGA i NSA. Prema podacima američke državne revizorske institucije GAO, Ministarstvo odbrane je u martu 2025. raspolagalo sa približno 3,25 miliona kvadratnih metara kancelarijskog prostora samo u oblasti glavnog grada. Tako Pentagon, uprkos svojim impresivnim dimenzijama, predstavlja tek najvidljiviji deo mnogo šireg administrativnog i organizacionog sistema američke vojne sile. 

Posebno se izdvajaju tri grupe objekata:

  • Mark Center, u Aleksandriji (Virdžinija) – veliki kancelarijski kompleks koji služi kao dodatni prostor za potrebe Ministarstva odbrane.
  • Iznajmljene poslovne zgrade širom Vašingtona, Merilenda i Virdžinije, u kojima su smešteni različiti organizacioni delovi Ministarstva.
  • Vojne baze i zasebni kompleksi u kojima se nalaze pojedine velike odbrambene institucije i njihove uprave.

U sagu o birokratizaciji vojske umešala se i lingvistika. Deklaracija o nezavisnosti ima 1320 reči na tri do četiri stranice A/4 formata pri normalnom proredu i pismovnoj visini od 12 tt.  Međutim, u Pentagonu se za svaku, pa i najmanju stavku formira specifikacija, tzv. „mil-spek’’ (military specification, skraćeno MIL-SPEC). Za plastičnu pištaljku ona iznosi 16 strana, za žvakaću gumu 15, za mišolovku 22, a za majice bez rukava 24 stranice. Kada je 1951. godine kod kompanije „Lokid“ naručen nov teretni avion specifikacije su napisane na osam strana. Sličan zahtev je 1980. godine dostavljen na 2.750 strana (!).  Kao ilustracija neka posluži i sledeći podatak: u julu 1945. godine u OS SAD bio je jedan oficir na deset vojnika. Danas je to odnos jedan prema šest. Vojska je postala birokratska kasta koja umnožava samu sebe. 

Dežurna para iznad Pentagona novembar 2001
Dežurna para iznad Pentagona novembar 2001

Podatak koji se nerado spominje

Nezavisno od brojnih teorija zavere koje su smesta buknule istina je da je gradnja Pentagona počela 11. septembra 1941. godine, tačno 60 godina pre terorističkog napada.

OSTAVI KOMENTAR

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave