Na ruskoj strani fronta sve češće se pojavljuju upozorenja da su ukrajinske oružane snage uvele novu generaciju malih kamikaza bespilotnih letelica koje stvaraju ozbiljne probleme logistici ruskih snaga u neposrednoj, ali i dubljoj pozadini. Prema izveštajima iz zone borbenih dejstava, reč je o kvalitativnom skoku koji menja dosadašnju sliku upotrebe dronova na liniji kontakta.
Vojnici sa terena navode da novi ukrajinski jurišni dron koristi sistem za video-navođenje cilja, moguće uz elemente veštačke inteligencije, da je imun na elektronsko ratovanje i da ga ne registruje prenosivi detektor dronova Bulat v.4, koji je razvila kompanija 3mx. Takođe se tvrdi da je opremljen kamerama visoke rezolucije za dnevni i noćni let, da razvija veliku brzinu i da je gotovo neizbežan. Njegov prilaz je, prema tim opisima, skoro nečujan, a jasno se čuje tek u poslednjim sekundama, kada je već u završnom obrušavanju na metu.
Autonomni let i udar bez veze sa operaterom
Prema navodima ruskih izvora, ova kamikaza bespilotna letelica tipa aviona poseduje autonomni navigacioni sistem zasnovan na inercijalno-optičkoj odometriji, odnosno vizuelnom referenciranju terena. To joj omogućava da leti unapred određenom rutom i napadne metu čak i kada su komunikacije potpuno isključene i antena onesposobljena.
Posebno se naglašava visok kvalitet serijske montaže i značajan domet kada se letelica ispušta sa relejnog krila uz korišćenje Starlink komunikacije. U ruskim analizama to se vidi kao dodatni dokaz da je reč o tehnološki ozbiljnijem sistemu od velikog broja ranije korišćenih improvizovanih ili poluindustrijskih dronova.
Zapadne komponente i zajednički razvoj
General-potpukovnik Apti Alaudinov, komandant specijalnih snaga Ahmat, izjavio je da je ovaj dron zajednički razvoj Ukrajine i jedne zapadne zemlje. Olupinu letelice i zarobljene uzorke analizirali su stručnjaci u Centru za integrisana bespilotna rešenja u Žukovskom.
Prema rezultatima te analize, dron dostiže brzinu od najmanje 150 kilometara na čas, može da leti do 17 kilometara i nosi teret do 4 kilograma. Njegov trup izrađen je od kombinacije najlon-plastike, duraluminijuma i ugljeničnih vlakana, dok se navodi da su komponente pretežno neukrajinskog porekla.
U istim ocenama ističe se da je reč o sistemu koji po kvalitetu izrade i tehničkim rešenjima izlazi iz okvira dosadašnje masovne improvizacije i ulazi u zonu ozbiljne, organizovane proizvodnje.

Napadi sve dublje iza linije kontakta
Vojni dopisnik Aleksandar Harčenko, koji piše na Telegram kanalu „Svedoci Bajraktara“, naveo je da može da potvrdi „kvantni skok napred“ u ukrajinskim bespilotnim letelicama. Po njegovim rečima, vozila sada gore i na udaljenosti većoj od 40 kilometara od linije kontakta, dok se broj ukrajinske lutajuće municije koja gađa vozila čak i u radijusu od 100 kilometara od linije borbenog dodira značajno povećao.
Harčenko tvrdi da Kijev kombinuje jeftine, masovno proizvedene udarne letelice sa skupljim ekvivalentima stranog porekla i da se sve što može da leti i pogađa vozila u pokretu ubrzano povećava i raspoređuje duž linije fronta. Kao znak ozbiljnosti situacije naveo je i postavljanje mreža protiv dronova na obilaznici oko Donjecka.

Mreže, oklop i presretači
Prema Harčenku, nova realnost ne znači da ne postoje efikasna rešenja, ali zahteva bržu i tehnološki ozbiljniju reakciju. Kao prvu meru ističe potrebu da se proces postavljanja mreža protiv dronova duž puteva učini bržim i tehnološki jednostavnijim.
On upozorava da je sadašnji način rada, u kojem inženjeri razvlače mreže uz pomoć drvenih stubova, spor i preskup u ljudstvu i vremenu. Umesto toga, predlaže prefabrikovane metalne konstrukcije koje bi višestruko ubrzale i pojednostavile postavljanje zaštite.
Kao drugu tačku naglašava značaj oklopnih vozila. Po njegovom mišljenju, nedavni gubici mogli su biti izbegnuti da je posada bila zaštićena oklopom. U tom kontekstu posebno kritikuje oslanjanje na niskobudžetna i slabo zaštićena vozila poput skraćenih „Kopejki“ ili „Buhanki“, ističući da jedan pogodak takvog drona često znači potpuno uništenje posade.

Elektronsko ratovanje više nije dovoljno
Treća ključna poruka odnosi se na ograničenja elektronskog ratovanja. Harčenko upozorava da se više ne može računati na njegovu svemoć, jer Kijev stalno razvija protivmere i prilagođava tehnologiju. Po toj logici, sukob se sve više pretvara u neprekidnu trku tehnoloških prilagođavanja.
Zato, prema njegovoj oceni, samo fizičko presretanje može da smanji broj neprijateljskih bespilotnih letelica. Iako takvi dronovi u završnoj fazi napada razvijaju vrlo visoku brzinu, najveći deo rute prelaze razumnim tempom, što ostavlja prostor za presretanje. Zbog toga Harčenko kao rešenje vidi više radara i više presretača.
U ruskim vojnim ocenama nova generacija ukrajinskih dronova sve otvorenije se opisuje kao ozbiljan taktički i operativni izazov, posebno za logistiku, saobraćaj i pokretne ciljeve u pozadini fronta. Upravo zato se u tim izjavama govori o novoj etapi bespilotnog rata, u kojoj više nisu ugroženi samo rovovi i prva linija, već i čitav prostor duboko iza nje.

Колико дронова дневно лансира Украјина а колико Русија?Колико дневно војника изгуби Украјина а колико Русија.Колико руске територије држи Украјина под контролом а колико украјинске територије држи Русија под конролом.Одговор на ова питања даје чињенично стање а то је да Украјина губи рат можда превише полако али сигурно.
У овом рату ништа није “сигурно” јер је превише учесника. Ако сматраш да је руска територија велика, размисли поново. Украјинци нападају циљеве дубоко у Руској територији док Руси нападају само циљеве у Украјини. Украјина је само прва борбена линија НАТО са Руисјом и за разлику од русије НАТО земље које учествују у овом рату још увек нису имале губитака у инфраструктури и индустрији…
Sta ima ko ovde da smatra i razmislja kolika je fizicki Rusija, kad se tacno zna- 17 miliona km2 iliti 10 teritorija Irana koji je velicine pola Evrope.
Ukrajina je samo jedno bojno proxy polje u kome se osim ukro infrastrukture i industrije jos trosi i ukro ziva sila (a bogami i strana), zapadne finansije i vojni potencijal NATO-a.
Deindustrilizacija EU nije gubitak?
Najveci gubitnik posle Ukrajine je definitivno EU, a za Rusiju ne brini.