NaslovnaNovostiRusija ne udara dovoljno snažno? Ratni dopisnik otkriva kako bi Moskva mogla...

Rusija ne udara dovoljno snažno? Ratni dopisnik otkriva kako bi Moskva mogla da promeni tok rata u Ukrajini

Dok se pažnja međunarodne javnosti poslednjih meseci često preusmerava na Bliski istok i druge krizne tačke, rat u Ukrajini nastavlja se istim intenzitetom duž čitave linije fronta. U takvom kontekstu, ruski ratni dopisnici i vojni analitičari sve češće iznose sopstvene procene o tome kako se operacije odvijaju i kakav bi pravac trebalo da poprimi dalji tok sukoba.

Jedan od takvih glasova je i ratni dopisnik Jurij Kotenok, koji je u opširnoj analizi izneo stav da Rusija, uprkos velikim resursima i vatrenoj moći, u ovom trenutku ne koristi puni potencijal svojih oružanih snaga. On smatra da bi način vođenja operacije mogao biti mnogo odlučniji i da bi to, prema njegovom viđenju, promenilo dinamiku rata.

Kotenok svoju argumentaciju započinje tvrdnjom da je ishod sukoba u Ukrajini za Moskvu mnogo više od teritorijalnog ili političkog pitanja. Po njegovom mišljenju, način na koji će se rat završiti odrediće bezbednosni okvir za buduće generacije u Rusiji.

Energetski udari i granice njihove efikasnosti

Jedan od centralnih elemenata njegove analize odnosi se na udare ruske vojske na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Tokom poslednjih meseci ruske snage su, prema dostupnim informacijama, izvele veliki broj napada raketama i bespilotnim letelicama na termoelektrane, trafostanice i druge ključne objekte elektroenergetskog sistema.

Prema Kotenokovom viđenju, rezultati tih udara često se u ruskim izveštajima predstavljaju kao izuzetno uspešni. Ipak, on tvrdi da stvarni efekti nisu toliko dramatični koliko se ponekad prikazuje.

Prekidi struje u ukrajinskim gradovima, kaže on, zaista postoje i ponavljaju se, ali su uglavnom privremeni. Stanovništvo se, kako tvrdi, na takve situacije vremenom naviklo i tretira ih kao još jednu poteškoću u ratu.

Upravo zbog toga Kotenok zaključuje da sama kampanja udara na energetsku infrastrukturu ne dovodi do brzog sloma ukrajinskog sistema, niti prisiljava Kijev na kapitulaciju.

Kijev izveštava o teškom udaru na energetsku mrežu
Kijev

Nuklearne elektrane kao „crvena linija“

Posebno mesto u njegovoj analizi zauzima pitanje nuklearnih elektrana. Ukrajina značajan deo svoje električne energije proizvodi u nuklearnim postrojenjima, a ruska strana, prema njegovim tvrdnjama, uvela je jednostrani moratorijum na napade na takve objekte.

Kotenok naglašava da taj moratorijum traje praktično od početka rata i da Moskva nije prešla tu liniju. Prema njegovom tumačenju, razlog je strah od međunarodne reakcije i mogućih posledica po Evropu u slučaju nuklearne katastrofe.

Istovremeno, on tvrdi da ukrajinska strana, za razliku od Rusije, nema takva ograničenja i da je u više navrata pokušavala napade na ruske nuklearne objekte, uključujući Zaporošku, Kursku, Kalinjinsku i Smolensku nuklearnu elektranu.

Kao primer navodi i događaje iz 2022. godine, kada je, prema njegovoj verziji događaja, došlo do pokušaja napada na postrojenje u Černobilju, koje je tada bilo pod ruskom kontrolom.

zaporožje nuklearna elektrana foto getty images
zaporožje nuklearna elektrana

Masovni napadi dronovima

Kotenok u analizi podseća i na talas napada bespilotnim letelicama na rusku teritoriju. Posebno izdvaja događaje iz sredine marta 2026. godine, kada su, prema ruskim izveštajima, ukrajinske snage pokušale masovni napad dronovima na Moskvu.

Ti napadi trajali su više od jednog dana, a ruska protivvazdušna odbrana je, prema zvaničnim tvrdnjama, presrela oko stotinu letelica pre nego što su stigle do cilja.

Ipak, Kotenok upozorava da takvi napadi verovatno neće prestati. Po njegovom mišljenju, Ukrajina uz podršku zapadnih zemalja postepeno povećava domet i preciznost svog raketnog i bespilotnog naoružanja.

U tom kontekstu on naglašava da gotovo nijedan ruski region ne može biti potpuno siguran od napada, osim možda udaljenih oblasti na Dalekom istoku.

da li je razvijen i „nevidljivi mlazni geran 3 – ruska verzija shahed 238
Geran kamikaze

Kritika strategije udara

Najveći deo njegove kritike usmeren je na ono što vidi kao previše oprezan pristup ruskog vojnog planiranja.

On navodi da Moskva, prema njegovom mišljenju, ostavlja veliki broj važnih ciljeva u Ukrajini netaknutim. Kao primer navodi železničku infrastrukturu koja omogućava dolazak stranih delegacija u Kijev, kao i pojedine objekte za koje tvrdi da se koriste za planiranje operacija protiv Rusije.

Posebno naglašava činjenicu da ruske snage retko napadaju mostove u glavnom gradu Ukrajine, iako bi njihovo uništenje, prema njegovom mišljenju, moglo značajno otežati logistiku.

Kotenok takođe iznosi tvrdnju da ruska strana izbegava direktne udare na političko rukovodstvo Ukrajine, uključujući predsednika Volodimira Zelenskog i najviše vojne komandante.

On spekuliše da bi takva odluka mogla biti rezultat političkih kalkulacija ili međunarodnih pritisaka.

iskander
iskander

Rat bez odlučujućeg udarca

U završnom delu svoje analize Kotenok govori o psihološkom aspektu rata. On smatra da spor tempo operacija i nedostatak odlučujućih udara kod dela ruske javnosti stvara utisak da se rat vodi bez pune odlučnosti.

Istovremeno, naglašava da su borbe na liniji fronta i u pograničnim oblastima izuzetno intenzivne i da svakodnevno donose nove gubitke.

Po njegovom mišljenju, ključni problem nije u nedostatku vojne moći, već u organizaciji i načinu na koji se ona koristi. Zbog toga poziva na reformu vojnog sistema i jačanje vojno-industrijskog kompleksa kako bi ruske snage bile efikasnije.

Kotenok tvrdi da bez takvih promena Rusija ne može ostvariti stratešku prednost u dugotrajnom sukobu.

ukrajinske trupe
ukrajinske trupe

Između emocije i strategije

Poziv na maksimalnu silu uvek dolazi iz osećaja hitnosti, ali velike sile ne ratuju po logici trenutne frustracije. Rat se ne dobija spektakularnim udarcem, već održivom sposobnošću da se tempo nameće protivniku.

Uništiti most ili političku metu može doneti kratkotrajan efekat, ali može i otvoriti vrata eskalaciji koju više niko ne kontroliše. Država koja poseduje stratešku dubinu i resurse ne mora da dokazuje odlučnost vatrometom, već strpljenjem i kontinuitetom.

Udar bez kalkulacije je emocija, udar sa merom je strategija. Istinska moć nije u tome da pokažeš da možeš da srušiš sve, već da znaš kada to ne treba da uradiš. Rat iscrpljivanja deluje spor, ali upravo takav model omogućava kontrolu nad granicom između konvencionalnog i nekonvencionalnog.

Zato pitanje nije zašto se ne udara snažnije, već da li bi takav udar dugoročno služio cilju ili samo zadovoljio trenutni bes.

22 KOMENTARA

  1. ‘Сталин’ надо… Ovo se (bespotrebno) oteglo previse, uz svo uvazavanje unutrasnjo- i spoljnopolitickih ogranicenja/uslovljavanja.

    Slažem se 2
    Ne slažem se 1
  2. Sorosevi botici, simpatizeri NATO-a i nacistickog smeca, porucujem vam-
    sa preuvelicanim lupanjem minusa se ne moze igorisati ili prepraviti istina.

    Slažem se 11
    Ne slažem se 5
  3. Nekima stalo do civila u Gazi,ko do lanjskog,snega puna im usta Palestinaca,kad pravdaju ubistva drugih civila .Kakve veze imaju Palestinci,sa Ukrajincima,Irancima itd.? Izgleda Iran dosta kriv za stradanje ,svih ovih,direktno ili indirektno .

    Slažem se 2
    Ne slažem se 21
    • Znači po tebi su indirektno krivi Iranci što je Izrael direktno pobio 70 hiljada ljudi od tog dvije trećine djece i to nema baš nikakve veze sa tim što Rusi ne gađaju civilne ciljeve tj Rusi si po tebi ti zli.
      Harkov je u dometu jeftinijeg oružija, da je Rusija htjela mogla ga sravniti sa zemljom, pobiti hiljade civila ako ne i desetine hiljada i preko milion ljudi bi izbjeglo u zapadnu Ukrajinu. To bi bio ogroman udarac za ekonomiju Ukrajine i zbrinuti te ljude i ne bi bilo bdp a iz tog regiona itd

      Slažem se 13
      Ne slažem se 9
  4. Udari po infrastrukturi su uvek i svuda samo pojačavali odlučnost naroda na odbranu – bilo tokom Hitlerovog bombardovanja Britanije ili NATO agresije ’99. ili sada u Iranu itd.
    Kao i svaka velika sila i Rusi preuveličavaju sebe, ali svakako imaju i neku računicu…

    Slažem se 3
    Ne slažem se 23
  5. Dragi moji oponenti,
    pored toga sto se neznalice jos ste i bez osnovnog kucnog vaspitanja, nema potrebe nekoga vredjati ako se ne slazes sa njegovim tvrdnjama.
    Evropa ne moze bez Rusije i Rusija ne moze bez Evrope, da bi vi to bolje shvatili trebali bi u najmanju ruku proziveti (ili proputovati) po celoj EU i po Rusiji bar nekih par meseci.
    Moj savet vam je- uzmite udzbenike po istoriji i geografiji evropskog kontinenta neodlozno u vase ruke, pa da dokucite zasto je to tako.
    P.S.
    Glavnina zapadnih korporacija je ostala u Rusiji pod svojim brendom, ostali deo je samo promenio ime svoje trzne marke, a oni koji su pod politickim pritiskom napustili rusko trziste su se posle vratili u Rusiju pod fransizom.

    Slažem se 29
    Ne slažem se 25
    • “nema potrebe nekoga vredjati ako se ne slazes sa njegovim tvrdnjama.”
      Apsolutno se slažem!
      Nevolja, ti to prvi konstantno činiš “spuštanjem sagovornika” pre iznošenja svoje kontra-tvrdnje (“pored toga sto se neznalice jos ste i bez osnovnog kucnog vaspitanja”, …). :-/

      Slažem se 19
      Ne slažem se 18
      • Komsija,
        (rec “komsija” uopste nije uvreda), a kako mekse odgovoriti nekulturnim ljudima koji su jos i nepismeni?
        Eto tvoje neke kolege koje branis u ovoj diskusiji nazvase me i lazovom i imbecilom, to je za tebe ok?
        Inace,
        rec “kontra-tvrdnja” se ne pise sa povlakom, vec iskljucivo zajedno. E moj komso, ti si jos i nepismen.

        Slažem se 17
        Ne slažem se 11
        • “rec “kontra-tvrdnja” se ne pise sa povlakom, vec iskljucivo zajedno”
          Hvala veliko na korekciji.

          “Eto tvoje neke kolege koje branis u ovoj diskusiji nazvase me i lazovom i imbecilom, to je za tebe ok?”
          Ma gde ok!??? (I gde još “moje kolege”???)
          Apsolutna tuga što su na ovom (po tekstovima meni intrigantnom) portalu, većina komentara samo dno dna!! =:-(
          No, šta reći, i sam si pomenutim načinom komunikacije odavno “oterao” normalne sagovornike, pa si si ostao samo sa “hijenama”… 🙁

          Zbog preovlađujućeg tona “adske” i uličarske komunikacije najrađe bih zaobilazio sve komentare na ovom portalu, al činjenica da često među njima mogu da nađem i dodatne meni vredne informacije me još uvek drži da ih makar “brzinski” pregledam. :-/

          Toliko od mene – nemam nameru više se hvatat u “kolo” besplodnih emocionalnih rasprava u ovom okruženju. Prosto mi bila tuga da ne se ne može normalno kritički razmenjivati mišljenje i postavljati pitanja bez da ću odmah biti spuštan i klasifikovan u određene “moje”/”tvoje”/”njihove” tabore. 🙁

          Slažem se 3
          Ne slažem se 8
          • Komsija,
            nemoj vise molim te.
            Svaka tvoja nova rec, a pogotovo nova recenica je smrt za moje oci. Najozbiljnije ti porucujem, ako ‘oces biti objektivno shvacen, potrudi se da se prvo opismenis.
            Budi kritican i ka divljacima.

            Slažem se 6
            Ne slažem se 2
  6. Какав си ти лажов, то овај портал није доживео !
    Чуј Рује не туку свиме што имају него милују по глави Украјинце !
    Нема шта нису употребили, свакаква зверства су тамо чинили(убиства цивила, крађе, силовања, малтретирања заробљеника итд), само још нису бацили атомску бомбу !
    Special military operation after four years, ма ти си стварно комедијаш ! Гледај у Ирану шта је special military operation и научи како се то ради.
    Германи и Европљани не могу очима да виде Рује, не маштај јер су за дуго година изгубили Европу.
    Ми ћемо просвети енергенте Европи и то је готова ствар, мада није ни лоше да продајете Чајни и Индији.
    Укри ће бити примљени у ЕУ, то је готова ствар а ако ми наредимо може и много брже.

    Slažem se 15
    Ne slažem se 39
    • Svašta možeš pročitati kad drugosrbijanac izgubi razum. Tramp je u Iranu izvršio političko samoubistvo. Kroz Hormuz ne samo da ne prolazi nafta za zapadne zemlje nego prolazi za ostale i Ameri mogu samo da gledaju jer jedino još to koliko toliko drži cijenu nafte u normali. Iran ima raketa za još nekoliko mijeseci a dronove proizvodi pod zemljom i to je sasvim dovoljno da zaustavi cjelokupnu proizvodnju nafte na bliskom istoku ako bude prisiljen. Nema tih bombi koje nešto mogu promjeniti, jedino kopnena intervencija a ta su vremena davno prošla. Što se tiče ljubavi Njemaca prema Rusima to nema nikakve veze sa plinom i naftom ako ćemo tako Evropa nikad nije nešto voljela ni Amere a pogotovo ne sad. Čim se rat u Ukrajini završi počinje ponovo trgovina Rusije i Eu.

      Slažem se 21
      Ne slažem se 15
    • Komsija,
      po informaciji UN za 4 godine rata u Ukrajini je poginulo na obe strane (prozapadnoj i proruskoj) svega 15 000 civila. U mirno vreme je u Ukrajini ginulo godisnje u saobracajnim nesrecama oko 4 000 ljudi.
      Sto se tice Izraela, za 2 godine rata je ubijeno vise od 70 hiljada civila Palestinaca.
      Na kraju, za skoro 3 nedelje napada USA na Iran je ubijeno do 2 000 iranskih civila.
      Ruska vojna masina je jos jednom dokazala da su Rusi prave filigrandzije.
      P.S.
      Atomska bomba je bila upotrebljena samo od strane USA, 2 puta namerno i dva puta slucajno.
      Daleko je Amerikancima do ruskih prirodnih bogatstava, naime Rusija ih ima cak dva puta vise od USA.

      Slažem se 28
      Ne slažem se 20
    • … sto se tice primitka Ukrajine u EU, po njihovom statutu ukri ne ispunjuju glavne uslove, necu ih nabrajati ovom prilikom, jer svaki imalo edukovan co’ek zna koji su oni tacno.
      A sto se mene licno tice, evo najiskrenije ti velim, ja bih bio presrecan da EU cak danas primi tog Trojanskog ukrajinskog konja.

      Slažem se 26
      Ne slažem se 12
  7. Da se ovo tegobno razvlačenje sa ukrima pravda zbog nekog ekonomizma, bedan je razlog. Zar vredi žrtvovati najbolje ljude zbog trgovine sa EU, koja se izrazito neprijateljski ponaša prema Rusiji? Da bi im se prodavali nafta i gas po nekoj bagatelnoj ceni koju određuje USA??? Nafte nema još mnogo u rezervi, ameri svoju čuvaju a tuđu otimaju, a Rusi jedva čekaju da svoje rezerve rasprodaju svojim neprijateljima? Imbecilno.

    Slažem se 29
    Ne slažem se 28
  8. Ne znam šta bi rekao o ovoj problematici!Ne valja ni srljati a ni razvlačiti i propuštati prilike.Treba pronaći neki optimum a upravo .to je i najteže.

    Slažem se 28
    Ne slažem se 24
  9. “mora da dokazuje strpljenjem”?!? O čemu pričate? Ovaj rat je za Rusiju duži od WW2. Strpljenje, kažete? Pa naravno, niste vi u rovu.

    Slažem se 36
    Ne slažem se 29
  10. Čovijek je potpuno u pravu. Ništa od tog ne bi donijelo pobijedu ali bez mostova i željiznice bi bilo mnogo teže. Druga stvar je što Rusija i nije u mogućnosti da to izvede u dubini Ukrajine, koliko bi Iskandera trebalo ali bar na Dnjepru ne bi trebalo da postoji ni jedan most.

    Slažem se 31
    Ne slažem se 25
  11. Pa da, jevreji i ameri se strašno plaše međunarodnog pritiska i zato uništavaju rukovodstva “neprijatelja” “samo do 9 kolena” i zato su hezbolah i hamas sve “jači i jači” …
    “Analiza” je totalno infantilna ili zlonamerna, trećeg nema jer kako objasniti godine razaranja i pobijenih, najverovatnije” na desetine ako ne i stotine hiljada Rusa bez nekog većeg uspeha i efekta !!!

    Slažem se 31
    Ne slažem se 27
  12. Pojedini ruski vojni blogeri stvarno smaraju.
    Ok, oni imaju direktan dostup svezim i tacnim informacijama sa fronta, ali daleko od toga da znaju sta se kuva u glavnom vojnom stabu ili sta se kuva u politickom rukovodstvu Rusije.
    Razlog zasto Rusi ne tuku punom snagom po Ukrajini lezi samo u potpunoj privrzenosti Putina Evropi, a narocito ka Nemackoj. Ni sekunde ne sumnjam da su mu glavesine evropskih (nemackih) mega korporacija nagovestili (ma obecali bre) expresni povratak na rusko trziste odmah posle SVO i logicni povratak ruskih energenta u EU, a sto ce se i realno pre desiti nego sto ce ukri biti primljeni u bilo koji zapadni savez.

    Slažem se 35
    Ne slažem se 30

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave