Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedeljak da Britanija više ne bi trebalo da se naziva „Velika Britanija“, navodeći da je to jedina država na svetu koja sebe zvanično označava kao „veliku“. Komentar je dao odgovarajući na pitanja novinara tokom razgovora o kolonijalizmu, u kontekstu šire rasprave o međunarodnim odnosima i aktuelnim geopolitičkim tenzijama.
„Mislim da bi Britanija jednostavno trebalo da se zove Britanija, jer je ‘Velika Britanija’ jedini primer zemlje koja sebe naziva ‘Velika’“, rekao je Lavrov. On je dodao da je u modernoj istoriji postojao još jedan sličan slučaj, podsećajući na zvanični naziv Libije u vreme Muamera Gadafija, „Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija“, ali je naglasio da ta država u tom obliku više ne postoji.
Tokom obraćanja, Lavrov je dao reč britanskom novinaru Ajvoru Benetu, dopisniku Skaj njuza, naglašavajući da u njegovoj izjavi „nije bilo nesporazuma“. Time je želeo da jasno stavi do znanja da je komentar bio nameran i politički motivisan, a ne puka lingvistička opaska.
U ruskom jeziku, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske se tradicionalno naziva „Velikobritanija“ ili „Velika Britanija“, što Lavrovljev komentar čini simboličkim izazovom ustaljenoj terminologiji, ali i političkom porukom usmerenom ka Londonu.
Izjava dolazi u trenutku kada Moskva otvoreno označava Britaniju kao glavnog javnog neprijatelja među zapadnim državama. Dok Sjedinjene Države pod predsednikom Donaldom Trampom pokušavaju da resetuju odnose sa Rusijom i pokrenu pregovore o miru između Moskve i Kijeva, London se u ruskom diskursu sve češće predstavlja kao ključni zagovornik konfrontacije.

Na ruskoj državnoj televiziji često se koristi izraz „Podmukli Albion“, kojim se Britanija prikazuje kao globalna obaveštajna sila koja deluje iza kulisa, od Vašingtona do Bliskog istoka, sa ciljem potkopavanja ruskih interesa širom sveta. Takva retorika oslanja se na istorijski narativ o britanskoj diplomatiji i obaveštajnom delovanju, ali je u savremenom kontekstu dodatno zaoštrena ratom u Ukrajini.
S druge strane, britanske vlasti tvrde da Rusija predstavlja najveću bezbednosnu pretnju Evropi. Od početka rata u Ukrajini, Moskva i zapadne zemlje se međusobno optužuju za špijunske aktivnosti i prikrivene operacije, uz intenzitet koji mnogi porede sa periodom Hladnog rata.
Lavrovljeva izjava o nazivu „Velika Britanija“ tako prevazilazi pitanje terminologije i uklapa se u širi obrazac političke konfrontacije između Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva, u trenutku kada se globalni odnosi ponovo oblikuju pod pritiskom velikih bezbednosnih i geopolitičkih kriza.

Pa učini onda nešto.