NaslovnaAvijacijaSu-57 ulazi u serijsku proizvodnju: kako Rusija gradi lovca pete generacije za...

Su-57 ulazi u serijsku proizvodnju: kako Rusija gradi lovca pete generacije za dug rat iscrpljivanja

Rusija je ušla u novu fazu razvoja svog borbenog vazduhoplovstva. Nakon višegodišnjeg razvoja i ograničene serijske proizvodnje, započela je puna montaža lovca pete generacije Su-57, čime se otvara put ka stabilnoj isporuci i operativnom prisustvu ovog aviona u većem broju jedinica.

Su-57 predstavlja ključni element ruske strategije za obnavljanje i očuvanje vazdušne nadmoći, oslanjajući se na kombinaciju nevidljivosti, agilnosti, naprednog naoružanja i visokog stepena integracije sa savremenim borbenim sistemima.

Zvanična potvrda o prelasku u fazu serijske proizvodnje stigla je krajem avgusta 2025. godine i označava da Rusija sada poseduje kapacitet da redovno isporučuje nove avione svojim jedinicama. Time se praktično završava eksperimentalni period razvoja koji je trajao više od dve decenije i započinje formiranje prvih borbenih pukova potpuno opremljenih letelicama pete generacije.

Ugovor potpisan još 2019. godine predviđa isporuku ukupno 76 aviona do 2027. godine. Kompanija „United Aircraft Corporation“ saopštila je da su svi tehnički procesi u Komsomoljsku na Amuru stabilizovani, a kapaciteti povećani tako da omogućavaju bržu montažu i modernizaciju već postojećih prototipova. Na taj način, Su-57 postaje nosilac ruske koncepcije buduće vazdušne dominacije, pozicioniran naspram zapadnih lovaca pete generacije.

Istovremeno se razvija i lakša verzija, Su-75 „Šahmat“, koja bi, kao komplementaran projekat, omogućila širenje izvozne ponude i zadržavanje industrijske konkurentnosti na svetskom tržištu. Obe platforme zajedno čine okosnicu budućih ruskih taktičkih snaga, pri čemu Su-57 ostaje prioritet za domaće jedinice, a Su-75 za strane kupce i tržišta van zapadnog uticaja.

Su-57 je razvijan iz programa PAK FA koji je pokrenut još krajem devedesetih, sa ciljem da se proizvede naslednik aviona Su-27 i MiG-29, sposoban da parira i preživi borbu protiv najmodernijih protivnika. Prvi prototip poleteo je 2010. godine, ali su tehničke prepreke, pad probnog aviona 2019. i komplikacije sa pogonskim sistemima odložile ulazak u službu gotovo deset godina. Ipak, do 2020. postignuta je početna operativna sposobnost, a od 2022. započete su i prve borbene misije.

Ruska vojska koristi Su-57 u ograničenom obimu u Ukrajini, pre svega za lansiranje preciznih raketa sa velike distance. Time se izbegava direktno izlaganje neprijateljskim radarima i testiraju borbeni algoritmi, senzori i sistemi elektronske zaštite u realnim uslovima. Na osnovu tih iskustava, avioni su dobili nova softverska ažuriranja, optimizovane senzore i unapređene materijale za smanjenje radarskog i infracrvenog odraza.

Su-57 je konstruisan kao dvomotorni, jednosedi višenamenski lovac sa masom od 18 tona i maksimalnom poletnom težinom od 35 tona. Sposoban je da razvije brzinu veću od Maha 2, a u krstarećem režimu održava supersoničnu brzinu bez upotrebe dodatnog sagorevanja. Zahvaljujući novom motoru „Izdelije 30“, predviđenom za modernizovanu verziju Su-57M, povećava se potisak, smanjuje potrošnja goriva i toplinski potpis, što produžava borbeni radijus na oko 3.500 kilometara.

retka fotografija otkriva zadnji unutrašnji odeljak za oružje su 57 — promotivni potez ili tehničko otkriće?
retka fotografija otkriva zadnji unutrašnji odeljak za oružje su 57

Avion koristi radar N036 „Belka“ sa aktivnim faznim nizom (AESA), pasivni IR sistem za otkrivanje ciljeva, integrisane sisteme elektronskog ratovanja i podatkovnu mrežu koja omogućava koordinisane napade sa bespilotnim letelicama S-70 „Ohotnik“. U arsenalu se nalaze rakete R-77-1 i R-37M za borbu vazduh–vazduh, kao i vođene rakete H-69 i hipersonični projektili H-47M2 „Kindžal“ za precizne udare po kopnenim ciljevima.

Masovna proizvodnja pokrenuta je u fabrici u Komsomoljsk na Amuru, gde je proširena upotreba kompozitnih materijala i digitalnih sistema montaže. Prvobitni ritam isporuka bio je spor, ali su u 2024. godini proizvedene 22 jedinice, a do sredine 2025. raspoređeno ih je između 25 i 32. Planirano je da do 2027. broj operativnih Su-57 premaši sedamdeset, što bi omogućilo formiranje tri do četiri potpuno opremljena puka.

Pored domaćih potreba, Rusija promoviše izvoznu verziju Su-57E čija bi cena, između 35 i 40 miliona dolara, bila znatno niža od zapadnih konkurenata. Alžir je već iskazao interesovanje, dok se kontakti održavaju i sa Indijom, Etiopijom i drugim državama koje teže modernizaciji svojih vazduhoplovstava van zapadnih lanaca isporuke. Integracija sa „Ohotnikom“ dodatno povećava privlačnost sistema, nudeći mogućnost kombinovanih misija sa posadom i dronom.

su 57 i su 75
su 57 i su 75

Ipak, program se suočava sa ozbiljnim izazovima: sankcije ograničavaju pristup mikroelektronici i kompozitima, a kapaciteti domaće industrije još nisu u potpunosti osposobljeni da popune te praznine. Održavanje i obnova stelta zahteva specijalizovanu infrastrukturu koju trenutno poseduje ograničen broj baza. Zbog toga se Su-57 za sada koristi selektivno, pretežno u ulozi strateškog odvraćanja i testiranja novih tehnologija.

Uprkos teškoćama, Su-57 ostaje ključni projekat ruske vojne industrije. Njegova puna operativna primena mogla bi u narednim godinama da izmeni odnos snaga u vazdušnom prostoru, dok Moskva paralelno razvija koncepte šeste generacije i sve dublju integraciju sa autonomnim platformama. Ulazak u masovnu proizvodnju ne predstavlja samo industrijski uspeh, već i političku poruku, da Rusija ne odustaje od ambicije da zadrži status jedne od vodećih vazdušnih sila sveta.

8 KOMENTARA

  1. Док Жвалибаба и 40 разбојника купују распале француске крнтије, односно своју слободу због непочинстава, “ћевапа” од противника и слично, Русија прави најмодерније ловце…

    Али… тупави Србин гледа и верује – пинку, информеру, чмарићу, дебелом удбашком гмазу шешељу итд.

    Slažem se 8
    Ne slažem se 3
  2. Већ годину дана читам на овом порталу паметњаковиће који тврде како је Русија “пропала” и да не може серијски производити авионе.???Западна техника је “неприкосновена” на холивудском платну и игрицама.Кад дође на украјински фрон,т не преживи више од седмицу дана.

    Slažem se 10
    Ne slažem se 3
  3. “…jednomestni,,,” ?! Какав авион? “… jednomestni …”. Људи, вама ово што ја с времена на време упозоравам на деформације српског језика сигурно изгледа досадно али замислите како је мени! Веровали или не, на овој планети још увек има људи који имају тзв. апсолутни или близу тога слух. Ти људи чују мелодију сваког језика па и српског. Да, мелодију. Знате, сваки језик има своју мелодију и ако неко почне да фалшира ти људи одмах то чују и реагују. Неки се мрште, неки гласно негодују али свима ове језичке фалш ноте парају уши а врло често изазивају и бол. Тај осећај фалш нота, фалш речи, фалш намера људи без слуха и без осећаја за језичку мелодију, изазива нелагоду која у великој мери подсећа и на физичку бол. Зато молим, најљубазније молим, у име оних који на овој планети још увек имају слуха, прекините са овом језичком тортуром.

    Slažem se 15
    Ne slažem se 2
    • Да, увијек је био авин једносјед и двосјед, откуд сад одједном једномјесни.?Одакле проналазе само те језичке деформитете, на Википедији или уз помоћ вјештачке интелигенције, треће нема.?

      Slažem se 7
      Ne slažem se 2

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave